RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 17.10.00.KOSOVO-REPUBLIKA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 17. X. 2000. Kosovo republika? "Prijepor oko sastava nove savezne vlade koji u Jugoslaviji traje već drugi tjedan, zaoštrio je sukob između čelništva zemlje s novoizabranim predsjednikom Vojislavom Koštunicom i predsjednika Republike Crne Gore Mila Đukanovića. Bojkotiravši predsjedničke i parlamentarne izbore u zemlji u znak prosvjeda protiv izmjena koje je Slobodan Milošević unio u Ustav, a zbog kojih je republika izgubila ravnopravnost sa Srbijom, Đukanovićeva Demokratska partija socijalista Crne Gore i dalje nastoji na nezakonitosti izbornih rezultata i prijeti provedbom referenduma o samoodređenju. Ipak, u borbi za vlastite interese, američka uprava pokušava se umiješati u sukob predlažući svoju inačicu 'uspostave mira na Balkanu': ostanak Crne Gore u sastavu federacije i ulazak u federaciju još jedne republike... Kosova. Nesuglasice oko sastava savezne, kao i srbijanske vlade, ne tiču se uostalom samo Koštunice i Đukanovića, već i same koalicije jugoslavenskog predsjednika - Demokratske oporbe Srbije (DOS). Crnogorski vođa odlučno odbija prijedlog Koštunice kao mandatara o kandidaturi zamjenika bivšeg saveznog premijera Momira Bulatovića, Predraga Bulatovića iz Socijalističke narodne partije Crne Gore koja je protivnica Đukanovića, za dužnost predsjednika savezne vlade. Istodobno jedan od vođa DOS-a i organizator predizborne utrke ujedinjene oporbe Zoran Đinđić, nastoji na tome da savezna vlada bude tehničke naravi. Međutim, imenovanjem predstavnika jedine crnogorske stranke koja je izišla na izbore na dužnost premijera, Koštunica jednim udarcem ubija dvije muhe. Prvo, strogo se drži Ustava prema kojemu je premijer Crnogorac ako je predsjednik zemlje predstavnik srpske stranke. Drugo, povezuje se sa SNP-om koji ulazi u socijalističku koaliciju na vlasti koju predvodi Socijalistička partija Slobodana Miloševića, unoseći tako razdor u ljevicu koja je, sve u svemu, dobila većinu u donjem domu parlamenta. K tome, što brži sastav vlade nužan je za normalno djelovanje jugoslavenske države i njezin povratak, kako kaže Vojislav Koštunica, 'u međunarodne financijske i političke institucije'. Bez obzira na to, iz Podgorice i dalje stižu izjave prosvjeda protiv imenovanja člana bivše Miloševićeve koalicije na dužnost predsjednika vlade. Crnogorska koalicija na vlasti 'Da živimo bolje' zaprijetila je da će provesti referendum o izlasku Crne Gore iz savezne države ako 'na čelu takozvane vlade SRJ-a bude predstavnik protucrnogorske stranke'. 'Što je dobro za Srbiju, loše je za Crnu Goru' - osnovna je postavka crnogorskih vlasti, premda bi odvajanje od Srbije, glavnog dostavljača jeftinih i kvalitetnih poljodjelskih proizvoda, teško koristilo crnogorskom narodu. No uoči sjednice Vrhovnog savjeta za obranu koja je odgođena zbog povrede crnogorskog predsjednika, ovaj je zatražio da se provede reforma vojske na saveznoj razini, izjavivši kako treba smijeniti čitav vojni vrh u zemlji koji je, prema njegovim riječima, odgovoran za gospodarsku blokadu Crne Gore u zadnje tri godine, kao i za povlačenje s područja republike svih policijskih postrojba koje su bile pod nadzorom Miloševićevih pristaša. Danas Vojislav Koštunica odlazi u 'službeni posjet', kako sam kaže, crnogorskoj prijestolnici. Razgovarat će o budućnosti Jugoslavije, pri čemu je državni poglavar spreman na ustupke i na promjenu naziva države u Savez Srbije i Crne Gore, nakon potpisivanja novog saveznog ugovora. Koštunica također nema ništa protiv da u vladu uđu čelnici Demokratske partije socijalista Crne Gore 'radi smanjenja napetosti između republika i unutar Crne Gore', o čemu je dao prikladnu izjavu. No za sada nije jasno hoće li predstavnici Demokratske partije socijalista Crne Gore prihvatiti taj prijedlog. Neočekivanu potporu jugoslavenskom predsjedniku, barem u njegovoj želji da u ovoj fazi sačuva cjelovitu federaciju, izrazila je američka uprava. Poslavši u Beograd savjetnika i državnog tajnika za Balkan Jamesa O'Briana, Bill Clinton je predao poruku Vojislavu Koštunici, u kojoj je izrazio zanimanje za 'uspostavu normalnih odnosa' između Washingtona i Beograda. Razgovor Koštunice i O'Briana uglavnom se ticao rješavanja regionalnih pitanja. A uzrok postavljanju tih pitanja bili su Crna Gora i Kosovo. Čini se da jugoslavenski vođe opet ne primjećuju da Zapad na jugoslavenskom igralištu želi igrati veliku igru: zašto bi Crnu Goru odvajali od Jugoslavije, kad će se za neko vrijeme moći odvojiti i Crna Gora i Kosovo - kao republike koje će proglasiti neovisnost. Jugoslavija - bivša Jugoslavija - već je doživjela sličnu stvar početkom 1990.", piše Ksenija Fokina.