POSLOVNI PREGLED BROJ 181

POSLOVNI PREGLED broj 181 28. listopada - 03. studenoga 2000. SADRŽAJ: ? VLADINE KOORDINACIJE RASPRAVLJAJU O PRORAČUNU 2 ? DO KRAJA GODINE ISPLATA OSIGURANE ŠTEDNJE IZ PROPALIH BANAKA 2 ? IZVOZ U PRVIH DEVET MJESECI 3,3 MILIJARDE DOLARA 2 ? BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI SMANJEN 0,3 POSTO 3 ? ZAGREBAČKA BANKA: 2000. GODINA MOGLA BI BITI REKORDNA 3 ? REGENT GRUPA VLASNIK 45 POSTO DIONICA DALMATINSKE BANKE 3 ? SLAVONSKA BANKA BILJEŽI RAST DEVIZNE ŠTEDNJE 4 ? ZA DESETAK DANA POTPISAT ĆE SE SPORAZUM O PREUZIMANJU ISTARSKE BANKE 4 ? DUBROVAČKA BANKA: ŠTEDNJA GRAĐANA POLA MILIJARDE DEM 4 ? PREMIJE U OSIGURANJU U ŠEST MJESECI VEĆE 2,8 POSTO, U 2000. 4 DO 5 POSTO 4 ? HFP PRODAJE UDJELE U TVRTKAMA U KOJIMA IMA DO 25 POSTO VLASNIŠTVA 5 ? 15. STUDENOG DRUGA JAVNA DRAŽBA ZA "PRAVA" 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? UTVRĐENA TRASA TRANSPORTA NAFTE OD CRNOG MORA DO OMIŠLJA 6 ? PLANOVI HŽ-A:RAST PROMETA, DONOŠENJE PROVEDIVOG PLANA POSLOVANJA 6 ? RAČUNALA I INTERNET U HRVATSKOJ - BROJKE 7 ? KONČAREVI GENERATORI ZA SLOVENSKE HIDROCENTRALE 7 ? PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 861,5 MILIJUNA KUNA 7 ? U DEVET MJESECI PROIZVEDENO 1,031 MLRD PROSTORNIH METARA PLINA 7 ? RUSKI KAPITAL ZAINTERESIRAN ZA ULAGANJA NA JADRAN - POSEBNO U KUPARE 8 ? ŠIBENSKA "REVIJA" IZGUBILA UGOVORENE POSLOVE 8 ? PRVI KRUG PREGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S EFTA-OM 8 ? 700.000 TONA UMJETNOG GNOJIVA ZA VIJETNAMSKO TRŽIŠTE 8 ? USKORO POTPISIVANJE UGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S BIH 9 ? KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE U ZADRU 9 ? USKORO SAJMOVI INFO, INTERLIBER-EDUCA I INTERGRAFIKA 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADINE KOORDINACIJE RASPRAVLJAJU O PRORAČUNU Zajedničkom sjednicom triju vladinih koordinacija u Vladi je u četvrtak poslijepodne započela rasprava o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, proračunskim projekcijama za iduće tri godine, te prijedlogu rebalansa proračuna za ovu godinu. Prema neslužbenim informacijama, vladine su se koordinacije - za gospodarstvo, za društvene djelatnosti i za unutarnju i vanjsku politiku - dogovorile o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, a višesatna rasprava očekuje se o prijedlogu proračuna za iduću godinu. Podaci o prijedlogu proračuna za iduću godinu za sada nisu poznati, a prema posljednjim javnim istupima ministra financija Mate Crkvenca cilj je Vlade zadržati proračun u sadašnjim okvirima, dakle na oko 50 milijardi kuna. Neslužbeno se pak doznaje da je prijedlog proračuna za iduću godinu ipak nešto veći od ovogodišnjeg, odnosno da bi mogao iznositi oko 50,8 milijardi kuna. Neslužbeno se također doznaje da bi u proračunu iduće godine manje mogli dobiti ministarstva obrane i unutarnjih poslova, dok više mogu očekivati poljoprivreda, kultura i sl. S obzirom da će od 1. siječnja 2001. godine organizirani dolazak stranih turista biti oslobođen plaćanja PDV-a i turizam može očekivati bolji položaj u proračunu. I kod prijedloga rebalansa proračuna za ovu godinu nastojalo se "skresati" gdje god je to moguće posebice kod obrane i policije, te na tekućim troškovima a više dati socijalnoj skrbi, poljoprivredi i obnovi. Rebalansom koji je ponajviše tehničke naravi, najavljivao je ministar Crkvenac, proračunski rashodi bili bi povećani za 173 milijuna kuna, čime bi ukupni proračun dosegnuo oko 50 milijardi kuna. Vlada i u iduće tri godine želi zadržati proračun na oko 50 milijardi kuna. Orijentacija je Vlade rasterećenje gospodarstva, podupiranje poduzetništva, uz istodobno razvijanje socijalno pravedne države. U to se uklapa i projekcija proračuna za iduće tri godine, odnosno težnja stalnog smanjivanja udjela državnog proračuna u bruto domaćem proizvodu, isticao je ministar Crkvenac. DO KRAJA GODINE ISPLATA OSIGURANE ŠTEDNJE IZ PROPALIH BANAKA Premijer Ivica Račan potvrdio je u ponedjeljk da će do kraja godine biti isplaćena osigurana štednja građana u bankama u stečaju. Najavio je i više konkretnih poteza kojima Vlada kani zaustaviti nezaposlenost i potaknuti nova zapošljavanja, što bi se ostvarilo već u prvoj polovici iduće godine. "Očekujem da se osigurana štednja isplati do kraja godine", rekao je Račan na konferenciji za novinare. Precizirao je da je raspisan natječaj na kojem će se izabrati banke koje bi preuzele obveznice države i isplatile građanima osiguranu štednju. Obveza države po osiguranoj štednji građana iznosi oko dvije milijarde kuna. Osigurani su štedni ulozi u iznosima do 100 tisuća kuna. Premijer je najavio više konkretnih poteza kojima se kani potaknuti zapošljavanje. Riječ je o poticanju srednjeg i malog poduzetništva, a s tim u svezi Račan je zadovoljan posljednjim razgovorima s predstavnicima Svjetske banke i mogućnošću da se iduće godine dobije 250 milijuna dolara za stimuliranje toga razvoja. Predsjednik Vlade najavljuje i mjere za daljnje jačanje turizma, te posebno stimuliranje razvoja nekih poduzeća tzv. lokomotiva hrvatskog razvoja. Radi se o 30-ak poduzeća koja imaju perspektivu, dobar menadžment i izvozne šanse, rekao je Račan. Premijer najavljuje i posebne poteze za aktiviranje do sada ne aktiviranih resursa i nacionalne imovine. Očekujem da će efekti (tih poteza) biti toliko snažni da ćemo u prvoj polovici iduće godine zabilježiti pad nezaposlenosti i povećanje zaposlenih, rekao je Račan. Premijer je otvorenim ostavio mogućnost smanjenja stope PDV-a, ali samo pod uvjetom da se postigne konsenzus unutar Vlade i Sabora, da se radikalno smanji dio javne potrošnje. Inače nije moguće smanjiti PDV, poručio je Račan. Napomenuo je pri tom da se već u dosadašnjim raspravama o proračunu pokazala nesklonost mnogih za smanjenje potrošnje koja se alimentira iz državnog proračuna. Na novinarska pitanja premijer je iznio i podatke da je u posljednjih 10 mjeseci otvoreno 40 tisuća novih radnih mjesta, ali i da je istovremeno zatvoren veći broj njih, pa se broj nezaposlenih popeo sa 320 tisuća na 350 tisuća. Ističe pritom da su izgubljena radna mjesta koja su to bila samo formalno, jer ljudi ustvari nisu ni radili. Račan je naglasio i da stečajevi nisu orijentacija Vlade, ali da su neminovnost kada se problem ne može riješiti zbog nesposobnosti uprava i vjerovnika. "Ne očekujem veće socijalne nemire. Očekujem razumijevanje, kritiku Vladi da je mogla nešto napraviti, a nije, i prijedloge što je moguće napraviti u ovoj situaciji" kazao je Račan. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI IZVOZ U PRVIH DEVET MJESECI 3,3 MILIJARDE DOLARA Najnoviji podaci o izvoznim kretanjima pokazuju da se nastavlja trend laganog oporavka hrvatskog robnog izvoza. Hrvatsko je gospodarstvo u prvih devet mjeseci ove godine izvezlo na strana tržišta roba u vrijednosti od 3,28 milijardi dolara, što je 3,7 posto više nego u istom razdoblju lani. I uvoz u tom razdoblju pokazuje znake oporavka, što je posljedica rasta BDP-a, te je ponovno u uzlaznom tendu. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za gotovo 5,7 milijardi dolara, što je za 1,7 posto više u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Uslijed takvih kretanja deficit robne razmjene smanjen je sa svega 1 posto u odnosu na lani i iznosi (visokih) 2,4 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 57,6 posto. Zbog povećanja vrijednosti dolara prema kuni (prosječni tečaj USD u kunama u izvozu je u prvih devet mjeseci bio 15,7 posto veći nego u istom razdioblju lani) stope rasta izvoza i uvoza izražene u američkim dolarima znatno su niže od onih u kunama. Tako je, izraženo u kunama, robni izvoz u devet mjeseci iznosio 26,8 milijardi kuna, što je 20 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvoz je iznosio 46,5 milijardi kuna, ili 17,7 posto više nego u devet mjeseci prošle godine. Značajno je da se i dalje ostvaruje osjetan rast izvoza u zemlje Europske unije, na koje otpada 55,8 posto ukupnog robnog izvoza. U zemlje EU u prvih je devet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti većoj od 1,8 milijardi dolara, što je 20,4 posto više nego u isto vrijeme lani. Pritom je vrijednost isporuka u Italiju, prvog hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, povećana za čak 35,8 posto na 745 milijuna dolara. Istodobno je izvoz u Njemačku, ostvaren u vrijednosti od oko 470 milijuna dolara, zabilježio pad za 7,9 posto. Među zemljama EU na trećem je mjestu po visini hrvatskog izvoza Austrija, u koju je izvezeno roba za 215 milijuna dolara, odnosno za 11,3 posto više nego u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Izvoz u zemlje CEFTA-e bilježi rast od 6,2 posto, pri čemu se više od 79 posto odnosi na izvoz u Sloveniju. U susjednu je državu u prvih devet mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 349 milijuna dolara, što je 6,1 posto više nego lani. I dalje se bilježi osjetan pad vrijednosti izvoza u Bosnu i Hercegovinu, za 15 posto, na 355 milijuna dolara. BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI SMANJEN 0,3 POSTO Broj zaposlenih radnika u industriji u rujnu je u Hrvatskoj bio manji 0,3 posto prema mjesecu ranije, a u usporedbi s rujnom prošle godine manji je za 2,5 posto. Proizvodnost rada pak, u prvih je devet mjeseci povećana 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju smanjen je 0,1 posto prema kolovozu, dok je prema rujnu lani povećan 0,8 posto. Proizvodnost rada u spomenutom je razdoblju porasla 4,2 posto. Smanjen je i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji i to za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec te 1,8 posto u odnosu na rujan lani. Proizvodnost rada povećana je sedam posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom broj zaposlenih ostao je na istoj razini kao i u kolovozu, dok je prema lanjskom rujnu smanjen jedan posto. Također je smanjena i proizvodnost rada i to pet posto. Najveći rast broja zaposlenih u sklopu prerađivačke industrije zabilježen je u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, 33,3 posto te u proizvodnji uredskih strojeva i računala, 2,8 posto. Istodobno, najveće smanjenje broja zaposlenih evidentirano je u proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova, za 23,8 posto te u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 19,3 posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci broj zaposlenih radnika u industriji smanjen je 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ZAGREBAČKA BANKA: 2000. GODINA MOGLA BI BITI REKORDNA Rekordno povećanje devizne štednje te iznosa isplaćenih kredita građanima obilježili su poslovanje Zagrebačke banke u prvih devet mjeseci ove godine. Ukoliko se, u skladu s očekivanjima, nastavi ovakav trend rasta do kraja godine, u tim bi segmentima 2000. mogla biti rekordna poslovna godina, istaknuo je u ponedjeljak na konferenciji za novinare povodom Svjetskog dana štednje član Uprave te banke Zvonimir Jurjević. Devizna je štednja građana u Zagrebačkoj banci, rekao je Jurjević, u ovoj godini zabilježila porast za više od milijarde njemačkih maraka, te je 25. listopada ukupno iznosila 3,6 milijardi maraka. Tako veliko povećanje može se objasniti nizom konkretnih razloga, poput vrlo dobre turističke sezone, prebacivanjem sredstava iz drugih banaka itd., no, smatra zamjenik predsjednika Uprave Nikola Kalinić, glavni je razlog vjerojatno psihološki. Ulaskom procesa konsolidacije bankarskog sustava u završnu fazu, primijećeno je i povećanje povjerenja građana u banke, što je, istaknuo je Kalinić, bilo od presudnog značaja. Kreditni portfelj, odnosno iznos isplaćenih kredita građanima na kraju je rujna u Zagrebačkoj banci iznosio 5,6 milijardi kuna, uz snažan porast od svibnja do kraja rujna, te uz uzlazno kretanje i u listopadu. Najveći dio tog iznosa, odnosno 68 posto odnosio se na stambene kredite, na gotovinske 19 posto, a na kredite za automobile osam posto. Prema Jurjevićevim riječima, ovi podaci potvrđuju prvu tržišnu poziciju Zagrebačke banke, uz konstantni rast tržišnog udjela, kako prema iznosu isplaćenih kredita građanima (33 posto), tako i prema iznosu devizne štednje. Naime, tržišni udio devizne štednje te banke od kraja 1997. godine do kraja kolovoza ove godine porastao je za približno deset posto, na gotovo 35 posto. REGENT GRUPA VLASNIK 45 POSTO DIONICA DALMATINSKE BANKE Predsjednik Uprave Dalmatinske banke u Zadru Zdravko Bubalo potvrdio je da je međunarodni investicijski fond Regent Pacific uplatio 138 milijuna kuna za dokapitalizaciju Dalmatinske banke čime je taj fond postao vlasnik 45 posto dionica zadarske novčarske kuće. Time je, kaže Bubalo, uspješno okončan posao koji je dogovaran godinu dana. Međunarodni investicijski fond Regent Pacific Group je navedena sredstva uplatio u utorak, a za to je postojala suglasnost Hrvatske narodne banke. Savjet HNB-a u rujnu je dao suglasnost da ovaj međunarodni investicijski fond može preuzeti do 65 posto dionica s pravom glasa u Dalmatinskoj banci d.d. Uplatom od 138 milijuna kuna za dokapitalizaciju, temeljni kapital Dalmatinske banke porastao je na 346 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Dalmatinske banke Zdravko Bubalo rekao je da Regent Pacific Group ima namjeru kupiti još neke banke, primjerice Istarsku banku, što će se, kaže Bubalo, obaviti posredstvom Dalmatinske banke. SLAVONSKA BANKA BILJEŽI RAST DEVIZNE ŠTEDNJE Slavonska banka dd Osijek u proteklih je godinu dana ostvarila porast devizne štednje od 15 posto, dok su depoziti pravnih osoba povećani za 25 posto. Predsjednik Uprave Ivan Mihaljević izjavio je kako je banka u dogovoru s vlasnicima, Hypobankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj te Vladom RH krenula u proces konsolidacije najvećih poljoprivrednih kombinata s ovoga područja, a idućeg tjedna očekuje se dogovor o dugoročnom zajmu EBRD-a od 20 milijuna eura, namijenjenim isključivo za pomaganje gospodarstvu. Banka će idućeg mjeseca pokrenuti novu liniju gotovinskih kredita, s bržom i kvalitetnijom procedurom odobravanja, a pripremaju se i novi programi za poljoprivrednike, rekao je Mihaljević. Dodao je kako je Uprava dostavila svoj prijedlog rješavanja viška zaposlenika Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te svome zaposleničkom vijeću te kako smatra da je broj od oko 500 zaposlenika optimalan u odnosu na aktivu i temeljni kapital banke. Po njegovim riječima u banci trenutačno radi 660 zaposlenika. Uprava je za one koje će biti višak ponudila mogućnost stimulativnih otpremnina, a prihvaćen je prijedlog zaposleničkog vijeća da se obrati pozornost na socijalne slučajeve, za koje se predviđaju mogućnosti povećanih otpremnina, ostanka na radnom mjestu ili stipendiranja njihove djece, rekao je Mihaljević. ZA DESETAK DANA POTPISAT ĆE SE SPORAZUM O PREUZIMANJU ISTARSKE BANKE Sporazum o preuzimanju Istarske banke Pula od strane strateškog partnera Regent Europe Ltd. iz Londona potpisat će se u narednih desetak dana, a potom održati i skupština društva, najavio je predsjednik Uprave Istarske banke d.d. Milenko Vidulin u utorak na konferenciji za novinare. Time će se okončati višemjesečne aktivnosti oko sanacije Istraske banke koja je u ožujku ove godine dospjela u poteškoće. Od 1. siječnja 2001. godine Banka će početi poslovati kao potpuno konsolidirana financijska institucija. Po riječima Vidulina to je prvi slučaj klasične dokapitalizacije kojom međunarodni investicijski fond Regent ulaže 186 milijuna kuna umjesto uobičajne kupnje dionica. Ovaj fond iz Londona dobio je od Hrvatske narodne banke suglasnost i za preuzimanje do 65 posto dionica Dalmatinske banke Zadar, a u pregovorima je i o preuzimanju još jedne hrvatske banke. Vidulin je ustvrdio kako je s dokapitalizacijom dogovoreno da će Istarska banka za sada zadržati ime i samostalnost sa svojom upravom, nastojat će pridobiti i nove štediše i komitente DUBROVAČKA BANKA: ŠTEDNJA GRAĐANA POLA MILIJARDE DEM Štednja građana u Dubrovačkoj banci dd dosegnula je pola milijarde DEM, što je povećanje od 17 posto u odnosu na prošlu godinu. U dosadašnjem dijelu godine plasirano je 1.760 kredita građanima, u vrijednosti 20,4 milijuna DEM, što je 7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovna 2000. za Dubrovačku banku d.d. predstavlja konsolidaciju poslovanja i prevladavanja krize, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik uprave Dubrovačke banke d.d. Vlaho Sutić. Dodao je kako Banka želi izboriti što bolji položaj u hrvatskom bankarstvu i biti vodeća regionalna banka koja će pružati kvalitetne bankarske usluge. U listopadu je odobreno 340 kredita, u ukupnoj vrijednosti 4 milijuna maraka, a tijekom cijele godine odobravaju se sredstva iz posebne kreditne linije za razvoj turizma te za poticanje poduzetništva u turizmu. Banka je, kaže predsjednik Uprave, ponudila tržištu novi proizvod - VISA electron karticu koju sada koristi više od 40 tisuća osoba. Sutić je za iduću godinu najavio proces privatizacije te pronalaženje strateškog partnera koji će, naglasio je, dokapitalizacijom učvrstiti položaj Dubrovačke banke kao banke srednje veličine u Hrvatskoj. U prosincu će, kako je najavljeno, Dubrovačka banka proslaviti 45 godina svoga postojanja i djelovanja. PREMIJE U OSIGURANJU U ŠEST MJESECI VEĆE 2,8 POSTO, U 2000. 4 DO 5 POSTO Hrvatski su osiguravatelji u prvih šest mjeseci ove godine zaračunali ukupnu bruto premiju u iznosu od 2,56 milijardi kuna, što je 2,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema sadašnjim pokazateljima, porast ukupne premije u ovoj će godini biti između 4 i 5 posto, procjenjuje pomoćnik direktora Direkcije za nadzor osiguravajućih društava Mirko Raič-Stojanović u razgovoru za posebno izdanje Privrednog vjesnika "Osiguranja u Hrvatskoj". Prema podatcima za 25 osiguravajućih društava u Hrvatskoj, u prvom je polugodištu ove godine porast premija u životnom osiguranju iznosio 10,3 posto (iznos 354,9 milijuna kuna), a u neživotnima samo 1,7 posto (iznos od 2,17 milijardi kuna). U ukupnom portfelju osiguranja, ističe Raič-Stojanović, u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na 1999., smanjen je udio osiguranja automobilske odgovornosti sa 34,3 posto na 30,5 posto i osiguranja života sa 15,8 na 14 posto. Istodobno je povećan udio imovinskih osiguranja sa 18,6 posto na 22,1 posto i automobilskog kaska sa 8,9 na 9,4 posto. Predviđa i da će osiguravajuća društva ovu poslovnu godinu završiti s bitno boljim financijskim rezultatom od prošle, prije svega zbog sve veće racionalizacije troškova i znatno većeg prihoda od ulaganja. U prvom polugodištu ove godine osiguravajuća su društva ostvarila ukupnu neto dobit dobit od 81,6 milijuna kuna (10,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju), gubitak, od ukupno 11,2 milijuna kuna, iskazalo je sedam društava. Radi se o društvima koja su tek počela osiguravateljsku djelatnost, ili društvima prema kojima je Direkcija poduzela odgovarajuće mjere zbog manjka jamstvenog kapitala. Podatci o zaračunatim bruto premijama hrvatskih osiguravatelja u prvom polugodištu ove godine govore da se nastavlja smanjivati udio najvećeg hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranja u ukupnim premijama. U prvih šest mjeseci udio Croatie bio je 56,9 posto, dok je u istom razdoblju 1999. njen udio bio 60,5 posto. Croatia i nadalje ima primat u neživotnim osiguranjima s udjelom od 63,3 posto, a tek još dva društva imaju udio veći od pet posto (Euroherc 8,8 i Allianz 6,1 posto). U segmentu životnih osiguranja najveći udio, 21,4 posto, u zaračunatim bruto premijama u prvih šest mjeseci ima društvo Grawe, a još tri društva imaju udio veći od 15 posto - Zagreb osiguranje (18,2 posto), Croatia (16,7 posto) i Merkur (15,3 posto). U prvom polugodištu ove godine nastavljen je i trend spajanja i kupovanja društava, a od ukupnog broja već je 12 osiguravajućih društava u većinskom stranom vlasništvu. Direkcija za nadzor osiguravajućih društava očekuje da će se s 1. siječnjem četiri-pet društava pripojiti drugim osiguravaljima i da će se taj proces nastaviti i u 2001. U samoj Direkciji taj proces smatraju pozitivnim. Time se osiguravajuća društva osnažuju kapitalno i upravljački, a to pridonosi povećanoj sigurnosti njihova poslovanja i povećanoj zaštiti interesa osiguranika, ističe Raič-Stojanović. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA HFP PRODAJE UDJELE U TVRTKAMA U KOJIMA IMA DO 25 POSTO VLASNIŠTVA Hrvatski fond za privatizaciju objavio je poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica odnosno udjela u tvrtkama u kojima država ima vlasnički udio do 25 posto. Javna dražba održat će se na Zagrebačkoj burzi u četvrtak, 9. studenoga. Na dražbi će biti dionice, odnosno udjeli iz državnog portfelja u 68 trgovačkih društava. Primjerice, na prodaju se nudi 13.567 dionica (ili 1,92 posto od ukupnog broja izdanih dionica) zagrebačkog hotela Inter- Continental, nominalne vrijednosti 100 DEM po dionici, zatim 12,99 posto dionica Duhana Slatina, 14,32 posto dionica Tvornice zavarenih posuda Đure Đakovića, te 20,88 posto dionica križevačkog Mlinara, ukupne nominalne vrijednosti nešto veće od četiri milijuna DEM. Na javnoj će dražbi biti i 13,85 posto dionica osječke Slobode, ukupne nominalne vrijednosti oko 7,9 milijuna kuna, 18.215 dionica (ili 7,38 posto) zagrebačkog TOZ-a, ukupne nominalne vrijednosti oko 1,8 milijuna DEM, 32.752 dionice hotelsko-turističkog poduzeća Zlatni otok sa Krka, ukupne nominalne vrijednosti 3,2 milijuna DEM itd. Vlasništo nad ponuđenim dionicama/udjelima mogu steći domaće i strane pravne i fizičke soobe tako da ih na javnoj dražbi zastupa neki od registriranih članova (brokera) Zagrebačke burze. Od zainteresiranih kupaca očekuje se da obave vlastita istraživanja o društvu i tako steknu potrebne obavijesti bez utjecaja HFP-a. Dionice ili udjeli, pojašnjavaju iz HFP-a, uplaćuju se isključivo gotovinski u kunama ili inozemnoj konvertibilnoj valuti, s rokom plaćanja sedam dana od dana održavanja javne dražbe. 15. STUDENOG DRUGA JAVNA DRAŽBA ZA "PRAVA" Druga javna dražba u okviru projekta prodaje dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za pokriće kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstva, održat će se 15. studenoga. Dražba će se održati na Varaždinskom tržištu vrijednosnica, putem elektronskog sustava trgovanja. Na drugoj javnoj dražbi bit će poduđeni udjeli u 51 trgovačkom društvu, ukupne nominalne vrijednosti 283,5 milijuna kuna. Među ponuđenima, nalaze se udjeli 21 društva koji nisu prodani na prvoj javnoj dražbi održanoj 20. listopada. Ako ni na ovoj dražbi ne bude interesa za tim društvima, ona neće biti oglašena na idućoj. Preostalih 30 društava izabrano je s liste 157 društava koliko je dosad prihvatio Upravni odbor HFP-a. Dražbe će se nastaviti do prodaje dionica ukupne nominalne vrijednosti 1,6 milijardi kuna. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 30. listopada-02. studenoga 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Dalmatinska banka 260,00 0,78 26.899.583 2. Pliva 465,00 -2,31 3.982.265 3. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 101,82* - 3.462.934 4. Zagrebačka banka 0 1.397,50 0,54 1.759.555 5. Podravka 126,03 -1,54 543.090 6. Zagrebačka banka C 550,00 -15,38 344.625 7. Kraš 176,00 -5,38 162.204 8. Riviera 68,27 3,44 114.790 9. Riječka banka 122,15 -6,04 104.711 10. Zagrebačka pivovara 850,00 0,00 93.500 UKUPAN PROMET 51,72 37.588.618 Vrijednost indeksa CROBEX -0,12 850 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 30. listopada-02. studenoga 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Jadranka 1.092,00 5.000.268 2. Autobusni promet 167,21 -9,00 1.201.905 3. PIF Dom 16,15 0,00 849.720 4. RHMJ 40,00 - 849.720 5. Korana 67,39 -1,39 677.404 6. PIF Velebit 13,55 -0,80 264.437 7. PIF Expandia 17,60 -0,90 221.345 8. PIF Sunce 7,66 0,65 199.179 9. PIF Središnji nacionalni 16,70 -0,59 145.516 10. PIF Pleter 11,00 1,38 60.871 UKUPAN PROMET 179,80 8.980.417 Vrijednost indeksa VIN -1,46 337 *pravo na dodjelu dionica iz portfelja HFP-a radi pokrića kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 26. listopada - 02. studenoga 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 26. X. 16.340.000 16.340.000 3,71 102.825.000 27. X. 28.000.000 26.000.000 3,38 80.295.000 30. X. 48.500.000 28.500.000 5,35 112.585.000 31. X. 57.500.000 37.500.000 5,27 147.895.000 02. XI. 80.000.000 66.200.000 6,91 - Dnevni prosjek 46.068.000 34.908.000 4,92 110.900.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 31.10. Min. financija 42 dana 186.500.000 6,70% 31.10. Min. financija 91 dan 61.600.000 7,50% 31.10. Min. financija 182 dana 23.000.000 8,20% 02.11. HNB 35 dana 124.100.000 6,65% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 31.10. - 2.743.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 02.11. - 2.759.000.000 kn 5. TVRTKE UTVRĐENA TRASA TRANSPORTA NAFTE OD CRNOG MORA DO OMIŠLJA Konferencija "Caspian Energy to Europe", održana prošlog tjedna u Bruxellesu, utvrdila je najpovoljniju trasa prihvata nafte sa Crnog mora: od luke Constanta u Rumunjskoj, preko Pitestia do Jugoslavije, pa preko Pančeva i Novog Sada do Hrvatske (Dunav) te dalje trasom JANAF-a do Siska i naftne luke Omišalj. U drugoj fazi razmatra se produljenje trase od Omišlja preko Slovenije u Italiju (Trst) sa mogućnošću spajanja na druge europske naftovodne sustave, rečeno je na konferenciji posvećenoj rješavanju pitanja transporta nafte sa vrlo bogatih nalazišta u regiji Kaspijskog mora do potrošača u Europi i u svijetu. Utvrđivanje te trase, kako su izvijestili u četvrtak iz JANAF-a, vrlo je značajno za Hrvatsku, jer se time još jedanput valorizira gospodarski značaj JANAF-a u svjetskim tokovima nafte, a za što su bila potrebna mnoga elaboriranja i dokazivanja od strane naših predstavnika. Prijedlog trase ne predviđa dosadašnji prijelaz preko Mađarske (koji je duži i skuplji) već preko Jugoslavije, što je omogućeno aktualnim promjenama u Srbiji. Na završnom skupu potpisan je Memorandum razumijevanja među trima naftnim transportnim kompanijama: Concordia Petroliera (CONPET) -Rumunjska, NIS-Jugopetrol - Jugoslavija i Jadranski naftovod (JANAF) - Hrvatska. Vlade triju zemalja, navodi se u priopćenju, prijedlog teksta "Protokola o ostvarivanju međudržavnog sustava za transport nafte od Constanze do Jadranskog mora" trebale bi razmatrati i odobriti, kako se očekuje, u roku od 30 dana. PLANOVI HŽ-A:RAST PROMETA, DONOŠENJE PROVEDIVOG PLANA POSLOVANJA Zadržavanje trenda porasta prometa putnika i robe, povećavanje mogućnost plaćanja dugovanja i naplate potraživanja od dužnika te donošenje provedivog plana poslovanja za 2001. godinu, osnovne su aktivnosti Hrvatskih željeznica (HŽ) do kraja ove godine, istaknuo je novoimenovani predsjednik Uprave HŽ-a i generalni direktor Marijan Drempetić u četvrtak na konferenciji za novinare. Trenutačno stanje u HŽ-u, kazao je Drempetić, karakteriziraju velika potraživanja te velike obveze prema dobavljačima. Tako primjerice ukupna dugovanja HŽ-a iznose 633 milijuna kuna, a samo obveze prema Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) i Ini su 150 milijuna kuna. Istodobno, potraživanja HŽ-a iznose 353 milijuna kuna. Stoga je, dodao je Drempetić, nužno pronaći balans između prihoda i troškova, u cilju redovitog podmirivanja dugova kao garanciju poslovanja bez izvanrednih okolnosti. Govoreći o aktivnostima vezanim uz proces restrukturiranja željeznica, Drempetić je naglasio kako će se razgovor s predstavnicima Svjetske banke od 13. do 20. studenoga temeljiti na pet osnovnih područja - zaposlenici, privatizacija, business plan, plan investicija i gospodarenje imovinom. Naime, čitav proces modernizacije i restrukturiranja HŽ- a nije pritisak od strane Svjetske banke već nužnost, pojasnio je Drempetić, napomenuvši kako je, kada je riječ o zaposlenima, Svjetska banka uvjetuje da se smanji broj zaposlenih za 1750 radnika do 15. studenog. Međutim, Drempetić se nada da će se do Nove godine uspjeti naći kompromisno rješenje kako bi se ti radnici zbrinuli. Investicijske pak aktivnosti biti će usmjerene isključivo u povećanje sigurnosti prometa. RAČUNALA I INTERNET U HRVATSKOJ - BROJKE U Hrvatskoj se trenutno koristi oko 450 tisuća osobnih računala. Svake godine uveze se i proda oko 54 tisuće računala, a oko 4 posto stanovništva ima pristup internetu, podaci su koje je u ponedjeljak na seminaru "Kako poslovati na internetu" iznio direktor Miscrosofta Hrvatska Goran Radman. U Hrvatskoj sličnim, tranzicijski zemljama, postotak korištenja interneta je znatno veći. Primjerice, u Mađarskoj i Rumunjskoj doseže 20 posto. Dok u Hrvatskoj djeluju 4 internet providera (tvrtke koje se bave uslugama pristupa i korištenja interneta u privatne i poslovne svrhe), u Albaniji ih je 24, a u Bosni i Hecegovini 37. Želeći ilustrirati snagu informatičke industrije, Radman je usporedio 24 milijarde dolara godišnjih prihoda Microsofta, što je četiri milijarde USD više od prošlogodišnjeg bruto nacionalnog proizvoda u Hrvatskoj. To znači da je zaposlenik Microsofta 50 puta produktivniji od hrvatskog radnika, rekao je Radman ističući nezadovoljstvo činjenicom da u Ministarstvu gospodarstva nema sektora za softversku djelatnost. KONČAREVI GENERATORI ZA SLOVENSKE HIDROCENTRALE Predstavnici zagrebačkog "Končar - Inženjeringa" i Dravskih elektrana potpisali su u četvrtak u Mariboru ugovor po kojemu će Končar do 2004. godine za obnovu dviju slovenskih hidrocentrala na Dravi isporučiti šest generatora i prateću elektropremu u ukupnoj vrijednosti od skoro 19 milijuna njemačkih maraka. Končar je posao dobio na natječaju jer je dao najbolju ponudu, a u hidrocentralama na Dravi i do sada su bili ugrađeni generatori istog proizvođača koji niz godina - zajedno s Litostrojem iz Ljubljane - oprema hidrocentrale u Sloveniji. Ukupna investicija u lanac hidrocentrala na Savi iznosi 140 milijuna maraka, a njome će se ukupna snaga tog elektroenergetskog sistema povećati za 30 posto. PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 861,5 MILIJUNA KUNA Koncern Končar u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvario prodaju proizvoda i usluga u iznosu od 861,5 milijuna kuna (bez prodaje između povezanih društava), što je na razini ostvarenja u istom lanjskom razdoblju, a deset posto manje od planiranog. Od ukupnog iznosa prodaje Koncerna 41 posto ostvareno je na inozemnom tržištu. Zemlje u koje se najviše izvozi su Bosna i Hercegovina (49 milijuna kuna), Slovenija (40 milijuna kuna), Njemačka (28 milijuna kuna), Češka (25 milijuna kuna), Austrija (23 milijuna kuna), Francuska (23 milijuna kuna), Bugarska (20 milijuna kuna), Velika Britanija (18 milijuna kuna), Grčka (15 milijuna kuna) te Makedonija (13 milijuna kuna). U tih deset zemalja, ističu u tvrtki, plasirano je 71 posto ukupno izvezenih proizvoda i usluga. Na domaćem tržištu prodaja proizvoda i usluga porasla je devet posto, na 505,8 milijuna kuna. Najveći kupac i dalje je Hrvatska elektroprivreda (HEP) s udjelom od 46 posto u ukupnoj prodaji na domaćem tržištu. Zaključeni poslovi za razdoblje siječanj-rujan ove godine pokazuju da je ugovoreno novih poslova u iznosu od 808,9 milijuna kuna, pri čemu su to većinom poslovi ugovoreni za realizaciju u ovoj godini. Značajnije ugovaranje za realizaciju u sljedećoj godini očekuje se u zadnjem kvartalu, ističu u Končaru. Prema procjenama iz tvrtke, na kraju godine bilo bi novozaključenih poslova za 1,3 milijardi kuna, od čega bi oko 397 milijuna bili poslovi za realizaciju u 2001. godini. U DEVET MJESECI PROIZVEDENO 1,031 MLRD PROSTORNIH METARA PLINA Na 17 plinskih polja u Hrvatskoj tijekom devet ovogodišnjih mjeseci proizvedeno je približno 1,031 milijarda prostornih metara prirodnog plina, što je 1,6 posto manje od plana. Pritom su manjak proizvodnje u odnosu na zadani plan zabilježila polja Beničanci, Bokšić, Gola, Legrad i Vezišće, objavili su iz INA-Naftaplina. Polja Kalinovca, Starog Gradca, Okola i Žutice premašila su zadani plan, dok je najveće polje Molve s devetomjesečnom proizvodnjom od 600 milijuna prostornih metara tek neznatno, za 0,5 posto, zaostalo za planiranom proizvodnjom. Kaptažnog plina proizvedeno je 98,106 milijuna prostornih metara, što je 7,3 posto više od plana. Prema podacima iz INA-Naftaplina, ukupna je domaća proizvodnja plina u prvih devet mjeseci dosegnula 1,129 milijardi prostornih matara, 0,9 posto manje od plana. U podmorju je pak iz ležišta Ivana dobiveno 80.588.030 prostornih metara plina, ili 14 posto manje od plana. Pritom se, pojašnjavaju u INA-Naftaplinu, manjak proizvodnje na Ivani odrazio na sveukupnu proizvodnju plina. Ona je, naime, iznosila 1,2 milijarde prostornih metara, što je 12 posto manje od plana. Proizvodnja pak tekućih naftnih derivata u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 91.654 tone ili tri posto manje od plana. RUSKI KAPITAL ZAINTERESIRAN ZA ULAGANJA NA JADRAN - POSEBNO U KUPARE Skupina ruskih poduzetnika došla je krajem prošloga tjedna u Dubrovnik zanimajući se za mogućnosti turističkih ulaganja na tom dijelu jadranske obale, a jednoga od njih posebno je interesirao turistički kompleks Kupari. Zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika Berta Dragičević primila je skupinu ruskih poduzetnika koje predvodi Aleksandar Aleksandrović Belov, predsjednik Savjeta direktora ruske tvrtke "Cuins". Kako se čulo tijekom sastanka, Belov se obratio hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi sa zamolbom da se za njega i još nekoliko mogućih ulagača organizira niz sastanaka s gospodarstvenicima i predstavnicima institucija u Hrvatskoj.Zamjenica dubrovačkog gradonačelnika B. Dragičević izvijestila je skupinu ruskih poduzetnika o situaciji u dubrovačkom gospodarstvu, tijeku ovogodišnje turističke sezone kao i o mogućnostima ulaganja u dubrovačke hotelske kuće. ŠIBENSKA "REVIJA" IZGUBILA UGOVORENE POSLOVE Zbog jednodnevnog štrajka i radničkih prosvjeda šibenska "Revija" izgubila je ugovorene poslove s njemačkom tvrtkom "Frapp di Bari", jedinim preostalim većim partnerom za kojega su radili prošle dvije godine. Nijemci su nakon razgovora s poslovodstvom "Revije" pokupili svu svoju nedovršenu robu i prekinuli suradnju, potvrdio je u prošli petak Miljenko Stošić, direktor šibenske tekstilne tvrtke. Riječ je o 2400 odjevnih predmeta, od kojih je 1500 tek bilo skrojeno. Po Stošićevim riječima, Nijemci su ocijenili da im je, zbog čestih najava štrajkova i nemira radnika, s "Revijom" nesigurno poslovati. Radnice odlučile da neće ponovno štrajkati, a direktor Stošić je potvrdio da će im zaostale plaće za srpanj i kolovoz biti isplaćene po dogovorenoj dinamici koja će ovisiti o pristizanju novca od obavljenih poslova. Međutim, ostali su još samo poslovi za nekoliko manjih partnera koje će dovršiti do sredine sljedećeg tjedna pa je pitanje što će s "Revijom" biti poslije toga. Po mišljenju Miljenka Stošića, Hrvatski fond za privatizaciju trebao bi objaviti međunarodni natječaj za prodaju "Revije" što je, kaže on, trebalo napraviti odmah nakon što je Vlada u rujnu prošle godine sanirala to poduzeće. U "Reviji" radi 320 radnika, uglavnom žena. Uzrok je njihovih čestih sindikalnih akcija u posljednje vrijeme činjenica da s dosadašnjim poslovima nisu uspjele zaraditi niti za isplatu bruto plaća. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA PRVI KRUG PREGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S EFTA-OM Robna razmjena Republike Hrvatske sa zemljama EFTA-e u 1999. iznosila je u 348 milijuna američkih dolara, što je 2,89 posto ukupne hrvatske robne razmjene. Nacrt teksta Ugovora i razmjena stavova oko režima trgovine, bile su osnovne teme prvog kruga pregovora o Ugovoru o slobodnoj trgovini Republike Hrvatske i EFTA- e, održanog prošloga tjedna u Ministarstvu gospodarstva. EFTA je značajna gospodarska integracija, u čijem su sastavu Švicarska, Norveška, Island i Liechenstein, usko povezana s Europskom unijom, u koju je Hrvatska prošle godine izvezla robe u vrijednosti 147,9 milijuna dolara. Istodobno je iz država EFTA-e u Hrvatsku uvezeno roba u vrijednosti uvoz 199,9 milijuna dolara. U prvih osam mjeseci ove godine, pak, robna je razmjena iznosila 134,1 milijuna dolara (jedan posto ukupne robne razmjene u tom razdoblju) - u Hrvatsku je uvezeno robe u vrijednosti 28,6 milijun, dok je izvoz u zemlje EFTA- e iznosio 105,5 milijuna dolara. U hrvatskom izaslanstvu, na čijem je čelu bio zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica, bili su predstavnici ministarstava gospodarstva, vanjskih poslova, te poljoprivrede i šumarstva, Carinske uprave, Hrvatske gospodarske komore i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Izaslanstvo EFTA-e vodio je Ole Lundby, predstavnik Norveške, koja trenutno predsjedava EFTA-om. Iz Ministarstva gospodarstva podsjećaju da je 19. lipnja u Zuerichu potpisana Deklaracija o suradnji između Hrvatske i EFTA-e, čime se institucionalni odnosi podižu na višu razinu uspostavom zone slobodne trgovine. To je važan element u ukupnoj strateškoj orijentaciji i politici ubrzanog uključivanja Hrvatske u europske integracije. Na plenarnoj sjednici razmijenjeni su podaci o stanju gospodarskih odnosa između Hrvatske i država EFTA-e, odnosa s trećim zemljama te budućim pregovorima između Hrvatske i Europske unije oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Hrvatska strana predala je liste osjetljivih proizvoda za koje se traži duže prijelazno razdoblje do potpune liberalizacije, o čemu će se EFTA očitovati do slijedeće runde pregovora, koja je dogovorena za početak veljače iduće godine. 700.000 TONA UMJETNOG GNOJIVA ZA VIJETNAMSKO TRŽIŠTE Nakon posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva zemljama jugoistočne Azije vrlo je izvjestan posao izvoza 700.000 tona umjetnog gnojiva kutinske Petrokemije u Vijetnam, dok bi se zauzvrat iz te zemlje uvezao ugljen za Termoelektranu Plomin. Posao izvoza gnojiva vrijedan je 100 milijuna američkih dolara, kazao je ministra gospodarstva Goranko Fižulić u četvrtak na konferenciji za novinare. U desetodnevnoj posjeti zemljama Jugoistočne Azije (Vijetnam, Tajland, Malezija i Singapur), uz izaslanstvo Ministarstva gospodarstva, bili su i predstavnici Ine, Crosca, Končar-Elektroindustrije, Ingre, Bilokalnika, Tanga, Korduna, Montinga, Hidroelektre. U Vijetnamu se razgovaralo i o mogućnostima isporuke opreme, uključivo i gradnje rafinerija, sudjelovanje u izgradnji infrastrukturnih objekata (Ina, Končar, Ingra), brodogradnji, dok je posjet Singapuru iskorištena za privlačenje investitora iz tih zemalja koji su zainteresirani za ulaganje u kontejnerske terminale u riječkoj Luci. Nastavno na razgovore koji su vođeni u Zagrebu tijekom lipnja s tajlandskim izaslanstvom Fižulić je uručio tajlandskoj strani Nacrt ugovora o slobodnoj trgovini. To bi bio prvi takav ugovor s nekom zemljom izvan Europe, kazao je Fižulić. Osim toga izaslanstvo je pozvalo tajlandske investitore da ulažu u hrvatski turizam, a ponuđeno je i korištenje Zračne luke Zagreb tajlandskoj nacionalnoj avio kompaniji. Tajlandska je strana, pak, pozvala hrvatski gospodarstvenike da sudjeluju na tenderima za izgradnju dalekovoda i elektroenergetske mreže za prijenos energije iz Kine i Laosa u Tajland. Iskustva stečena na putu govore da je poznavanje hrvatske političko-gospodarske situacije u toj regiji relativno nisko (izuzev Malezije), iz čega se može zaključiti da je inicijativa hrvatske strane nedovoljna, kazao je Fižulić. Ako se svi ne uključe u promociju gospodarstva, istaknuo je ministar Fižulić, hrvatski će izvoz rasti po jako niskim stopama, zaposlenost će se povećavati po još manjim stopama, a inozemnih ulaganja neće biti. USKORO POTPISIVANJE UGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S BIH Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je u četvrtak da bi tijekom studenoga u Zagrebu trebao biti potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2001. Ministar Fižulić je na konferenciji za novinare izvijestio kako je Ministarstvo gospodarstva, sa svoje strane, završilo pregovore o slobodnoj trgovini s Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Poljskom, napominjući da su počeli pregovori s EFTA-om te da Hrvatska ovog mjeseca započinje pregovore i sa Europskom unijom (o sklapanju sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju). 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE U ZADRU Hrvatskoj je nužna reforma financijskog sustava, promjena regulativnog okvira, usklađivanje i harminiziranje zakona, istaknuto je u petak prošloga tjedna na 10. godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze. Dvodnevna konferencija koja se održavala u Zadru, okupila je brojne domaće i inozemne financijske stručnjake, bankare, brokere i pravnike. Glavne teme konferencije su internacionalizacija i globalizacija, trendovi na europskoj financijskoj sceni, te otvorena pitanja i izazovi pred kojima stoji hrvatsko tržište kapitala. Direktor Direkcije skrbništva nad vrijednosnim papirima Privredne banke Zagreb Dubravko Štimac i predsjednik Uprave Raiffaisen Bank Austria d.d. Zagreb Zdenko Adrović upozorili su na niz problema u Hrvatskoj, na niz hrvatskih paradoksa. Zašto na ovako malom tržištu postoje dva tržišta vrijednosnica, upitao je uz ostalo Štimac, dok Adrović primjerice upozorava na raskorak u kamatnim stopama koje su za najbolja poduzeća 6 do 7 posto, ali se i penju do 20, pa i 40 posto. Upozorio je i na restriktivnu bankarsku regulaciju, ističući da je Hrvatska danas jedna od rijetkih zemalja u kojoj klijenti ne mogu držati svoj novac u banci već ga moraju držati u ZAP-u. Adrović je ocijenio da danas postoji prenapučenost banaka, ali ne u smislu njihova broja, nego prenapučenost sredstava. Ponuda kredita od strane banaka je jaka, međutim, Hrvatskoj nedostaje kapitala, ali ne kreditnog, nego drugih kvalitetnih instrumenata. Potražnja za dužničko- vrijednosnim papirima je dosta dobra, ali ponuda je loša, ističe Adrović. Dajući pak analizu post-trade instrumenata, Štimac je ocijenio da se u kratkom roku i bez puno ulaganja stvari u Hrvatskoj mogu dovesti na europsku razinu. Potrebno je skratiti ciklus namire, odrediti settlement banke, prebaciti registre kratkoročnih vrijednosnica Ministarstva financija i središnje banke u središnju depozitarnu agenciju, neki su od njegovih prijedloga. Upozoreno je na neusklađenosti zakona, jer se na primjer jednim nešto dopušta, a drugim zabranjuje, pri čemu je posebno kritiziran Zakon o deviznom poslovanju. Sudionici 10. konferencije bavili su se i pitanjem globalizacije i njegova utjecaja na financijsko tržište. Bivši glavni tajnik Federacije europskih burzi Jean-Pierre Paelnick očekuje dva trenda kretanja - koncentraciju burzi i pojavljivanje novih sustava trgovanja i konkurencije. Izvršni potpredsjednik istambulske burze Hueseyin Erkan predstavio je i projekt SECI-a (Inicijative jugoistočne Europe za suradnju) o zajedničkoj platformi trgovanja u regiji, o čemu se razgovara već dvije godine, tehnička je specifikacija spremna, a još treba razriješiti neka pitanja. Objasnio je da je riječ o modelu decentralizirane platforme trgovanja, u kojem bi se narudžbe koje dolaze s raznih burzi usmjeravale na relevantnu burzu. Kao probleme koje još treba riješiti posebno je naveo pitanje namjere i uspostave veza između središnjih depozitarnih agencija za provođenje namire. USKORO SAJMOVI INFO, INTERLIBER-EDUCA I INTERGRAFIKA Na Zagrebačkom će se velesajmu od 7. do 11. studenog održati tri međunarodne specijalizirane sajamske priredbe; INFO - 32. međunarodni sajam informacijske tehnologije, INTERLIBER-EDUCA - 23. međunarodni sajam knjiga i učila te INTERGRAFIKA - 16. međunardoni sajam grafičke industrije i industrije papira. Na sve tri sajamske priredbe, koje će se održati u devet sajamskih paviljona, na ukupnoj površini od 22.200 četvornih metara, svoje će proizvode predstaviti 687 izlagača od kojih 354 iz inozemstva. U sklopu Info-a, 396 izlagača predstavit će veći dio hrvatskog informatičkog poduzetništva, dostignuća tvrtki za plasman kompjutora i kompjutorske opreme te svjetske trendove dostupne na hrvatskom tržištu. Interliber-Educa i ove će godine predstaviti najnovija izdanja, nove projekte i naslove kao i sredstva za nastavu i odgoj. Novitet ovogodišnje sajamske priredbe je specijalizirana izložba inozemne stručne literature koja će biti postavljena na zasebnom prostoru u paviljonu. Sajam će obilovati i bogatim stručno-popratnim događanjima. Na Intergrafici će sudjelovati značajni svjetski proizvođači grafičke opreme, papira i kartona te pomoćnih materijala i gotovih proizvoda, koji će predstaviti najmodernija proizvodna sredstva i tehnologiju ovih industrijskih grana.