RFE 31. X. 'WALL STREET JOURNAL' O BALKANU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 31. X. 2000. Mir na Balkanu? Pripremio Gabor Bodiš. Pod naslovom 'Mir na Balkanu' 'Wall Street Journal' u današnjem broju donosi komentar o mogućnostima smirivanja tla na ovom dijelu Europe. Iznenada Balkan postaje ? reklo bi se ? normalan. U najmanju ruku ? relativno normalan. Ratovi su završeni, demokracija napreduje ? počinje svoj komentar 'Wall Street Journal' posvećen najnovijim zbivanjima na jugoistoku Evrope. Od dvojice diktatora u regiji jedan, Franjo Tuđman je mrtav, a drugi Slobodan Milošević je neslavno otišao. Obojicu su naslijedili pošteno izabrani, umjereni demokrati. Hrvatski premijer Ivica Račan je predao osumnjičene za ratne zločine Haagu, a novi predsjednik Jugoslavije, Vojislav Koštunica ? mada tako nešto nije obećao ? ali je rekao na nedavnoj balkanskoj konferenciji da će njegova zemlja živjeti u miru sa svojim susjedima. Sada izgleda da se i Kosovo priključuje ovom općem trendu. Na subotnjim lokalnim izborima, umjereni lider Ibrahim Rugova izgleda da je potukao kandidate povezane s liderima Oslobodilačke vojske Kosova, Hashimom Taqijem i Ramushem Haradinajem. Ipak ? nastavlja 'Wall Street Journal' ? sve ovo ne dokazuje da su balkanske neprilike prošle. Dok Slovenija ide svojim putem prema Europskoj uniji i Hrvatska ne zaostaje previše iza nje, stanje na drugim mjestima je osjetljivo. Bosna i Hercegovina, gdje se sljedeće nedjelje održavaju izbori, sučeljava se sa korupcijom, velikom nezaposlenošću i ovisnošću o međunarodnoj zajednici. U Beogradu, Vojislav Koštunica ne samo da mora riješiti gospodarsko i socijalno nasljeđe prethodnika, nego treba to učiniti s koalicijskim partnerima koji su više poznati kao svadljivci, nego kao državnici. Kosovski problemi su još veći, počev od nesigurnog legalnog statusa ove pokrajine. Kosovari albanske nacionalnosti od Rugove do Taqija jednoglasno inzistiraju na vlastitoj državi, dok preostali Srbi ? njih oko 80 000 ? bojkotiraju subotnje izbore. Ali Koštunica neće dopustiti nezavisnost, a neće ni rezolucija 1244 Ujedinjenih naroda, koja obećava Kosovu samo 'stvarnu autonomiju i samoupravu' pod jugoslavenskim suverenitetom. Prema nekim analitičarima ? piše 'Wall Street Yournal' ? ovaj sudar vizija znači da će stanje postati eksplozivnije. Ili možda neće. Činjenica je da dvije stvarne demokracije nikad nisu riješile ratom svoje nesporazume. I to zbog toga jer u vanjskoj politici koriste iste metode rješavanja konflikata kao kod kuće tj. izbore, kompromise i arbitražu. I mada se ovoj konstataciji može prigovoriti da ono što razdvaja Kosovare od Srba jest fundamentalnije od onoga o čemu ove dvije skoro suverene demokracije mogu razgovarati, činjenica je da su obje strane privržene demokratskim normama. Sto se tiče Zapada, njemu ostaje kao imperativ da njegove postrojbe i dalje održavaju mir između Srba i Albanaca na Kosovu i da osiguraju da Kosovo ne postane mafijaška država. Da li su te postrojbe europske ili američke je ? irelevantno. Pored toga, Zapad bi mogao razmisliti o primjeni američke politike nazvana 'Jedna Kina' i na Kosovu. Drugim riječima, Zapad bi mogao podupirati suverenitet Beograda nad Kosovom, inzistirajući na mirnom rješenju nesporazuma, što će jamčiti sigurnost Kosova. Prema sadašnjem trendu, ovo treba dati Prištini i Beogradu nekoliko godina da cementiraju vladavinu prava i primjenu tržišnoga gospodarstva. S rastom prosperiteta i demokracije, važnost pitanja suvereniteta mora izblijedjeti. Čak i na Balkanu ? završava se članak 'Wall Street Journala'. (RFE)