FR-US-gospodarstvenici-Makrogospodarstvo-Tržište/cijene-0Informacijske usluge FRANCUSKA-LIBERATION OD 30.10.00.NOVO GOSPODARSTVO FRANCUSKALIBERATION30. X. 2000.'Pravo' novo gospodarstvo"Pojam novog gospodarstva jako je nejasan, jer
istodobno obuhvaća nove tehnologije (Internet), njihove različite primjene (primjerice elektronska trgovina), najnoviji neobičan makrogospodarski razvitak (trajni neinflacijski rast u Sjedinjenim Državama) i promjene u organizaciji poduzeća (sve veći broj start-upova, prilagodljivost velikih poduzeća).Novo se gospodarstvo dosta često brka s njegovim najočitijim, ali najmanje zanimljivim očitovanjima kao što su poduzeća za trgovinu na malo preko Interneta i širenje mobilnih telefona. Riječ je zapravo o puno ozbiljnijoj pojavi. Postoje dvije glavne vrste tehnoloških otkrića. Otkrića koja služe zadovoljenju određene potrebe (automobil za prijevoz, hladnjak za očuvanje namirnica) i otkrića koja su dio svake vrste proizvodnje: vodenica i električni motor u prošlosti. Danas Internet. Razlika između ovih dviju vrsta novotarija je znatna. Prve nedovoljno potiču lokalna ulaganja, razvijaju sektor koji proizvodi posebnu robu koja se njih tiče. Druge - i to je važno - nameću obnovu proizvodnog kapitala u čitavom
FRANCUSKA
LIBERATION
30. X. 2000.
'Pravo' novo gospodarstvo
"Pojam novog gospodarstva jako je nejasan, jer istodobno obuhvaća
nove tehnologije (Internet), njihove različite primjene
(primjerice elektronska trgovina), najnoviji neobičan
makrogospodarski razvitak (trajni neinflacijski rast u
Sjedinjenim Državama) i promjene u organizaciji poduzeća (sve veći
broj start-upova, prilagodljivost velikih poduzeća).
Novo se gospodarstvo dosta često brka s njegovim najočitijim, ali
najmanje zanimljivim očitovanjima kao što su poduzeća za trgovinu
na malo preko Interneta i širenje mobilnih telefona. Riječ je
zapravo o puno ozbiljnijoj pojavi. Postoje dvije glavne vrste
tehnoloških otkrića. Otkrića koja služe zadovoljenju određene
potrebe (automobil za prijevoz, hladnjak za očuvanje namirnica) i
otkrića koja su dio svake vrste proizvodnje: vodenica i električni
motor u prošlosti. Danas Internet. Razlika između ovih dviju vrsta
novotarija je znatna. Prve nedovoljno potiču lokalna ulaganja,
razvijaju sektor koji proizvodi posebnu robu koja se njih tiče.
Druge - i to je važno - nameću obnovu proizvodnog kapitala u čitavom
gospodarstvu: novu tehnologiju treba uključiti u proces
proizvodnje svih dobara, što je svakako spor i skup proces. Trebalo
je četrdeset godina da se od 1880. do 1920. proširi primjena
električnog motora u Sjedinjenim Državama; danas, opet u SAD-u,
Internet se rabi tek u trinaest posto njegove moguće primjene.
K tome, veličina sektora koji proizvodi nove tehnologije nije vrlo
važna varijabla rasta. S jedne strane, taj je sektor dosta malen,
čak i u SAD-u: čini osam posto BDP-a u toj zemlji, a četiri posto u
Europi. Njegov brzi rast razlog je tek dvadeset posto ubrzanja
ukupnog rasta u SAD-u. Povrh toga, smanjenje cijena novih
tehnologija koje je posljedica veće produktivnosti u sektoru koji
ih proizvodi, koristi svima. Naprotiv, možemo ustvrditi da je
proizvodnja novih tehnologija od strateške važnosti, ali to
jamačno nije uvjet za rast. Glavni je zaključak, dakle, da za
izvlačenje koristi iz novog gospodarstva treba promijeniti zalihe
kapitala u 92 do 96 posto gospodarstava koja ne proizvode nove
tehnologije (i koje se potpuno pogrješno zovu 'staro
gospodarstvo', jer taj dio gospodarstva stvara dodatni rast).
To nameće dva zaključka: s jedne strane, izvući korist iz novog
gospodarstva zahtijeva korjenite promjene u proizvodnji. Osnutak
poduzeća je skup: treba puno uložiti, povećati kapitalistički
intenzitet (kapital po jedinici proizvoda u zemlji: kapital po
glavi povećava se četiri posto na godinu u SAD-u, a jedan posto u
Europi). Zemlje koje ne rade na ulaganju neće izvući korist iz
makrogospodarskih prednosti novog gospodarstva: brži porast
proizvodnje, dakle, jak rast bez inflacije. S druge strane, velika
je opasnost od povećanja razlika između zemalja; najmanje
razvijene zemlje neće moći ostvariti potrebna ulaganja, koja bi se
mogla usmjeriti prema SAD-u i nekim razvijenim zemljama", piše
Patrick Artus, direktor odjela za istraživanje u Caisse des depots
et consignations.