AT-HR-E-balkan-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi-Politika AU 14.XI.-KZ-BALKANSKI SASTANAK U ZAGREBU AUSTRIJAKLEINE ZEITUNG14. XI. 2000.U balkanskoj se regiji karte iznova miješaju"23. i 24. studenog u hrvatskom se glavnom gradu Zagrebu
na 'balkanskom vrhu' očekuje 24 poglavara država EU-a, među ostalima i Jacques Chirac, Gerhard Schroeder i Tony Blair, kao i balkanski državnici. Na tom 'povijesnom susretu' EU želi svim balkanskim državama postaviti u izgled mogućnost pristupa EU - kad ispune uvjete.Hrvatska je pod predsjednikom Tuđmanom zbog miješanja u bosanski rat i kršenja ljudskih prava dugo bila politički izolirana. No od početka godine Hrvati su uspjeli probiti zapreku, pristupiti 'Partnerstvu za mir' kao i Svjetskoj trgovačkoj organizaciji WTO. Pregovori između EU i Hrvata o pridruženom sporazumu upravo su počeli. Pridružena formula Europljana glasi, što više balkanske države održavaju međusobne veze, to više imaju izgleda za približavanje EU. To se u Hrvatskoj doživljuje kao dvosjekli mač. Države poput Bosne ili Srbije tek moraju ispuniti uvjete koje su Hrvati velikim dijelom već ispunili. Ako postoji nešto što u Zagrebu među političkim strankama izaziva zvona za uzbunu, onda je
AUSTRIJA
KLEINE ZEITUNG
14. XI. 2000.
U balkanskoj se regiji karte iznova miješaju
"23. i 24. studenog u hrvatskom se glavnom gradu Zagrebu na
'balkanskom vrhu' očekuje 24 poglavara država EU-a, među ostalima i
Jacques Chirac, Gerhard Schroeder i Tony Blair, kao i balkanski
državnici. Na tom 'povijesnom susretu' EU želi svim balkanskim
državama postaviti u izgled mogućnost pristupa EU - kad ispune
uvjete.
Hrvatska je pod predsjednikom Tuđmanom zbog miješanja u bosanski
rat i kršenja ljudskih prava dugo bila politički izolirana. No od
početka godine Hrvati su uspjeli probiti zapreku, pristupiti
'Partnerstvu za mir' kao i Svjetskoj trgovačkoj organizaciji WTO.
Pregovori između EU i Hrvata o pridruženom sporazumu upravo su
počeli. Pridružena formula Europljana glasi, što više balkanske
države održavaju međusobne veze, to više imaju izgleda za
približavanje EU. To se u Hrvatskoj doživljuje kao dvosjekli mač.
Države poput Bosne ili Srbije tek moraju ispuniti uvjete koje su
Hrvati velikim dijelom već ispunili. Ako postoji nešto što u
Zagrebu među političkim strankama izaziva zvona za uzbunu, onda je
to strah od 'regionalnog koncepta' EU-a. Hrvati žele individualan
pristup u EU.
No u međuvremenu je Milošević otišao s pozornice. Karte u
balkanskoj regiji iznova se miješaju. Demokratizacija Srbije u
središtu je zanimanja. Činjenica što srpski predsjednik Koštunica
za sada ne želi surađivati s haaškim sudom, u Bruxellesu se očito
tolerira. Još nedavno je Crnogorac Milo Đukanović u svojim težnjama
za neovisnošću čak imao potporu Zapada. Danas bi osamostaljenje
Crne Gore za Zapad bilo 'kontraproduktivno', jer bi ugrozilo
koncept demokratizacije u Srbiji. Đukanović još odbija doći u
Zagreb u izmijenjenim uvjetima - kao član jugoslavenskog
izaslanstva. I kosovski Albanci tek moraju pokopati svoje planove o
neovisnosti. Na zagrebačkom vrhu zastupat će ih samo UN-ov
upravitelj Kosova Bernard Kouchner" - izvješćuje Aleksandar
Oršić.