FR-YU-diplomati-Diplomacija-Vlada-Organizacije/savezi-Izbori FRANCUSKA-LIBERATION OD 16.10.00.EUROPA I KOŠTUNICA FRANCUSKALIBERATION16. X. 2000.Europa odveć brižna prema Koštunici"Milošević je gotov, Jugoslavija je mrtva, živjela nova
demokracija u 'Srbiji-Crnoj Gori': novi predsjednik Vojislav Koštunica sve češće očituje dobru volju prema Europskoj uniji koja mu pruža ruke. Devet dana nakon pobune u Beogradu, njegov prvi nastup na međunarodnoj pozornici u subotu u Biarritzu bio je važna točka 'neslužbenog' susreta petnaestorice na vrhu. Za protivnika srpskog diktatora Slobodana Miloševića, to je prigoda da potvrdi kako će 'Savezna Republika Jugoslavija sutra biti jamac mira na Balkanu'.Četrnaest mjeseci nakon sjednice Europskog vijeća u Berlinu, kada je NATO bacio prve bombe na Srbiju, susret u Biarritzu trebao je označiti povratak SRJ-a u 'europsku obitelj'. 'Postoje stvari koje se ne zaboravljaju, rekao je Koštunica. No poruka ove sjednice je da smo mi, Jugoslaveni, Srbi i Crnogorci, dio Europe i da zajedno gledamo u budućnost.' Bez pjesničkog zanosa, skromni je pravnik, zahvaljujući kojemu se okreće stranica desetogodišnje diktature, nastojao izložiti svoj politički program.
FRANCUSKA
LIBERATION
16. X. 2000.
Europa odveć brižna prema Koštunici
"Milošević je gotov, Jugoslavija je mrtva, živjela nova
demokracija u 'Srbiji-Crnoj Gori': novi predsjednik Vojislav
Koštunica sve češće očituje dobru volju prema Europskoj uniji koja
mu pruža ruke. Devet dana nakon pobune u Beogradu, njegov prvi
nastup na međunarodnoj pozornici u subotu u Biarritzu bio je važna
točka 'neslužbenog' susreta petnaestorice na vrhu. Za protivnika
srpskog diktatora Slobodana Miloševića, to je prigoda da potvrdi
kako će 'Savezna Republika Jugoslavija sutra biti jamac mira na
Balkanu'.
Četrnaest mjeseci nakon sjednice Europskog vijeća u Berlinu, kada
je NATO bacio prve bombe na Srbiju, susret u Biarritzu trebao je
označiti povratak SRJ-a u 'europsku obitelj'. 'Postoje stvari koje
se ne zaboravljaju, rekao je Koštunica. No poruka ove sjednice je da
smo mi, Jugoslaveni, Srbi i Crnogorci, dio Europe i da zajedno
gledamo u budućnost.' Bez pjesničkog zanosa, skromni je pravnik,
zahvaljujući kojemu se okreće stranica desetogodišnje diktature,
nastojao izložiti svoj politički program.
Dva njegova obećanja smirila su europske kolege. Prvo, priznanje
'obvezatne suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom, kakvi god bili
pravni i politički problemi koje postavlja postojanje tog suda.'
Miloševićeva predaja Haagu, kako bi odgovarao za ratne i za zločine
protiv čovječnosti, 'ne može biti naša najvažnija zadaća', rekao je
Koštunica koji prvo želi podići zemlju. No pošto je pobijao
zakonitost ICTY-ja, novi mu se je srpski vođa, kako se čini, sada
spreman pokoriti. Da bi stvari bile jasne, Koštunica je opetovao:
'Milošević nema političke budućnosti u SRJ-u!'
Kada je riječ o njegovu nacionalizmu koji neke potiče da se prebrzo
ne vesele promjenama režima u Beogradu, rekao je: 'Velikosrpski
program nema smisla', 'osjećam se Srbinom isto kao što se Poljak
osjeća Poljakom i Francuz Francuzom'. Kao dokaz tomu, novi se
predsjednik obvezao da će provesti dva posebna referenduma, u
Srbiji i u Crnoj Gori, kako bi narod očitovao mišljenje o ostanku u
federaciji. Ako dva entiteta požele i dalje biti jedna država, kao
što se Koštunica nada, on će joj dati novo ime: naziv Jugoslavija iz
1918. 'više ne odgovara'. On predlaže naziv 'Srbija-Crna Gora koji
ipak nije dulji nego Velika Britanija.'
Odlučno okrenut prema budućnosti, novi čovjek iz Beograda kojeg je
poslala Providnost, ne želi zaboraviti da su Europljani prošle
godine bombardirali njegovu zemlju, ali čini što mora kako bi
'ponovno izgradio mostove prema miru'. U Biarritzu se susreo s
bivšim glavnim tajnikom NATO-a Javierom Solanom i rukovao se s
njim. Premda Koštunica drži da je šteta koju su nanijeli zračni
udari saveza 'znatna', isto tako priznaje da je 'na neki način
zemlja već bila uništena zbog loše uprave autoritarnog režima'.
Premda su među petnaestoricom Velika Britanija i Nizozemska
smatrale da je ukidanje sankcija protiv SRJ-a koje je proglasio
Pariz 5. X. pomalo preuranjeno, nitko nije htio kvariti veselje.
'Nismo tu da bismo postavljali uvjete, rekao je Jacques Chirac. Duh
zajedništva nije u tome da jedni drugima činimo ustupke.' Ne
obećavši ni brzu predaju Miloševića ICTY-ju ni oslobađanje tisuće
kosovskih Albanaca iz srbijanskih zatvora, Koštunica odlazi iz
Biarritza s čekom od dvjesta milijuna eura (1,3 milijarde franaka)
za zadovoljenje najžurnijih potreba. Uza svu dobrohotnost,
petnaestorica su htjela dati politički znak - sve će zemlje bivše
Jugoslavije 'imati ravnopravno mjesto' u Uniji, obećao je Chirac -
umjesto da budu automat za izdavanje ulaznica. Mora se priznati da
je europska i bilateralna pomoć od 17 milijarda eura koju je Europa
od 1991. izdvajala za to područje, dala tek mršave rezultate. Sada,
kada je uklonjena Miloševićeva hipoteka, susret na vrhu EU-Balkan
koji će se 24. XI. održati u Zagrebu, mogao bi napokon vratiti ugled
Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi koji je u srpnju 1999.
pokrenula međunarodna zajednica. No 'put neće biti posut samo
ružama', kako je rekao Jacques Chirac", pišu Nathalie Dubois i Jean
Quatremer.