FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PREDSTAVLJEN DRUGI SVEZAK HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE /ŠIRA VERZIJA/

ZAGREB, 5. listopada (Hina) - U nazočnosti kulturnih i javnih djelatnika danas je o 50. obljetnici Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže" svečano predstavljen drugi svezak Hrvatske enciklopedije.
PREDSTAVLJEN DRUGI SVEZAK HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE /ŠIRA VERZIJA/ ZAGREB, 5. listopada (Hina) - U nazočnosti kulturnih i javnih djelatnika danas je o 50. obljetnici Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže" svečano predstavljen drugi svezak Hrvatske enciklopedije.#L# Na današnji dan prije 50 godina, nakon četverogodišnjeg traženja, jedan od vodećih hrvatskih pisaca i intelektualaca Miroslav Krleža dobio je odobrenje da osnuje Zavod. Leksikografski zavod FNRJ u Zagrebu osnovan je 5. listopada 1950. Uredbom Savezne vlade, s glavnom zadaćom da izradi Enciklopediju Jugoslavije. Podsjetivši na važne nadnevke u povijesti Zavoda, ravnatelj Leksikografskog zavoda Vladimir Pezo rekao je kako je nakon te Uredbe Sabor SRH 15. lipnja 1972. donio odluku kojom preuzima osnivačka prava nad tada Jugoslavenskim leksikografskim zavodom. Uredbom Vlade RH od 13. veljače 1991. Leksikografski zavod "Miroslava Krleže" radi kao posebna ustanova od interesa za Hrvatsku u znanosti i kulturi, dodao je Pezo. Na čelu LZ-a više od 31 godinu bio je Miroslav Krleža čije zamisli, kazao je Pezo, u projektima enciklopedijskih izdanja još nisu do kraja ostvarene, ali dolazi doba kad će se sve to ostvariti. Napomenuo je da je u 50 godina djelovanja Zavod tiskao 223 enciklopedijskih svezaka u pet i pol milijuna primjeraka. Glavni ravnatelj LZ-a Dalibor Brozović izrazio je zadovoljstvo da se upravo na današnji dan predstavi drugi svezak Hrvatske enciklopedije koja će u završnici imati 11 svezaka uz dopunski. Osvrnuvši se na petstoljetnu tradiciju hrvatske enciklopedistike, Brozović je rekao kako je Zagrepčanin Pavao Skalić u 16. stoljeću u Švicarskoj ponudio naziv enciklopedički, vrlo bitan pojam za kulturu i civilizaciju svakoga naroda pa tako i hrvatskoga. Leksikografska djelatnost ispit je duhovnih sposobnosti nekog naroda i zrcalo njegove kulture. Unatoč kobnoj povijesti hrvatskog naroda i usudu koji mu nije dao pravu priliku niti mu je pružio primjeren kulturni i civilizacijski zamah, hrvatski su leksikografi u petstoljetnom bavljenju rječnicima i enciklopedijama stvorili enciklopedijsko djelo koje može izdržati kritički sud i svrstati se među najviše dosege europske leksikografije, dodao je. Glede Hrvatske enciklopedije podsjetio je da je prvi projekt toga izdanja započet pod kraj prošlog stoljeća, točnije 1896. u Osijeku, no nije završen. Zatim se na Hrvatskoj enciklopediji pod vodstvom Mate Ujevića radi u doba bana Ivana Šubašića. Hrvatska enciklopedija iz toga vremena doživjela je pet svezaka, zadnji je tiskan 1944., a 1945. izvrgnuta je potpunoj osudi nove vlasti, pa su gotovo svi primjerci uništeni. Treći pokušaj stvaranja Hrvatske enciklopedije, istaknuo je Brozović, do sada je uspješan, objavljen je drugi od 11 zacrtanih svezaka. Glavni ravnatelj je rekao da će se treći svezak tiskati 2001. Pomoćnik glavnog urednika August Kovačec predstavio je drugi svezak Hrvatske enciklopedije koja obuhvaća 723 stranice enciklopedijskog teksta od slova Be do Da. Svezak ima 7199 članaka teksta, 91.986 redaka i 2000 crnobijelih fotografija i fotografija u boji, tablice i zemljovide. Posebno se osvrnuo na vrlo osjetljive jedinice u Enciklopediji, primjerice natuknicu Bosna i Hercegovina na 16 stranica. Autori su težili za potpunošću i objektivnošću u predstavljanju te natuknice, rekao je, dodavši da se tekst mijenjao s obzirom na specifičnost situacije. Po njegovim riječima za nas je taj tekst o nama susjednoj zemlji jako važan. Isto tako spomenuo je i natuknicu Josip Broz Tito, o osobi koja je 50 godina bila vrlo važna a nakon smrti gotovo sotonizirana. Naglasio je kako upravo u takvim slučajevima ni glorificiranje ni sotoniziranje ne smije biti oblik leksikografskog izričaja, nego takvi tekstovi moraju biti objektivni, informativni i povijesno provjereni. Jedino se tako u našoj kulturi, a osobito u enciklopedistici, mogu održati prave vrijednosti. Na drugom je svesku radilo 400 urednika, sto urednika struka, a velik je prinos grafičara i tiskara, istaknuo je pomoćnik glavnog urednika Kovačec. (Hina) ta mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙