ZAGREB, 26. rujna (Hina)- Opsežna knjiga "Umjetnost konstruktivnog pristupa-Exat 51 i Nove tendencije" Jerka Dengrija u nakladi Horetzky javnosti je danas predstavljena u Muzeju "Mimari". Riječ je o djelu koje na najbolji mogući način
prikazuje razvoj konstruktivističke umjetnosti od aktivističkog djelovanja grupe Exat 51 i njezino značenje u doba poratne obnove do međunarodnog pokreta Novih tendencija.
ZAGREB, 26. rujna (Hina)- Opsežna knjiga "Umjetnost konstruktivnog
pristupa-Exat 51 i Nove tendencije" Jerka Dengrija u nakladi
Horetzky javnosti je danas predstavljena u Muzeju "Mimari". Riječ
je o djelu koje na najbolji mogući način prikazuje razvoj
konstruktivističke umjetnosti od aktivističkog djelovanja grupe
Exat 51 i njezino značenje u doba poratne obnove do međunarodnog
pokreta Novih tendencija. #L#
To razdoblje 50-ih i 60-ih godina smatra se bitnom pojavom u
suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, rekao je na predstavljanju knjige
Zvonko Maković. Po njegovim riječima autor to djelo nije pisao s
distancije, odnosno akritički, nego je te događaje pratio iz
blizine, poznavajući svakog od sudionika spomenutih struja u
umjetnosti što je očitovalo pluralizam likovnih događaja. Zagreb
je u to doba djelovao kao jedan od europskih umjetničkih središta,
dodao je Maković, ustvrdivši da su Exat i Nove tendencije i danas,
kojima su posvećena prva dva dijela u knjizi, vitalni i poticajni i
mogu se smatrati zlatnom podlogom za Muzej suvremene umjetnosti.
U trećem dijelu knjige "Problemi" nalaze se tekstovi o opusima
sudionika konstruktivnog pristupa Ivanu Picelju, Juliju Knieferu,
Vjenceslavu Richteru, Vladi Kristlu, Aleksandru Srnecu, Vojinu
Bakiću, Miroslavu Šuteju, Jurju Dobroviću i Vladimiru Bonifačiću.
Jerko Dengri izrazio je zadovoljstvo što je taj rukopis, njegova
doktorska disertacija, objavljena nakon 12 godina onako kako je
napisana. Istaknuo je kako je ipak nešto od toga rukopisa aktualno,
primjerice opus Julija Kniefera koji će dogodine Hrvatsku
predstavljati na Vencijanskom biennalu. Monografiju smatra vrlo
bitnom za temeljne godine koje su potaknule istinski razvoj moderne
umjetnosti u poratnom razdoblju. Napomenuo je da je kao kritičar
analizirao kreaciju koja će postati kultnim fenomenom u hrvatskoj
suvremenoj umjetnosti.
Za pomoć u pisanju zahvalio je Veri Horvat-Pintarić, Boži Beku,
Matku Meštroviću i Radoslavu Putaru.
Jerko Denegri (Split, 1936.) autor i je i suautor nekoliko knjiga o
suvremenoj umjetnosti, a od 1990. profesor je povijesti moderne
umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
(Hina) ta mc