NEW YORK/LONDON/TOKYO, 30. listopada (Hina/Reuters) - Nestabilno razdoblje na svjetskim se burzama nastavilo i proteklog tjedna. Ponavljaju se i razlozi - visoka cijena sirove nafte, izuzetno nizak tečaj jedinstvene europske valute,
pitanje usporavanja gospodarskog rasta u SAD-u te uglavnom lošija od očekivanih poslovna izvješća većine najvećih svjetskih kompanija.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 30. listopada (Hina/Reuters) - Nestabilno
razdoblje na svjetskim se burzama nastavilo i proteklog tjedna.
Ponavljaju se i razlozi - visoka cijena sirove nafte, izuzetno
nizak tečaj jedinstvene europske valute, pitanje usporavanja
gospodarskog rasta u SAD-u te uglavnom lošija od očekivanih
poslovna izvješća većine najvećih svjetskih kompanija.#L#
Tjedno kretanje vrijednosti Nasdaqa (pad od 5,50 posto, na 3.278
bodova) odmah odgovara na pitanje koji je sektor bio
najnesigurniji. Rezultat je to rasprodaje tehnoloških dionica u
koju su se trgovci upustili nakon mnogih pesimističnih izvješća.
Crnoj su se listi pridružili i AT&T, Nortel Networks, Sony i
Ericsson. Svi su oni u barem jednom segmentu razočarali tržišne
analitičare: AT&T je najavio slabije nadolazeće razdoblje te
podjelu na četiri tvrtke, Nortel je imao problema sa prodajom, 57,4
posto manju dobit koju je ostvario Sony tokijski je Nikkei indeks
doveo u petak na nanižu razinu unazad 19 mjeseci (14.582 boda ili
3,42 posto manje nego u ponedjeljak). Što je najgore, ovakav bi se
trend kretanja, kako dionica, tako i indeksa, smatraju
analitičari, trebao nastaviti.
Navelo je to trgovce da se posvete "staroj ekonomiji" -
financijskom, prehrambenom, trgovačkom sektoru, koji ipak provode
relativno mirno poslovno i burzovno razdoblje. Porast cijena
dionica u tim sektorima osjetio se i na službenom indeksu Wall
Streeta, Dow Jonesu, čija je vrijednost od ponedjeljka do petak
porasla za 3,10 posto, na 10.590 bodova.
Ipak, nisu svi sektori tzv. "nove ekonomije" potonuli. Tako su na
europskim burzama ovotjedni hit bile telekomunikacijske dionice.
Naime, završen je natječaja za pet licenci treće generacije
mobilnih mreža u Italiji, na kojem je isti broj kompanija (Telecom
Italia Mobile, Omnitel, Wind, Ipse i Andala), bez nadmetanja
licence i dobio. Pomoglo je to dionicama gotovo svih europskih
telekoma, te osnažilo vrijednosti dionica tvrtki koje su u
natječaju sudjelovale. Primjerice, porast cijene France Telecom
(njegova je tvrka Wind dobila licencu) povećao i pariški indeks
CAC, koji je u utorak prešao psihološku razinu od 6.300 bodova, a
čija je vrijednost do kraja tjedna u onosu na ponedjeljak porasla za
ukupno 1,40 posto (na 6.268 bodova) od ponedjeljka. Jak
telekomunikacijski sektor povećao je na tjednoj razini i
vrijednosti frankfurtskog DAX-a (za čak 4,59 posto, na 6.924 boda)
te londonskog FTSE-a (za skromnijih 0,80 posto, na 6.366 bodova).
U središtu zanimanja prošloga su tjedna bili i nacionalni
statistički uredi: stopa gospodarskog rasta u SAD-u je u trećem
tromjesečju iznosila 2,7 posto (tromjesečje ranije 5,6 posto),
dakle, došlo je do njegovog priželjkivanog usporavanja. Nadalje,
nekoliko statističkih podataka (mali pad potrošačkih cijena, no
snažan porast proizvođačkih - objašnjenje: slab euro i skupa nafta)
zemalja eurozone dovelo je u pitanje stanje inflacije na tom
području. Kao i nakon svake objave statistike potaknulo je to
rasprave o eventualnim potezima središnjih banaka najsnažnijih
zemalja svijeta o pitanju kamatnih stopa.
Svakako jedan od najspominjanijih pojmova unazad nekoliko tjedana
je "cijena barela sirove nafte". Ta se cijena sigurno drži svojih
rekordnih visina, a posljednji je razlog kriza na Bliskom Istoku.
Potaklo je to i članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC)
da najave odluku o automatskom povećanju količine dnevno
proizvedene nafte, ukoliko joj cijena ne padne između 22 i 28
dolara. No, odluka još nije donešena.
Razlog jakih glavobolja poslovnih ljudi te trgovaca, osim nafte,
svakako su i "dječje bolesti" jedinstvene europske valute. Podatak
da je na tjednoj razini euro pojeftinio tek 0,17 posto, na 0,8392
prikriva događaje tijekom tjedna. Naime, u četvrtak je njegov tečaj
na svjetskim tržištima novca dostigao svoju najnoviju najnižu
povijesnu razinu, od 0,8234 dolara, čemu je pogodovao strah od
ponavljanja akcije spašavanja s kraja rujna. Taj se strah povećao
uoči kanadskog susreta predstavnika zemalja članica Skupine G20 u
utorak, no kako s tog skupa nije objavljena niti jedna službena
izjava o tome, pritisak na euro osnažio je.
Nasuprot tome, američka valuta istog dana dostiže neke druge
rekorde - najviša razina u 14 posljednjih godina u odnosu na
švicarsku valutu (1,8284 franaka). Pala je i britanska valuta - na
1,4255 dolara za jednu funtu, najniži tečaj u listopadu.
I tako kraj promatranog tjedna donosi 0,17 postotni pad vrijednosti
euru (na 0,8392 dolara), a u istom postotku dolar je porastao i
naspram njemačke (na 2,3292 marke) i talijanske valute (na 2305,91
liru). Pad švicarske valute naspram dolara u petak se zaustavio na
1,8052 franka, a japanski je jen čak i malo osnažio - za 0,31 posto,
na 108,64 jena.
Kraj tjedna donio je olakšanje i tečaju britanske funte, koja je
prošli tjedan ipak završila na 0,11 posto višoj razini od one
zabilježene na početku, odnosno 1,4546 dolara.
(Hina) rub ds