ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U zagrebačkoj dvorani "Vijenac" na Kaptolu večeras će biti predstavljeno prvo izdanje hrvatske Biblije Bartola Kašića.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U zagrebačkoj dvorani "Vijenac" na
Kaptolu večeras će biti predstavljeno prvo izdanje hrvatske
Biblije Bartola Kašića. #L#
Na predstavljanju - uz pozdravne riječi zagrebačkoga nadbiskupa
Josipa Bozanića i dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
Tomislava Ivančića - o Kašićevoj Bibliji govorit će sudionici
izdanja, kardinal Franjo Kuharić, dopisni član HAZU-a Ivan Golub,
akademik Radoslav Katičić i Petar Bašić. Voditelj toga
prvorazrednoga kulturnog događaja, u sklopu kojega će nastupiti i
studenti Instituta za crkvenu glazbu, je Bonaventura Duda.
Kašićev prijevod Biblije na hrvatski jezik štokavskoga izraza,
nakon više od 350 godina, u nizu "Biblia Slavica", ljetos je
objelodanila u dva sveska njemačka nakladnička kuća Ferdinad
Schoeningh iz Padeborna, nakon više od 20 godina priprema i rada.
Svećenik Družbe Isusove Bartol Kašić, pisac i prve hrvatske
gramatike (1604.), Bibliju je preveo na hrvatski jezik u Dubrovniku
i Rimu, između 1622. i 1636.
No inkvizicija je zbog spleta okolnosti, zabranila njezino
objavljivanje, i tako više stoljeća zapečatila sudbinu djela koje
je moglo postati hrvatskom Vulgatom i utjecati u svoj širini na
razvoj hrvatskog jezika, budući da je prijevod štokavski na
ikavsko-ijekavskoj mješavini, te obiluje mnogim novotvorenicama.
Kašićevu Bibliju uredili su njemački slavisti Hans Rothe i
Christian Hannick, a tekst po sačuvanim rukopisima u Zadru, Zagrebu
i Odessi, priredili su Petar Bašić, Julije i Zlata Derossi.
Drugi svezak je znanstveni komentar izdanja u kojem se nalaze
prilozi Petra Bašića, Radoslava Katičića, Christiana Hannicka,
Elisabethe von Erdmann-Pandžić te Ivana Goluba. Na kraju toga
sveska je rječnik biblijskoga teksta, od oko 20.000 riječi, s
fonološkim i morfološkim osobinama, koji je izradila Darija
Gabrić-Bagarić.
Za izdanje Kašićeve Biblije, kako stoji u predgovoru izdavača,
najzaslužniji je bio, ali ga nije doživio, Reinhold Olesch, koji se
za Svjetskoga slavističkog kongresa u Zagrebu, godine 1978., s
Ivanom Golubom dogovorio o tom izdanju.
U kratkom tekstu, koji je objavljen na početku prvoga sveska,
kardinal Franjo Kuharić zapisao je da se Biblija u Kašićevu
prijevodu "pojavljuje nakon tri i pol stoljeća kao jezični spomenik
hrvatskog jezika. Da se pojavila utjelovljena u književno tijelo
hrvatskog jezika, zacijelo bi bila odigrala ključnu ulogu u
vjerskom životu i u povijesti jezika", napominje Kuharić.
Predstavljanje prvog izdanja hrvatske Biblije Bartola Kašića
organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
(Hina) mc sp