DE-YU-HR-koštunica-srbija-balkan-Vlada-Izbori-Ljudska prava RDW I DER SPIEGEL:KOŠTUNICA NJEMAČKI RADIO - RDW13. XI. 2000.Interview tjednika 'Der Spiegel' s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom.- Gospodine Koštunica, kako
Vi procjenjujete razvoj na Kosovu u budućnosti? Glavni tajnik NATO saveza George Robertson drži da zbog nestabilnoga sigurnosnog stanja još nije vrijeme da se tamo vrati ograničeni kontingent jugoslavenskih redarstvenika i vojnika, kao što je to zajamčeno rezolucijom 1244 UN.= Najprije na Kosovu treba biti uspostavljena puna sigurnost, to je i nama jasno. Nakon toga je potrebno vratiti srpske izbjeglice, to je naš glavni cilj. - Čak i umjereni albanski vođa Ibrahim Rugova, čija stranka LDK je sada pobijedila na izborima, smatra da se Kosovo nalazi na putu u nezavisnost. = Rugovina pobjeda je ipak korak naprijed, budući da su eliminirani ekstremisti oko Thacija. Sada je potrebno pronaći političko rješenje koje bi obuhvaćalo bitnu autonomiju Kosova, kako za tamošnje Albance, tako i za Srbe. Pritom treba imati u vidu i namjere drugih naroda u području, prije svega Grčke i Albanije. - Znači li to da bi nezavisno Kosovo bilo eksploziv koji bi ugrozio
NJEMAČKI RADIO - RDW
13. XI. 2000.
Interview tjednika 'Der Spiegel' s jugoslavenskim predsjednikom
Vojislavom Koštunicom.
- Gospodine Koštunica, kako Vi procjenjujete razvoj na Kosovu u
budućnosti? Glavni tajnik NATO saveza George Robertson drži da zbog
nestabilnoga sigurnosnog stanja još nije vrijeme da se tamo vrati
ograničeni kontingent jugoslavenskih redarstvenika i vojnika, kao
što je to zajamčeno rezolucijom 1244 UN.
= Najprije na Kosovu treba biti uspostavljena puna sigurnost, to je
i nama jasno. Nakon toga je potrebno vratiti srpske izbjeglice, to
je naš glavni cilj.
- Čak i umjereni albanski vođa Ibrahim Rugova, čija stranka LDK je
sada pobijedila na izborima, smatra da se Kosovo nalazi na putu u
nezavisnost.
= Rugovina pobjeda je ipak korak naprijed, budući da su eliminirani
ekstremisti oko Thacija. Sada je potrebno pronaći političko
rješenje koje bi obuhvaćalo bitnu autonomiju Kosova, kako za
tamošnje Albance, tako i za Srbe. Pritom treba imati u vidu i
namjere drugih naroda u području, prije svega Grčke i Albanije.
- Znači li to da bi nezavisno Kosovo bilo eksploziv koji bi ugrozio
čitavo područje?
= Nezavisnost Kosova izazvala bi lančanu reakciju. Ona ne bi
značila samo kraj makedonske države, već bi izazvala i velike
probleme unutar BiH-a. To bi svima moralo biti jasno.
- Hoće li sljedeće godine u ovo vrijeme još postojati zajednički
predsjednik Jugoslavije, ili ćemo tada imati dvije neovisne
države, Srbiju i Crnu Goru?
= Moja dužnost ovisi o volji naroda. Neki tvrde da ja imam
velikosrpske ambicije. O tome ja mogu samo reći da sam ja za
velikodemokratsko rješenje. Neka se održe referendumi u obje
republike, ili samo referendum u Crnoj Gori. To je sve u redu. Mi
ćemo poštovati ono za što se narod odluči.
- Možda ni Srbi više nisu zainteresirani za Crnu Goru?
= Postoje različite varijante, sve je moguće.
- Ali neće li vaša prisilna koalicija sa crnogorskim socijalistima
ojačati zagovornike nezavisnosti u Crnoj Gori?
= Mi pokušavamo održavati kontakte s obje strane u Crnoj Gori.
Predsjednik Đukanović je bojkotirao izbore, i nije zastupljen u
saveznom parlamentu. Ali niti socijalistička stranka nije ista kao
u vrijeme Miloševića. Mi smo spremni za traženje rješenja zajedno s
Crnom Gorom. Sada je Jugoslavija članica UN i priznata je kao država
u čitavom svijetu. Sutra možda ovakva Jugoslavija više uopće neće
postojati.
- Iznenađujuća je oštrina kojom Vas napadaju crnogorski mediji. Tu
se Vas gotovo izjednačuje s Miloševićem.
= Dio crnogorske javnosti i političara ponaša se kao da je Milošević
u Beogradu još uvijek na vlasti. Ali ja na to neću agresivno
odgovarati, i nastavit ću s politikom otvorenoga dijaloga.
- Politika putem dijaloga, a ne putem oružja - tako glasi vaše
geslo. Ali prije svih su Hrvati tu vrlo sumnjičavi. Računate li na
skori povratak srpskih izbjeglica iz Krajine, kao što je to najavio
hrvatski predsjednik Mesić?
= To ovisi o spremnosti hrvatskih vlasti na suradnju. Zasad se samo
mali broj ljudi mogao vratiti, i to uglavnom starije osobe. Ali ni
taj se problem neće moći riješiti preko noći.
- Desetljeće jugoslavenskih ratova oko nasljeđa nekadašnje
Jugoslavije je donijelo mnogo strahota Balkanu, i one su uglavnom
povezane sa Srbima. Ne bi li bila zadaća demokratskog predsjednika
u Beogradu da žrtve zamoli za oprost?
= Takve isprike morale bi doći sa svih strana, i morale bi biti
iskrene i ispunjene sadržajem. Formalni izrazi žaljenja nemaju
smisla. Naša zajednička povijest je vrlo komplicirana, tu ima mnogo
onih koji su krivci i koji bi se trebali ispričati.
(RDW)