FR-DZ-isprike-Oružani sukobi-Kriminal-Vlada FRANCUSKA-LE MONDE OD 9.11.00.UVODNIK O ZLOČINIMA FRANCUSKALE MONDE9. XI. 2000.Zločini i sjećanje"Nakon zastupnika, francuski su senatori prihvatili prijedlog zakona kojim se priznaje turski
genocid iz 1915. nad Armencima. Udruge za zaštitu armenske povijesti morale su biti uporne da bi se u Francuskoj napokon objavila istina o tim pokoljima, unatoč diplomatskom oprezu koji je dugo odgađao tu povijesnu deklaraciju. 'Zadaća sjećanja na žrtve barbarstva sveta je dužnost', podsjetio je, u ime vlade, ministar za odnose s parlamentom. Taj korak treba pozdraviti, jer prekida šutnju koju ništa ne može opravdati.No Francuskoj je zacijelo lakše priznati strahote koje su počinili drugi, nego one za koje je sama bila odgovorna. O tomu svjedoči priča koju objavljujemo na stranici 18: Mohamed Garne, kojeg je rodila alžirska djevojka koju su 1960. silovali francuski vojnici, zahtijeva da se prizna zločin kojemu duguje svoj život. Taj čovjek čiju priču o dugom traženju korijena iznosi 'Le Monde', ističe da nipošto nije jedini i da su mnogi u Alžiru bili djeca silovanja. 'Francuska to mora reći i priznati, dodaje. U protivnom, to će zauvijek biti mrlja u njezinoj povijesti'.
FRANCUSKA
LE MONDE
9. XI. 2000.
Zločini i sjećanje
"Nakon zastupnika, francuski su senatori prihvatili prijedlog
zakona kojim se priznaje turski genocid iz 1915. nad Armencima.
Udruge za zaštitu armenske povijesti morale su biti uporne da bi se
u Francuskoj napokon objavila istina o tim pokoljima, unatoč
diplomatskom oprezu koji je dugo odgađao tu povijesnu deklaraciju.
'Zadaća sjećanja na žrtve barbarstva sveta je dužnost', podsjetio
je, u ime vlade, ministar za odnose s parlamentom. Taj korak treba
pozdraviti, jer prekida šutnju koju ništa ne može opravdati.
No Francuskoj je zacijelo lakše priznati strahote koje su počinili
drugi, nego one za koje je sama bila odgovorna. O tomu svjedoči
priča koju objavljujemo na stranici 18: Mohamed Garne, kojeg je
rodila alžirska djevojka koju su 1960. silovali francuski vojnici,
zahtijeva da se prizna zločin kojemu duguje svoj život. Taj čovjek
čiju priču o dugom traženju korijena iznosi 'Le Monde', ističe da
nipošto nije jedini i da su mnogi u Alžiru bili djeca silovanja.
'Francuska to mora reći i priznati, dodaje. U protivnom, to će
zauvijek biti mrlja u njezinoj povijesti'.
Da bi se ta 'mrlja' napokon prestala skrivati, dvanaestorica
intelektualaca upravila su prije nekoliko dana, u listu
'Humanite', poziv za 'promicanje istine koja ništa neće skrivati'.
Potpisnici teksta koji je objavljen u 'Le Mondeu' od 7. XI. traže,
napose od Francuske, preko dvojice šefova izvršne vlasti, da 'osudi
zločine koji su u njezino ime počinjeni tijekom alžirskog rata'.
Premijer je podupro taj poziv, pozivajući Francusku da 'bude
svjesna svoje povijesti' i odajući priznanje govoru Jacquesa
Chiraca u kojemu je on, 1995., priznao odgovornost države u progonu
Židova u doba okupacije.
Tako se Francuska postupno počinje baviti tamnim stranicama svoje
povijesti, u ime tog duga prema sjećanju koji, kao što je s punim
pravom rekao Lionel Jospin, 'ne slabi državno jedinstvo', već ga
'jača omogućujući joj da izvuče pouke iz svoje prošlosti'. Kao i
Vichy, alžirski je rat zapravo osjetljivo mjesto u državnom
sjećanju i ne možemo prihvatiti da i dalje bude u tami. U najgorem
slučaju, možemo razumjeti one koji su poricali odgovornost
Francuske u zločinima Vichyja podsjećajući, kao što su učinili
general De Gaulle i Francois Mitterrand, da Petainova francuska
država nije imala ništa zajedničko s Republikom. Isprika ne vrijedi
za Alžir, gdje su zločini u ime Francuske bili počinjeni u doba
Republike koja se zvala Četvrta. Premda je u utvrđivanju istine
postignut napredak otkako su tzv. mirovne operacije službeno
proglašene ratnim djelovanjem, treba još puno učiniti da bi se
otkrili svi podatci i da bi Francuska napokon prestala lagati samoj
sebi", piše u uvodniku lista.