ZAGREB, 5. listopada (Hina) - U nazočnosti kulturnih i javnih djelatnika danas je o 50. obljetnici Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže" svečano predstavljen drugi svezak Hrvatske enciklopedije.
PREDSTAVLJEN DRUGI SVEZAK HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE /ŠIRA VERZIJA/
ZAGREB, 5. listopada (Hina) - U nazočnosti kulturnih i javnih
djelatnika danas je o 50. obljetnici Leksikografskog zavoda
"Miroslava Krleže" svečano predstavljen drugi svezak Hrvatske
enciklopedije.#L#
Na današnji dan prije 50 godina, nakon četverogodišnjeg traženja,
jedan od vodećih hrvatskih pisaca i intelektualaca Miroslav Krleža
dobio je odobrenje da osnuje Zavod. Leksikografski zavod FNRJ u
Zagrebu osnovan je 5. listopada 1950. Uredbom Savezne vlade, s
glavnom zadaćom da izradi Enciklopediju Jugoslavije.
Podsjetivši na važne nadnevke u povijesti Zavoda, ravnatelj
Leksikografskog zavoda Vladimir Pezo rekao je kako je nakon te
Uredbe Sabor SRH 15. lipnja 1972. donio odluku kojom preuzima
osnivačka prava nad tada Jugoslavenskim leksikografskim zavodom.
Uredbom Vlade RH od 13. veljače 1991. Leksikografski zavod
"Miroslava Krleže" radi kao posebna ustanova od interesa za
Hrvatsku u znanosti i kulturi, dodao je Pezo.
Na čelu LZ-a više od 31 godinu bio je Miroslav Krleža čije zamisli,
kazao je Pezo, u projektima enciklopedijskih izdanja još nisu do
kraja ostvarene, ali dolazi doba kad će se sve to ostvariti.
Napomenuo je da je u 50 godina djelovanja Zavod tiskao 223
enciklopedijskih svezaka u pet i pol milijuna primjeraka.
Glavni ravnatelj LZ-a Dalibor Brozović izrazio je zadovoljstvo da
se upravo na današnji dan predstavi drugi svezak Hrvatske
enciklopedije koja će u završnici imati 11 svezaka uz dopunski.
Osvrnuvši se na petstoljetnu tradiciju hrvatske enciklopedistike,
Brozović je rekao kako je Zagrepčanin Pavao Skalić u 16. stoljeću u
Švicarskoj ponudio naziv enciklopedički, vrlo bitan pojam za
kulturu i civilizaciju svakoga naroda pa tako i hrvatskoga.
Leksikografska djelatnost ispit je duhovnih sposobnosti nekog
naroda i zrcalo njegove kulture. Unatoč kobnoj povijesti hrvatskog
naroda i usudu koji mu nije dao pravu priliku niti mu je pružio
primjeren kulturni i civilizacijski zamah, hrvatski su
leksikografi u petstoljetnom bavljenju rječnicima i
enciklopedijama stvorili enciklopedijsko djelo koje može izdržati
kritički sud i svrstati se među najviše dosege europske
leksikografije, dodao je.
Glede Hrvatske enciklopedije podsjetio je da je prvi projekt toga
izdanja započet pod kraj prošlog stoljeća, točnije 1896. u Osijeku,
no nije završen. Zatim se na Hrvatskoj enciklopediji pod vodstvom
Mate Ujevića radi u doba bana Ivana Šubašića. Hrvatska
enciklopedija iz toga vremena doživjela je pet svezaka, zadnji je
tiskan 1944., a 1945. izvrgnuta je potpunoj osudi nove vlasti, pa su
gotovo svi primjerci uništeni. Treći pokušaj stvaranja Hrvatske
enciklopedije, istaknuo je Brozović, do sada je uspješan,
objavljen je drugi od 11 zacrtanih svezaka. Glavni ravnatelj je
rekao da će se treći svezak tiskati 2001.
Pomoćnik glavnog urednika August Kovačec predstavio je drugi
svezak Hrvatske enciklopedije koja obuhvaća 723 stranice
enciklopedijskog teksta od slova Be do Da. Svezak ima 7199 članaka
teksta, 91.986 redaka i 2000 crnobijelih fotografija i fotografija
u boji, tablice i zemljovide. Posebno se osvrnuo na vrlo osjetljive
jedinice u Enciklopediji, primjerice natuknicu Bosna i Hercegovina
na 16 stranica. Autori su težili za potpunošću i objektivnošću u
predstavljanju te natuknice, rekao je, dodavši da se tekst mijenjao
s obzirom na specifičnost situacije. Po njegovim riječima za nas je
taj tekst o nama susjednoj zemlji jako važan. Isto tako spomenuo je
i natuknicu Josip Broz Tito, o osobi koja je 50 godina bila vrlo
važna a nakon smrti gotovo sotonizirana. Naglasio je kako upravo u
takvim slučajevima ni glorificiranje ni sotoniziranje ne smije
biti oblik leksikografskog izričaja, nego takvi tekstovi moraju
biti objektivni, informativni i povijesno provjereni. Jedino se
tako u našoj kulturi, a osobito u enciklopedistici, mogu održati
prave vrijednosti. Na drugom je svesku radilo 400 urednika, sto
urednika struka, a velik je prinos grafičara i tiskara, istaknuo je
pomoćnik glavnog urednika Kovačec.
(Hina) ta mc