WASHINGTON, 12. studenoga (Hina/AP) - Oko 80 posto Europljana potječe od primitivnih lovaca koji su se doselili prije otprilike 40.000 godina, izdržali dugo ledeno doba i brzo se raširili kontinentom, pokazala je nova studija.
WASHINGTON, 12. studenoga (Hina/AP) - Oko 80 posto Europljana
potječe od primitivnih lovaca koji su se doselili prije otprilike
40.000 godina, izdržali dugo ledeno doba i brzo se raširili
kontinentom, pokazala je nova studija. #L#
Istraživači koji su analizirali uzorke Y kromosoma 1007 muškaraca
iz 25 različitih dijelova Europe otkrili su model koji pokazuje da
četvorica od petorice muškaraca imaju zajedničkog muškog pretka
koji je živio prije 40.000 godina.
Peter A. Underhill, istraživač iz Tehnološkog centra za
proučavanje genoma Stanford u Palo Altu (California) i jedan od
autora studije, rekao je kako istraživači svoje zaključke temelje
na arheološkim, lingvističkim i drugim istraživanjima DNK o tome
kako su drevni narodi naselili Europu.
"Kad se različite vrste dokaza uklapaju u istu priču, možemo
pretpostaviti da smo otkrili stvarnu povijest vrsta", rekao je
Underhill.
Studija u koju je bilo uključeno desetak istraživača iz Stanforda i
Europe objavljena je u časopisu "Science".
Underhill je napomenuo da su se istraživači u studiji koristili Y
kromosom jer ga zbog rijetkih promjena mogu pratiti stotinama
generacija unatrag, što pomaže da se otkrije kako su se kretali
čovjekovi preci.
Y kromosom nasljeđuju samo sinovi od očeva. Kad spermij s Y
kromosomom oplodi jajašce, rodit će se dječak, a kad jajašce oplodi
očev X kromosom, rodit će se djevojčica.
Y kromosom ima oko 60 milijuna parova baza. Promjene u tim parovima
događaju se vrlo rijetko, rekao je Underhill, ali dovoljno često da
se otkriju modeli koji mogu poslužiti u otkivanju čovjekova
podrijetla.
Underhill je rekao da su istraživači proučili 1007 uzoraka
kromosoma te identificirali 22 specifična markera koji su stvorili
specifičan model promjene. Dodao je kako su istraživači otkrili da
80 posto svih europskih muškaraca dijeli isti model, što pokazuje
da su prije nekoliko tisuća generacija imali zajedničkog pretka.
U osnovnom modelu, kako se čini, dogodile su se neke promjene među
ljudima koji su nekad dijelili zajedničkog pretka, ali su
generacijama bili izolirani, rekao je Underhill.
To, ustvrdio je, podupire druge studije o paleolitskim europskim
skupinama. Te studije pokazuju da je primitivan čovjek iz kamenoga
doba došao u Europu, vjerojatno iz srednje Azije i Srednjeg istoka,
u dva migracijska vala koji su počeli prije otprilike 40.000
godina. Njih je bilo malo i živjeli su od lova i skupljanja plodova.
Služili su se grubo zašiljenim kamenjem i poznavali su vatru.
Prije otprilike 24.000 godina počelo je zadnje ledeno doba, a
Europa je bila pod golemim ledenjacima. Underhill kaže da su se
Europljani u doba paleolita povukli pred ledom pa su stotine
generacija završile na području današnje Španjolske, Balkana i
Ukrajine.
Kad su se ledenjaci otopili, prije otprilike 16.000 godina,
paleolitska su plemena naselila ostatak Europe. Istraživanje
pokazuje, rekao je Underhill, da je model koji se razvio u
Španjolskoj danas najčešći u sjeverozapadnoj Europi te da se
ukrajinski javlja većinom u istočnoj Europi, a balkanski u
srednjoj.
Prije otprilike 8000 godina, rekao je, razvijeniji neolitski ljudi
došli su u Europu sa Srednjeg istoka i donijeli novi model Y
kromosoma te novi način života: poljoprivredu. Oko 20 posto
Europljana danas ima njihov model Y kromosoma.
Arheološka iskapanja u europskim špiljama jasno pokazuju da je
prije 8000 godina većina ljudi živjela od skupljanja i lova,
primijetio je Underhill. Nakon toga pojavljuju se tragovi žita i
drugih poljoprivrednih proizvoda.
Ranije su studije proučavale europske migracije uz pomoć
mitohondrijske DNK, ključnoga dijela svake stanice. Taj tip DNK
prenosi se s majke na kćer.
Antonio Torroni, istraživač sa Sveučilišta u Urbinu (Italija),
koji je prvi upozorio da su se prvi ljudi povukli u Španjolsku
tijekom ledenog doba, napisao je u posebnom članku u časopisu
"Science" da se istraživanje Y kromosoma "potpuno uklapa" u studije
mitohondrija.
Studije pokazuju da su se suvremeni ljudi prvi put pojavili u Africi
prije otprilike 100.000 godina, a nekoliko tisuća godina poslije
počele su migracije. Neke skupine migrirale su prema istoku, a
poznato je da je u Australiji bilo ljudi prije 60.000 godina. Druge
skupine prešle su kopnom prema Srednjem istoku. U srednjoj Aziji
ljudi su se pojavili prije otprilike 50.000 godina.
A s tog su područja, kaže teorija, neki migrirali prema zapadu i
stigli u Europu prije otprilike 40.000 godina. Nakon toga neki su
migrirali istočno, preko Beringova tjesnaca u Ameriku.
(Hina) dgk dgk