ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Duševno zdravlje može se znatno popraviti jednostavnom promjenom prehrane, tvrde predstavnici dobrotvorne udruge "Mind", prenosi BBC News.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Duševno zdravlje može se znatno
popraviti jednostavnom promjenom prehrane, tvrde predstavnici
dobrotvorne udruge "Mind", prenosi BBC News. #L#
"Mind" je objavio vodič u kojemu se naglašava povezanost hrane i
raspoloženja. Zna se da prehrana može utjecati na fizičko zdravlje,
a autori novog vodiča ističu povezanost hrane i raspoloženja.
Anketa koju je proveo "Mind" pokazala je kako svaka četvrta osoba
tvrdi da joj čokolada popravlja raspoloženje - iako mnogi od njih
dodaju da je djelovanje kratkoročno. Ipak, svaka peta osoba kaže da
slatka hrana negativno utječe na njezino duševno zdravlje.
Prehrana može pogoršati simptome niza bolesti, uključujući
autizam, shizofreniju, depresiju, tjeskobu i napadaje panike.
Autori "Mindova" vodiča sastavili su popis hrane koja može
negativno utjecati na raspoloženje: umjetni okusi i konzervansi,
čokolada, kava, jaja, mliječni proizvodi, naranče, šećer,
proizvodi od pšenice.
Prehrana koja povoljno utječe na duševno zdravlje uključuje mnogo
voća i povrća, sardine, tunjevinu, lososa, bundeve i orahe.
Autorica knjige nutricionistkinja Amanda Geary sastavila je
jelovnik koji navodno popravlja raspoloženje, a sastoji se od:
sardina, tunjevine ili lososa, zelene salate s avokadom i bučinim
sjemenkama, tjestenine od integralnog brašna te pirjanog voća sa
sušenim marelicama i bananama na biskvitu od zobenih pahuljica i
orasima.
Ta kombinacija hrane polako otpušta šećer za razliku od kofeina i
čokolade koji trenutačno popravljaju raspoloženje, ali nakon toga
slijedi nagli pad.
"Mnoge osobe koje mi se obraćaju i koje pate od tjeskobe, napadaja
panike ili PMS-a, kažu kako su osjetile znatno poboljšanje
duševnoga zdravlja čim su promijenile prehranu", rekla je Amanda
Geary za BBC News. "Na duševno zdravlje očito utječu mnogi faktori,
a hrana je jedan od njih."
Neke vrste hrane, iako ih se smatra zdravima, "mogu na žalost imati
prikriven štetan utjecaj na zdravlje".
Nepodnošenje hrane i osjetljivost mogu utjecati na raspoloženje,
ali postoje i drugi složeni odnosi prehrambenih navika i duševnoga
zdravlja. Hrana djeluje na neurotransmitere u mozgu koji utječu na
način razmišljanja, osjećaje i ponašanje. A nedostatak nekih
vitamina, minerala ili masnih kiselina može biti vrlo opasan, poput
povezanosti nedostatka B vitamina i simptoma shizofrenije.
Utjecati može i interakcija hrane i nekih lijekova. Popularna vrsta
antidepresiva, inhibitor monoaminooksidaze, može u kombinaciji s
tiraminom kojega primjerice ima u siru, grahu i kvascu, izazvati
vrlo visok krvni tlak.
Prehrambene navike najbolje je mijenjati uz pomoć nutricionista,
napominje autorica vodiča. Ipak, i sami možemo postupno početi
izbacivati određene prehrambene proizvode.
(Hina) dgk dgk