ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Uoči početka Olimpijade u Sydneyu 2000. hrvatski literalni časopis "Most/The bridge" u svojoj biblioteci Relations objelodanio je dvojezično izdanje knjige "Hrvatska/Australija i Novi Zeland - Povijesni i
kulturni odnosi". Knjigu je osmislila i priredila Tuga Tarle, a uredio Ivo Žanić.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Uoči početka Olimpijade u Sydneyu 2000.
hrvatski literalni časopis "Most/The bridge" u svojoj biblioteci
Relations objelodanio je dvojezično izdanje knjige
"Hrvatska/Australija i Novi Zeland - Povijesni i kulturni odnosi".
Knjigu je osmislila i priredila Tuga Tarle, a uredio Ivo Žanić.#L#
Kad sam počela prikupljati građu za knjigu o odnosima Hrvatske,
Australije i Novoga Zelanda, nisam ni slutila kakvo ću duhovno
bogatstvo i opsežno gradivo zateći pod površinom svakodnevice
hrvatske zajednice u tom udaljenom dijelu svijeta, istaknula je
Tuga Tarle. "To bogatstvo, razasuto po državnim i privatnim
zbirkama i arhivima, pohranjeno u zaboravljenim ostavama i
kutijama, zabilježeno u dopisima i uspomenama pojedinaca, čeka
svoga predanoga istraživača, pojedinca ili - možda - sve nas da mu
posvetimo pozornost, stručnost i strpljivost i izvučemo ga iz
zaborava", piše Tuga Tarle u uvodnoj studiji Djela i pogledi.
Inače smatra da bi knjiga trebala biti jedan od poticaja budućim
skupljačima građe o životu i stvaralaštvu hrvatskih iseljenika te
prinos stvaranju, obogaćivanju i jačanju kulturnih veza između
naših dvaju svjetova.
U knjizi su objavljeni tekstovi Senke Božić-Vrbančić i Maria
Vrbančića, Tomislava Gavranića, Drage Šaravanje, Johna Lisyaka,
Stephana Alberta Jelicha i Andrewa Drage Trlina. Oni pišu o
hrvatskoj tiskanoj riječi na Novome Zelandu, posebno o dvama
razdobljima tiskanja novina. U prvom razdoblju od 1899.-1919.
(drugo od 1920.-1949.) izlazilo je čak devet hrvatskih novina na
Novom Zelandu - Bratska sloga, Danica, Hrvatsko glasilo, Napredak,
Hrvatsko trubilo, Glas istine, Sloga, Zora i Novi svjet.
Nina Nola, koja je odrasla u dalmatinskoj zajednici u Hendersonu,
piše o književnom izrazu hrvatske dijaspore, pa tako i o Ameliji
Batistich - najplodnijoj i najpoznatijoj književnici u hrvatskom
iseljeništvu u Novome Zelandu. Tu su još radovi Floride Vele, Dinke
Bednjačić, Drage Glamočaka, Ante Glavora, Anne Kumarich, Duške
Crmarić-Saličić, Georgea Blaževića, Doris Božin, Ivana Čizmića,
koji piše o otvaranju hrvatskoga veleposlanstva u Canberri 1977.
(dvije godine prije smrti Josipa Broza Tita i gotovo 23 godine prije
raspada SFRJ), zatim Done Kolar-Panove i Christiana Karlsona
Steada.
Osim fotografija i dokumenata o životu i radu hrvatske zajednice u
Australiji i Novom Zelandu dvojezični (hrvatsko/engleski) tekst
dijele radovi australskih i novozelandskih likovnih umjetnika te
arhitekata hrvatskog podrijetla - Erice Beck, Milana Mrkušića,
Charlesa Billicha, Stephanie Jakovac, Marka Strižića, Ante Dabra,
Nina Sydneya, Mile Vidovića i Johna Mikulića.
(Hina) mc