POSLOVNI PREGLED BROJ 176

POSLOVNI PREGLED broj 176 23. - 29. rujna 2000. SADRŽAJ: ? VLADA: SMANJENJE TROŠARINA NA DERIVATE, PLAVI DIZEL NA BENZINSKIM POSTAJAMA 2 ? PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA JAPANSKE DAIWA BANKE 2 ? U IDUĆA DVA TJEDNA BIT ĆE POKRENUTO PEDESETAK STEČAJEVA 2 ? FIŽULIĆ RAZGOVARAO S ČLANICOM UPRAVNOG ODBORA EXIM BANKE 2 ? MANJAK PRORAČUNA U PRVIH SEDAM MJESECI 2,6 MILIJARDI KUNA 2 ? DO KRAJA GODINE POBOLJŠANJA U VANJSKOTRGOVINSKOJ RAZMJENI? 3 ? HRVATSKI VANJSKI DUG BLIZU 10 MILIJARDI DOLARA 4 ? U SRPANJU I KOLOVOZU APRECIJACIJA KUNE PREMA EURU, DEPRECIJACIJA PREMA DOLARU 4 ? NAPLATA PRIHODA ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA VEĆA 0,9 POSTO 4 ? DOBIT HNB-A OVE ĆE GODINE IZNOSITI 194 MILIJUNA KUNA 5 ? MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 3,5 MILIJARDI DOLARA 5 ? BANKE I DALJE SUZDRŽANE U KREDITIRANJU 5 ? U NOVČANE FONDOVE ZAGREBAČKE BANKE ULOŽENO 42 MILIJUNA KUNA 6 ? DOBIT RIJEČKE BANKE 109 MILIJUNA KUNA 6 ? OSIJEK: POTPORA PREUSTROJU GRADSKE BANKE 6 ? WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA OTVORILA POSLOVNICU U OSIJEKU 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 7 ? SPORAZUM KVARNERSKIH BRODOGRADILIŠTA 8 ? NETO DOBIT GRUPE PODRAVKA 21,4 MILIJUNA KUNA - 21 POSTO VEĆA 8 ? COCA-COLA OTVORILA NOVU PUNIONICU I POSLOVNU ZGRADU 8 ? GRAWE HRVATSKA POSTALA VLASNICA SLAVONIJA I ADRIA OSIGURANJA 8 ? PROIZVODNJA ODJEĆE "BENETON" U OSIJEKU KREĆE KRAJEM LISTOPADA 9 ? ILOČKI PODRUMI SE PRIPREMAJU ZA IZLAZAK NA INOZEMNO TRŽIŠTE 9 ? GLOBALNET PREDSTAVIO NOVE SADRŽAJE NA INTERNETU 9 ? RADNICI "TORPEDA" TRAŽE DA ISPLATA PLAĆA IMA PREDNOST U STEČAJNOM POSTUPKU 9 ? ZAVRŠIO PROSVJED RADNIKA "ZAGREPČANKE TRGOVINE" I "DEKORA" 9 ? HRVATSKO IZASLANSTVO S PREDSJEDNIKOM SVJETSKE BANKE 10 ? HRVATSKO IZASLANSTVO NA ZASJEDANJU MMF-A I SVJETSKE BANKE 10 ? MJEŠOVITA KOMISIJA ZA GOSPODARSKU SURADNJU IZMEĐU HRVATSKE I SLOVAČKE 10 ? MINISTRICA ŽUPAN-RUSKOVIĆ NA "WORLD TOURISM SUMMIT-U" 10 ? PREDSTAVLJENO SAVJETOVANJE "SOFTCOM 2000 PLUS" 11 ? HRVATSKI OBRTNICI I PODUZETNICI NA SAJMU MALE PRIVREDE U DOBOJU 11 ? SANACIJA BRODOGRADILIŠTA ZAVRŠAVA KONCEM GODINE, ULJANIKA KONCEM RUJNA 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: SMANJENJE TROŠARINA NA DERIVATE, PLAVI DIZEL NA BENZINSKIM POSTAJAMA Hrvatska je Vlada u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se trošarine na motorne benzine i dizel smanjile za 60 lipa po litri, čime se omogućuje da se ne mijenja maloprodajna cijena derivata. Izmjenama se predlaže i ukidanje zabrane prodaje plavog dizela za ribare i poljoprivrednike na benzinskim postajama. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak posebno ističe da smanjenje trošarina znači da, ni pod kakvim uvjetima, ne dolazi do rasta inflacije u Hrvatskoj do kraja godine. Hrvatska time ostaje u zoni niske inflacije, maksimalno 5,5 posto do kraja godine, naglašava ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Ističe da je Hrvatska, predloženim rješenjima, jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela izbjeći naftnu krizu. Naime, obzirom na rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu Vlada je još na prošloj sjednici najavila smanjenje trošarina kako bi pomogla INI, a da se ne mijenja maloprodajna cijena naftnih derivata. Predloženim zakonom trošarine bi se na motorne benzine MB-98 (super) i ostale olovne benzine smamnjila sa sadašnjih 3,50 kuna po litri na 2,90, na bezolovne benzine sa 3,00 na 2,40 kuna, te na dizelska goriva sa 2,10 na 1,50 kuna po litri. Tim smanjenjem, objasnio je Kuštrak, Hrvatska bi bila među europskim zemljama s najnižim udjelom poreza u cijeni naftnih derivata (kod dizela bi taj udio bio 47 posto, a kod bezolovnih benzina 55 posto). Smanjenje trošarina, koje bi stupilo na snagu osam dana nakon objave zakonskih izmjena u Narodnim novinama, mjesečno bi značilo oko 98 milijuna kuna manje u državnom proračunu. Do kraja godine proračun bi izgubio oko 250 milijuna kuna, kazao je Kuštrak. PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA JAPANSKE DAIWA BANKE Premijer Ivica Račan primio je u četvrtak izaslanstvo Daiwa SBCM, koje je predvodio predsjednik banke Akira Kiyota, izvijestio je Vladin Ured za odnose s javnošću. U razgovoru je obostrano izraženo zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom između Vlade RH i Daiwa banke. Razmjenjena su mišljenja o budućim mogućnostima suradnje u području financija i ulaganja, pri čemu je premijer Račan posebno istaknuo da postoje mnoge prilike za japanska ulaganja u području turizma i brodogradnje. Predsjednik banke Akira Kiyota predložio je da izaslanstvo hrvatske Vlade posjeti Japan i upozna niz japanskih investitora s mogućnostima sudjelovanja u konkretnim projektima, što je premijer Račan prihvatio. Interes japanskih tvrtki za Hrvatsku je u porastu, izjavio je Kiyota. U IDUĆA DVA TJEDNA BIT ĆE POKRENUTO PEDESETAK STEČAJEVA Analiza državnog portfelja i strategija upravljanja njime, te stanje u robnim zalihama bile su u utorak najvažnije teme sjednice Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora. Prva cjelokupna analiza dionica svih poduzeća u državnom vlasništvu pokazuje da je, zbog disperziranog i netransparentnog upravljanja, stanje u portfelju vrlo loše, kazao je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković. No, objedinjavanjem portfelja dionica mirovinskog i zdravstvenog fonda, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, HFP-a i drugih državnih institucija, što omogućuje bolje upravljanje njime, situacija se, kaže Vojković, poboljšava. Istaknuo je pritom kako tržišna vrijednost državnog portfelja iznosi svega 20 posto nominalne vrijednosti. Dodao je kako gubitak poduzeća u državnom vlasništvu iznosi čak 7,5 milijuna kuna dnevno, pa takvom poslovanju treba stati na kraj. Stoga je najavio da će u iduća dva tjedna biti pokrenuto 50-ak stečajnih postupaka u poduzećima u kojima država ima udjele. No, drugim poduzećima koja su u poteškoćama, ali imaju perspektivu na tržištu, a radi se uglavnom o turističkim poduzećima, država će pomoći, kazao je. Najavio je također izmjene Zakona o privatizaciji kojima je cilj preokrenuti negativni trend smanjenja broja malih dioničara. Naime, od 600 tisuća na početku privatizacije, danas je aktivno još samo oko 120 tisuća ugovora s malim dioničarima, a u međuvremenu ih je raskinuto čak 350 tisuća. Stoga će Vlada uskoro predložiti dodatne popuste malim dioničarima i ponuditi mogućnost ponovnog sklapanja ugovora o kupnji dionica s onima s kojima su ugovori svojedobno raskinuti, najavio je Vojković. FIŽULIĆ RAZGOVARAO S ČLANICOM UPRAVNOG ODBORA EXIM BANKE Ministar gospodarstva Goranko Fižulić razgovarao je u srijedu s članicom Upravnog odbora američke Exim banke Dorian Vanesu Weaver o suradnji s tom bankom i američkim investicijama u Hrvatskoj, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. U razgovoru je bilo riječi o američkim investicijama u Hrvatskoj i o mogućnostima zajedničkih nastupa hrvatskih i američkih tvrtaka u projektima na tržištima trećih zemalja uz pomoć Exim banke. Predstavnici Exim banke obavijestili su ministra Fižulića da su vrata njihove banke otvorena za sve buduće hrvatske izvozne projekte, kaže se u priopćenju. U razgovoru je sudjelovala i buduća direktorica Exim banke u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu za zemlje jugoistočne Europe, Margaret Kostić. 2. STATISTIKA MANJAK PRORAČUNA U PRVIH SEDAM MJESECI 2,6 MILIJARDI KUNA Državni je proračun u srpnju zabilježio manjak od 1,37 milijardi kuna, što je deficit proračuna u prvih sedam mjeseci ove godine povećalo na ukupno 2,66 milijardi kuna. U prvih je sedam mjeseci ove godine državni proračun, naime, ostvario prihode u ukupnom iznosu od 25,63 milijarde kuna, a istodobno je izvršeno 28,29 milijardi kuna rashoda, podatci su iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija. Kako će kapitalni prihodi proračuna, s obzirom na odgađanje druge faze privatizacije Hrvatskog telekoma za iduću godinu biti manji od planiranih, Vlada je Saboru na ovaj tjedan započeto zasjedanje uputila prijedlog izmjena Zakona o izvršenju proračuna. Njime bi se Vladi dala ovlast da se za premošćivanje nedostatnih prihoda zaduži u iznosu do 5 milijardi kuna. To je otprilike i razlika između za ovu godinu planiranih 8,47 milijardi kuna kapitalnih prihoda i u sedam mjeseci ostvarenih 3 milijarde kuna tih prihoda. Kako je nedavno izjavio ministar financija Mato Crkvenac, sve pripreme za taj mosni zajam od ukupno 400 milijuna dolara su obavljene, a prva tranša od 250 milijuna mogla bi se povući vrlo brzo nakon donošenja zakonskih izmjena. Taj kredit služi za financiranje proračuna, za podmirenje potreba za koje sada nedostaje sredstava, kazao je Crkvenac sredinom prošlog tjedna. Prema podatcima Ministarstva financija, u mjesecu srpnju proračunski su prihodi iznosili 4,26 milijardi kuna, a rashodi 5,62 milijardi. Na prihodnoj strani u srpnju se ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, bilježi smanjenje poreznih prihoda od 2,7 posto, a smanjenje je zabilježeno kod svih poreza osim kod trošarina. Porezom na dobit u srpnju je prikupljeno 126 milijuna kuna, što je 29,9 posto manje nego li u srpnju prošle godine. Taj pad pripisuje se smanjenju gospodarske aktivnosti tijekom prošle godine i visokoj zaštitnoj kamati koja se koristila pri obračunu porezne osnovice, ističu iz Ministarstva financija. Prihodi od poreza na dohodak sa 342 milijuna kuna u srpnju na međugodišnjoj razini bilježe smanjenje od 15,6 posto. Analitičari Ministarstva financija pritom ističu da je to posljedica travanjskog povećanja osobnog odbitka sa 1.000 na 1.250 kuna, te 5 postotnog smanjenja bruto plaća proračunskih korisnika. No, od trošarina je u srpnju prikupljeno ukupno 685 milijuna kuna, ili čak 60,2 posto više nego li u istom mjesecu lani. To je očekivana posljedica lipanjskog povećanja iznosa trošarina. Naime, iako su trošarine porasle od 1. lipnja, obzirom na zakonski rok plaćanja od 30 dana, do osjetnog je povećanja prihoda došlo upravo u srpnju, objašnjavaju iz Ministarstva financija. Najveći se porast pritom bilježi kod trošarina na duhanske prerađevine od kojih su prihodi porasli za čak 81 posto, dok je trošarinama na naftne derivate prikupljeno 47,2 posto više prihoda nego u srpnju prošle godine. Od ukupno 5,62 milijarde kuna proračunskih rashoda u srpnju, najviše je utrošeno na bruto plaće proračunskih korisnika (24,1 posto rashoda), a gotovo trećinu rashoda (31,2 posto) čini stavka subvencija i tekućih transfera. Subvencije su tijekom srpnja iznosile 487,9 milijuna kuna, što je 96,2 posto veći iznos nego u srpnju prošle godine. Tekući transferi iznosili su 1,27 milijardi kuna, od čega je Zavodu za mirovinsko osiguranje transferirano 580,7 milijuna, a za zdravstveno osiguranje 327,6 milijuna kuna. DO KRAJA GODINE POBOLJŠANJA U VANJSKOTRGOVINSKOJ RAZMJENI? Hrvatski izvoz u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada, bilježi značajno oživljavanje, a očekuje se da bi u zadnjim ovogodišnjim mjesecima mogla uslijediti i povoljnija vanjskotrgovinska kretnja, nakon odluke Europske unije o liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom kao i ulaska u WTO. U prvih sedam mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,5 milijardi dolara (2.533 milijuna dolara), što je za 6,7 posto više nego u istom vremenu lani. Pritom je značajno da se iznadprosječni rast izvoza bilježi upravo u zemlje EU, u koje je vrijednost hrvatskih isporuka povećana za 19,4 posto, tako da je udio tih zemalja u ukupnom hrvatskom izvozu povećan sa 50,8 posto u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci na 56,8 posto u istom vremenu ove godine. Vrijednost uvoza roba u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci iznosi gotovo 4,4 milijade dolara (4.397 milijuna USD), što je 0,2 posto manje nego u isto doba lani. Brži rast izvoz smanjio je vanjskotrgovinski deficit sa 2.031 milijun dolara (u prvih sedam mjeseci lani) na 1.863 milijuna USD (u istom vremenu ove godine), što je još uvijek nedovoljno smanjenje deficita, o čemu govori i stopa pokrivenosti uvoza izvozom od svega 57,6 posto. Povoljnim izvoznim rezultatima u prvih sedam mjeseci uglavnom je doprinijela prerađivačka industrije, pa je tako izvoz brodograđevne industrije, ostvaren u vrijednosti od 391 milijun dolara, povećan na međugodišnjoj razini za 18,3 posto, a naftnih derivata (244 milijuna dolara) za 52,8 posto, dok je izvoz proizvoda kemijske industrije porastao za 17,4 posto na 318 milijuna dolara. Istodobno, međutim, neke tradicionalne izvozne grane bilježe značajno smanjenje izvoza. Tako je izvoz proizvodnje odjeće, od 226 milijuna dolara, manji za 21,7 posto nego u sedam prošlogodišnjih mjeseci, a izvoz hrane i pića, realiziran u vrijednosti od 148 milijuna dolara, smanjen je za 25,2 posto. Porast izvoza u proteklih sedam meseci, ocjenjuju u Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, posljedica je i povećane potražnje, ali i novog sustava uvoznih povlastica EU koje su se počele primjenjivati početkom godine. Na tržište zemalja CEFTA-e izvoz je povećan za skromnih 1,6 posto, a za očekivati je da će nakon potpisivanja bilateralnih sporazuma s članicama tog udruženja doći do poboljšanja međusobne vanjskotrgovinske razmjene. Na kretanje hrvatske vanjskotrgovinske razmjene poticajno bi trebala djelovati nedavna odluka EU o jednostranoj liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom koja se počinje primjenjivati početkom studenoga. Time je omogućen izvoz iz Hrvatske u EU bez carine i kvota za gotovo sve industrijske proizvode, osim tekstilnih, i većinu poljoprivrednih proizvoda, osim za ribe i riblje proizvode, vino i baby beef. Intenziviranju hrvatske vanjtrgotrgovinske razmjene u idućim mjesecima trebao bi doprinjeti ulazak Hrvatske u WTO. Pritom se zbog nižih carina, u Hrvatskoj očekuje povećan uvoz kapitalnih dobara kao i robe široke potrošnje. Po ocjenama iz HGK, to se ne bi trebalo drastičnije odraziti na stanje deficita, s obzirom da se očekuje i dinamičniji rast izvoza uslijed većeg otvaranja novih tržišta hrvatskim proizvodima. HRVATSKI VANJSKI DUG BLIZU 10 MILIJARDI DOLARA Inozemni dug Republike Hrvatske približio se brojci od 10 milijardi američkih dolara. Krajem lipnja hrvatski vanjski dug iznosio je 9.915 milijuna dolara, podatak je iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke. Iz raspoloživih podataka proizlazi da je to za 236 milijuna dolara veći iznos inozemnog duga nego krajem svibnja, a za 287 milijuna u odnosu na početak ove godine, u kojoj gledajući po pojedinim mjesecima inozemni dug varira između 9,5 do 9,9 milijardi USD. Pri tome treba podsjetitit da je razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, po podacima izračunatim po novoj metodologiji, dostignuta već krajem 1998. godine. Iz tih podataka uočljivo je da je doba znatnog povećanja hrvatske zaduženosti uslijedilo u godinama nakon 1996., u kojoj je u inozaduženje uključen ukupni iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu, i kada je na kraju te godine dug iznosio 5,3 milijardi dolara. Već krajem 1997. hrvatski je inozemni dug dostigao blizu 7,5 milijardi, a krajem 1998. gotovo 9,6 milijardi dolara. Krajem prošle godine stanje hrvatskog inozemnog duga iznosilo je nešto više od 9,8 milijardi UDS. O uzlaznom kretanju inozaduženja govore podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao sa 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997., 44,1 posto u 1998., da bi u prošloj godini dostigao 48,4 posto. Ukupna je otplata inozemnog duga u izvozu roba i usluga 1997. godine činila 13,8 posto, 1998. godine 19,4 posto, a u prošloj je godini taj udio povećan na 29,5 posto. Što se pak tiče strukture inozemnog duga prema domaćim sektorima, po najaktualnijim podacima krajem lipnja ove godine, 41,9 posto od ukupnog duga (ili 4.157 milijuna dolara) odnosi se na dug države, u čemu su sa oko 70 posto zastupljene obveznice. Slijedi sa 32,3 posto (odnosno 3.220 milijuna dolara) ostali sektor (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije, stanovništvo). Banke u ukupnom iznosu vanjskog duga sudjeluju sa 17,5 posto (ili 1.739 milijuna dolara), dok se na dug središnje banke, po stanju krajem lipnja ove godine, odnosi 1,8 posto ili 177 milijuna dolara. U SRPANJU I KOLOVOZU APRECIJACIJA KUNE PREMA EURU, DEPRECIJACIJA PREMA DOLARU U dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu nastavljen je trend nominalne aprecijacije kune prema euru (za 1 posto), dok je kuna prema dolaru deprecirala za 5,8 posto. Prema podatcima Hrvatske narodne banke, u prvih osam mjeseci ove godine kuna je prema euru ukupno ojačala za 1,6 posto, dok je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. Trend nominalne aprecijacije kune prema euru započeo je u ožujku ove godine. Taj je trend nastavljen i u srpnju i u kolovozu, a vrijednost eura, prema srednjem tečaju HNB-a, sa 7,64 kune koncem lipnja smanjena je na 7,56 kuna koncem kolovoza. U srpnju kuna je nominalno aprecirala za 0,5 posto, a njeno znatnije jačanje spriječeno je intervencijom središnje banke na deviznom tržištu. HNB je, naime, na aukciji 5. srpnja otkupila deviza u ukupnom iznosu od 73,7 milijuna dolara. Tijekom kolovoza kuna je ojačala za 0,54 posto bez daljnjih intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Uz uspješnu turističku sezonu na povećanje devizne ponude utjecao je i priljev deviza od emisije obveznica na japanskom tržištu kapitala, ističe se u najnovijem Biltenu HNB-a. Analitičari središnje banke podsjećaju da se trend nominalne aprecijacije tečaja eura prema američkom dolaru, koji se očitovao u drugoj polovici svibnja i u lipnju, nije nastavio idućih mjeseci. Stoga je i kuna tijekom srpnja i kolovoza počela trend deprecijacije prema američkom dolaru. Tečaj dolara porastao je sa 8 kuna za dolar koncem lipnja na 8,5 kuna na kraju kolovoza. Tako je u srpnju i kolovozu ostvarena ukupna nominalna deprecijacija kune prema dolaru od 5,8 posto, a od početka godine kuna je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. Krajem kolovoza zabilježena je i nominalna deprecijacija kune prema košarici valuta u iznosu od 1 posto u usporedbi s koncem lipnja. Podatci središnje banke o realnom efektivnom tečaju kune (deflacioniranom cijenama na malo i cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima) odnose se na lipanj. Zbog znatnog relativnog rasta domaćih cijena, kao i zbog jačanja kune prema dolaru i euru, kuna je u lipnju realno aprecirala za 2 posto (uz cijene na malo kao deflator), odnosno za 3,4 posto (uz proizvođačke cijene kao deflator). NAPLATA PRIHODA ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA VEĆA 0,9 POSTO Naplata prihoda za financiranje javnih potreba u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP) povećala se za 0,9 posto, na 45,9 milijardi kuna, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prihodi proračuna i nominalno su manji za 1,1 posto. Istodobno, prihodi izvanproračunskih fondova povećali su se 5,5 posto (na 13,9 milijardi kuna), a prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava za 8,5 posto, na 726,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi proračuna svih razina (države, županija i gradova/općina) u tom razdoblju iznose 31,2 milijarde kuna, od čega su porezni prihodi 77,6 posto, ili 24,2 milijarde kuna. U strukturi poreznih prihoda najveći se dio odnosi na porez na dodanu vrijednost - 48 posto ili 11,6 milijardi kuna. Slijede porez i prirez na dohodak, s udjelom od 17,6 posto, trošarine (16,2 posto), carine (9,6 posto), porez na dobit (6,5 posto), dok se najmanji dio odnosi na gradske, odnosno općinske poreze - 1,9 posto, te na županijske poreze - 0,2 posto. Na porast prihoda od trošarina od čak 23,9 posto, ističu u ZAP-u, utjecalo je povećanje trošarina na automobile, motocikle, naftne derivate, alkohol, pivo i kavu od 1. lipnja te na cigarete od 1. srpnja. Trošarine su povećane da bi se nadoknadio dio izgubljenih proračunskih prihoda nastao zbog izmjena poreza na dodanu vrijednost. Od prihoda proračuna na razini države, županija i gradova, odnosno općina, u iznosu od 31,2 milijarde kuna, na vlastite se prihode odnosi 79,9 posto, ili 24,9 milijardi kuna, dok zajednički čine 20,1 posto ili 6,3 milijarde kuna. U ukupnim vlastitim prihodima, 22,6 milijardi kuna prihodi su državnog proračuna, od kojih se najveći dio odnosi na porez na dodanu vrijednost (11,6 milijardi kuna) i trošarine (3,9 milijardi kuna). Prihodi županijskih proračuna iznose 463,9 milijardi kuna, od čega su vlastiti prihodi 189,9 milijuna kuna, dok 111,4 milijuna kuna čine ostali prihodi (dotacije, prihodi od koncesija i dr.). Kod gradskih, odnosno općinskih proračuna, od 4,5 milijardi prihoda, 2,1 milijarda odnosi se na vlastite prihode, pri čemu se najveći dio čine ostali prihodi. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE DOBIT HNB-A OVE ĆE GODINE IZNOSITI 194 MILIJUNA KUNA Prošle je godine dobit Hrvatske narodne banke iznosila svega tri milijuna kuna, dok se ove godine planira dobit od 194 milijuna kuna, što je prihod državnog proračuna, kazao je u četvrtak u Saboru guverner HNB-a Željko Rohatinski. Obrazlažući Zastupničkom domu financijsko izvješće HNB-a za prošlu godinu i financijski plan za ovu, guverner je kazao da se situacija u bankarstvu ove godine znatno poboljšala. Bankarski je sustav stabiliziran, stoga će prihodi središnje banke porasti oko 17 posto, a neće biti potrebne rezervacije za nenaplaćena potraživanja od banaka u stečaju, što je prošle godine opterećivalo rad HNB-a, kazao je Rohatinski. Na poboljšanje stanja u bankarstvu, ali i gospodarstvu ukazuje i podatak da su prošle godine devizne rezerve središnje banke u prosjeku bile oko 15 posto niže nego godinu dana prije, dok su krajem kolovoza ove godine bile čak 26 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom su depoziti u bankama porasli čak 34 posto, kazao je. Rohatinski očekuje podršku Sabora financijskom planu središnje banke za ovu godinu. Ako će zastupnici biti nezadovoljni planom, moja vam je ostavka na raspolaganju, zaključio je guverner HNB-a. MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 3,5 MILIJARDI DOLARA Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem kolovoza iznosile su oko 3,5 milijardi dolara, dok su devizne rezerve poslovnih banaka istodobno premašile iznos od 2,3 milijarde USD, podatci su iz rujanskog Biltena središnje banke. Primjerice, početkom ove godine međunarodne su rezerve HNB-a iznosile 2,8 milijardi dolara, a devizne pričuve poslovnih banaka 1,6 milijardi USD. Tijekom ljetnih mjeseci, srpnja i kolovoza ove godine, u skladu sa sezonskom visokom ponudom deviza, inozemna aktiva bankarskog sustava snažno je rasla. Devizna aktivnost središnje banke bila je tijekom srpnja također intenzivna, dok je u kolovozu uopće nije bilo. Intervencijom od 5. srpnja otkupljeno je 77,8 milijuna eura, a 11. srpnja otkupljen je od Ministarstva financija 131 milijun dolara priliva ostvarenog prodajom samuraj obveznica. Porast međunarodnih pričuva u srpnju bio je znatan i one su posljednjeg dana tog mjeseca iznosile 3,5 milijardi USD. U kolovozu, napominje se u Biltenu HNB-a, nije bilo potrebe za dodatnim intervencijama. Usprkos velikom deviznom prilivu likvidnost bankarskog sustava bila je tako dobra da je, uz manju aprecijaciju tečaja, mogla apsorbirati povećanu ponudu deviza. BANKE I DALJE SUZDRŽANE U KREDITIRANJU Kraditna aktivnost banaka u Hrvatskoj i dalje ne prati značajan rast depozita, pa je suzdržanost banaka od kreditiranja poduzeća još dominantno obolježje cjelokupnog financijskog okruženja. Monetarna pak kretanja u lipnju i naročito u srpnju karakterizira intenzivni rast svih monetarnih agregata kao i inozemne aktive. Uz dobru likvidnost banaka, rast plasmana, međutim, bio je malen, premda ipak nešto veći nego proteklih mjeseci. Istodobno, država je znatno smanjila neto dugovanja bankarskom sektoru u srpnju. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke novčana masa porasla je ukupno za 3,35 milijardi kuna tijekom lipnja i srpnja te je posljednjeg dana sedmog mjeseca iznosila 17,2 milijarde kuna. Premda je i gotov novac značajno porastao, komponenta za najdinamičnijim rastom je depozitni novac poduzeća koji je u lipnju i srpnju povećan za 1,5 milijardi kuna (29,5 posto) i iznosio 6,5 milijardi kuna krajem srpnja. Analitičari središnje banke ističu da je to tim važnije jer se upravo depozitni novac poduzeća tijekom prošlogodišnje recesije najviše smanjio. U okolnostima sužene likvidnosti gospodarstva oporavak depozitnog novca poduzeća, ističu u HNB-u, bitna je pretpostavka za oživljavanje poslovanja gospodarskih subjekata. Država je tijekom lipnja i srpnja nastavila podmirivati dospjele neplaćene obveze iz proteklih godina. Ministarstvo financija plasiralo je obveznice u japanskim jenima u protuvrijednosti od 400 milijuna dolara, a dio tog priliva prodan je HNB-u kako bi se kunama platile dospjele obveze domaćim dobavljačima. Uz to izdane obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje također su poboljšale likvidnost dijela gospodarstva s kojima taj fond posluje. Za povećanje novčane mase stoga je nekoliko razloga: sezonski utjecaj - dobre turističke sezone, podmirivanje većeg iznosa državnih obveza kao i tri uzastopna tromjesečja porasta gospodarske aktivnosti, ističu u središnjoj banci. Ukupna likvidna sredstva povećana su u lipnju i srpnju za 5,7 milijardi kuna i iznosila su krajem srpnja 65,7 milijardi kuna. Porast devizne štednje u ta dva mjeseca bio je znatan - za 1,76 milijardi kuna pa su devizni depoziti krajem srpnja iznosili 42 milijarde kuna. Iz znatnog ubrzanja porasta deviznih depozita (u odnosu na prethodne mjesece) analitičari središnje banke zaključuju da smo se "vratili u uobičajenu 'predrecesijsku' sezonsku shemu i da više nema ni traga neodlučnosti deponenata koja je bila prisutna tijekom prošle godine". Pritim je zabilježen rast i kunske štednje - za 0,56 milijardi kuna u lipnju i srpnju, koja iznosi 6,5 milijardi kuna. To se, uz ostale faktore, drže u HNB-u, može pripisati i stabilnom, ondosno nominalno aprecirajućem tečaju. Kreditna pak aktivnost banaka nije pratila izraziti rast depozitne baze. Porast plasmana od 1 milijardu kuna, od čega u srpnju 0,9 milijardi, samo je blago ubrzanje prema priješnjim mjesecima potpune stagnacije ili čak smanjenja kredita, a daleko od pravog zamaha. Nešto bolje, kao i ranije, prolazi sektor stanovništva, čiji su krediti nešto povećani, dok krediti poduzećima stagniraju ili malo rastu, što i nadalje govori o suzdržanosti banaka od kreditiranja poduzeća. U NOVČANE FONDOVE ZAGREBAČKE BANKE ULOŽENO 42 MILIJUNA KUNA Neto imovina otvorenih investicijskih fondova Zagrebačke banke - ZB plusa i ZB europlusa, od srpnja ove godine, kada su započeli s poslovanjem, do 25. rujna udvostručena je na više od 42 milijuna kuna, rekao je član Uprave ZB Investa Dinko Novoselec na tiskovnoj konferenciji. Tvrtka ZB Invest, koja upravlja spomenutim fondovima, kao i sami fondovi u sto postotnom su vlasništvu Zagrebačke banke. To im, prema riječima direktora Sektora investicijskog bankarstva Zagrebačke banke Borisa Galića, omogućava sigurnost ulaganja, likvidnost poslovanja te dostupnost potencijalnim klijentima u svim poslovnicama matične banke. Također, udjeli u fondovima mogu se kupiti ili prodati u bilo kojoj poslovnici Banke ili njenih tvrtki -kćeri: ZB brokeri ili ZB Investu. Inače, minimalni ulog u fond ZB plus iznosi dvije tisuće kuna, a u ZB europlus 250 eura. ZB plus, kunski fond, trenutno je aktivniji od fonda ZB europlus, koji nudi ulaganja uz valutnu klauzulu. Naime, čak 60 posto od 42 milijuna kuna uloženo je upravo u kunski fond. Pojašnjavajući takvu situaciju, Galić je istakao kako u kunski fond uglavnom ulažu hrvatske tvrtke, dok se individualni klijenti uglavnom odlučuju za "devizni" fond. Iako je individualnih investitora brojčano više, tvrtke fondovima povjeravaju veće svote novca. Iako novost na hrvatskom tržištu, investicijski su fondovi najrašireniji način ulaganja u svijetu, pa primjerice u SAD-u ulaganja u novčane fondove čine oko 15 posto američkog BDP-a. DOBIT RIJEČKE BANKE 109 MILIJUNA KUNA Riječka banka, koja je od nedavno u većinskom vlasništvu njemačke Bayerische Landesbank, u prvih je osam mjeseci ove godine ostvarila dobit 109,3 milijuna kuna, izvijestio je predsjednik Uprave te banke Ivan Štokić u srijedu na konferenciji za novinare. Ocijenio je da je to vrlo vrijedan financijski rezultat, a profitabilnost banke, dodao je, rječito pokazuju i doprinos na prosječnu aktivu 2,4 posto, te doprinos na kapital 23,5 posto. U osam mjeseci ove godine financijski potencijal banke pojačan je 23 posto, pa je na kraju kolovoza premašio 7,5 milijardi kuna (7.564 milijuna kuna), istaknuo je Štokić. Napomenuo je kako najznačajniji izvor sredstava u potencijalu čine depoziti stanovništva, koji su na kraju kolovoza dosegli razinu 51,3 posto ukupnih izvora banke. Sukladno tome, jača i orijentacija banke u odnosu na plasmane fizičkim osobama, te je njihova razina na kraju kolovoza dosegla 1.127 milijuna kuna, što je 13 milijuna kuna viši iznos od ukupnih plasmana pravnim osobama. Štokić je istaknuo da će Riječka banka i dalje voditi strogo konzervativnu politiku plasmana i uopće poslovanja, usmjerenu na očuvanje stabilnosti, likvidnosti i solventnosti, na zaštitu kapitala i sigurnost depozita, ali također usmjerenu na primjeren profit vlasnicima i primjerene radne i životne uvjete zaposlenika. "Težnja je da zadržimo visoko mjesto u hrvatskom bankarstvu i do kraja godine dosegnemo razinu od osam posto bankarskog tržišta Hrvatske", rekao je predsjednik Uprave Riječke banke. U Riječkoj banci trenutačno je zaposleno 1058 djelatnika, a prosječna plaća im je oko 4300 kuna, a iznos najniže plaće je 2900 kuna. OSIJEK: POTPORA PREUSTROJU GRADSKE BANKE Na sastanku dužnosnika osječkoga Gradskog vijeća i Poglavarstva, predstavnika gradskih političkih stranaka i javnih poduzeća sa stečajnim upraviteljem Gradske banke d.d. Većeslavom Račkim u srijedu je izražena potpora preustroju banke i sprječavanju pokušaja njezina ukinuća. Kako je istaknuto, potrebno je osnovati zajedničku inicijativu političkih stranaka, tijela lokalne uprave i samouprave te saborskih zastupnika kako bi usklađenim djelovanjem oživio rad te banke, što je, ocijenjeno je, vrlo bitno za gospodarstvo toga područja. Na konferenciji za novinare nakon sastanka Rački je ustvrdio kako je "vidljiva namjera monetarne vlasti, Hrvatske narodne banke (HNB), da se Gradska banka, s ostalim slavonskim bankama, dovede u stečaj, kako bi se oomogućio rad banaka saniranih novcem iz državnog proračuna". Upozoreno je da se nimalo nije promijenio ni odnos monetarnih vlasti prema Gradskoj banci nakon izbora 3. siječnja. Rački tvrdi kako banka ima uvjeta za preustroj i nastavak poslovanja jer unatoč postupcima novčarskih vlasti na žiro-računu ima više od 150 milijuna kuna gotovine, a ukupna aktiva se procjenjuje na milijardu i 200 milijuna kuna, što je jednako pasivi. Najavio je kaznenu prijavu protiv bivšeg guvernera HNB-a Marka Škreba jer je, tvrdi, Zakonom o stečaju podijelio velike i male štediše te manipulirao ustavnim kategorijama vlasništva i rada. Kao razlog za prijavu Rački navodi i da je bivši guvenerer HNB-a ustrojio Državnu agenciju za garanciju štednih uloga i sanaciju banaka kako bi se stečajevima pojedinih banaka osiguravao novac za sanaciju drugih bankovnih kuća, primjerice Dubrovačke, Slavonske, Splitske i Riječke banke. WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA OTVORILA POSLOVNICU U OSIJEKU Wuestenrot stambena štedionica otvorila je u utorak u Osijeku svoju poslovnicu te predstavila program i značenje djelovanja Wuestenrota na području Slavonije.Od početka rada Wuestenrota u Hrvatskoj do sada je na području Slavonije zaključeno oko 2450 ugovora o stambenoj štednji čija ugovorna svota iznosi oko 28 milijuna njemačkih maraka, kažu u štedionici. Strateška odluka uprave stambene štedionice za ovu godinu je otvaranje niza poslovnica radi jačanja prodajnog aparata u važnim gospodarskim središtima Hrvatske. Tako su tijekom ljeta operativno počele djelovati poslovnice u Sisku, Šibeniku, Osijeku i Splitu pri čemu su posljednje dvije ističu kao sjedišta regionalnih voditelja prodaje za područje Slavonije i Dalmacije, kažu u Wuestenrotu. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 25.-28. rujna 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 100,30* - 12.629.061 2. Dalmatinska banka 230 4,54 1.809.588 3. Podravka 132 -2,22 635.581 4. Zagrebačka banka E 994 -1,58 416.052 5. Zagrebačka banka 0 1.325 -5,36 173.825 6. Kraš 200 -4,76 173.825 7. Pliva 440 -4,35 136.855 8. Viktor Lenac 93,9 28,63 76.356 9. Riječka banka 118 2,60 76.300 10. Karlovačka pivovara 299 -3,55 64.883 UKUPAN PROMET -67,96 16.313.423 Vrijednost indeksa CROBEX -4,04 810,8 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 25.- 28. rujna 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Jadranka 1.200,00 114,29 5.736.000 2. Anita 1.200,00 118,18 2.529.900 3. Laguna 168,00 75,00 2.245.152 4. PIF Velebit 14,83 0,00 1.309.817 5. Brodospas 120,00 71,43 1.049.348 6. Vis 60,00 17,64 838.680 7. Hoteli Rabac 77,40 158,00 807.783 8. Jadera 472,50 - 551.407 9. PIF Pleter 11,03 -0,18 405.155 10. PIF Središnji nacionalni 16,71 -0,11 319.071 UKUPAN PROMET 984,47 17.399.746 Vrijednost indeksa VIN -3,75 351,30 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 21. - 28. rujna 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 21. IX 64.500.000 64.500.000 1,71 119.613.000 22. IX 4.000.000 4.000.000 3,56 139.623.000 25. IX 62.000.000 57.500.000 3,63 162.343.000 26. IX 50.000.000 46.500.000 5,30 100.223.000 27. IX 11.000.000 7.500.000 5,13 86.795.000 28. IX 6.500.000 3.500.000 6,86 - Dnevni prosjek 33.000.000 30.583.333 4,365 121.719.400 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 26.09. Min. financija 42 dana 304.200.000 8,00% 26.09. Min. financija 91 dan 122.400.000 8,60% 27.09. HNB 35 dana 218.600.000 6,76% 27.09. HNB 91 dan 27.000.000 7,80% 27.09. HNB 182 dana 4.000.000 8,00% Ukupno upisanotrezorskih zapisa Min, financija na dan 26.09. - 2.697.200.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 27.09. - 2.326.400.000 kn 5. TVRTKE SPORAZUM KVARNERSKIH BRODOGRADILIŠTA Tri velika kvarnerska brodogradilišta: Brodograđevna industrija "3. maj", Brodogradilište Kraljevica i Brodogradilište "Viktor Lenac" sklopili su u petak, u nazočnosti ministra gospodarstva Goranka Fižulića, sporazum o poslovnoj suradnji. Sporazum je sklopljen, kako je istaknuto, u cilju učinkovitijeg nastupa na tržištu nabave i prodaje, boljeg korištenja proizvodnih kapaciteta, osposobljavanja i obrazovanja kadrova, unapređenja organizacije i sustava kvalitete, kao i realizacije zajedničkih projekata. Sporazum je zaključen i u cilju učinkovitijeg nastupanja prema tijelima države, lokalne uprave i samouprave, te odnosa sa sindikatima, radi ujednačavanja i podizanja razine prava zaposlenika. Temeljne težnje su osigurati bolji položaj na tržištu, povećati poslovni prihod i dobit, stvoriti uvjete za skladan razavoj svih triju brodogradilišta, te razvoj ukupnih brodograđevnih kapaciteta na Kvarneru. U tri kvarnerska brodogradilišta uposleno je ukupno oko 6000 radnika, a obujam poslova o kojima pregovaraju, naglašeno je, premašuje njihove trenutačne mogućnosti. NETO DOBIT GRUPE PODRAVKA 21,4 MILIJUNA KUNA - 21 POSTO VEĆA Neto dobit grupe Podravka u prvom je polugodištu, u odnosu na isto razdoblje lani, porasla 21 posto na 21,4 milijuna kuna. Istodobno, ostvarena je prodaja u ukupnoj vrijednosti od 1.164 milijuna kuna što predstavlja rast od pet posto. Pritom je vrijednost prodaje na domaćem tržištu veća za šest, a na inozemnom četiri posto, objavilo je poslovodstvo Podravke u srijedu na konferenciji za novinare. Strateške odrednice grupe Podravka su prosječni godišnji rast od deset posto, s tim da se očekuje značajan porast prodaje na europskom tržištu i to ne samo na strateškim tržištima zemalja srednje i istočne Europe nego i tržištima zemalja EU-a, kazao je Darko Marinac, predsjednik uprave Podravke.Po njegovim riječima, Podravka je uspješna kompanija koja će u budućnosti biti još uspješnija o čemu svjedoče i dovršene investicije. Naime, započela je proizvodnja u novoj tvornici u Koprivnici, radi i tvornica u Poljskoj (službeno otvaranje 28. listopada), a nastavljena je i implementacija informatičkog sustava SAP, istaknuo je Marinac. Podravka nije odustala od izlaska na inozemnu burzu, kazao je Marinac, no prije izlaska, koji se očekuje iduće godine, potrebno je završiti planirano restrukturiranje. Tako se, među ostalim, intenzivno radi na pronalaženju strateškog partnera za mesnu industriju Danica, a kako su izvijestili iz Podravke, interes su već iskazale četiri hrvatske tvrtke i jedna iz Mađarske. Strateškog partnera za Danicu u Podravci planiraju izabrati do kraja ove godine. COCA-COLA OTVORILA NOVU PUNIONICU I POSLOVNU ZGRADU Coca-Cola Beverages Hrvatska otvorila je prošloga petka službeno novu punionicu i upravnu zgradu u istočnom dijelu Zagreba u što je uloženo 75 milijuna njemačkih maraka. Suvremeno opremljena punionica jedan je od najvećih stranih ulagačkih projekata u Hrvatskoj te se stoga može smatrati i putokazom za buduća ulaganja domaćih i stranih investitora u ekonomski razvoj, kazao je na svečanosti otvaranja predsjednik uprave Coca-Cole Beverages Hrvatska Bruno Filipi. Od osamostaljenja Hrvatske do danas bilo je vrijeme intenzivnog ulaganja u razvoj našeg posla u Hrvatskoj, istaknuo je. Tvrtka je za to vrijeme uložila više od 200 milijuna njemačkih maraka u novu infrastrukturu, prodaja je upeterostručena, a broj zaposlenih narastao je tri puta i danas je ukupno zaposleno 750 ljudi.Otvaranjem punionice zaokružene su tvrtkine investicije u infrastrukturi, a novi ciklus ulaganja, kažu u Coca-Coli, bit će ulaganje u ljude. Coca-Cola danas na tržištu bezalkoholnih pića Hrvatske drži udjel od oko 30 posto, dok na tržištu gaziranih sokova ima udjel 75 posto, a od svih voćnih sokova 23 posto. GRAWE HRVATSKA POSTALA VLASNICA SLAVONIJA I ADRIA OSIGURANJA Preuzimanjem 100-postotnog dioničkog paketa osječkog Slavonija osiguranja u kolovozu te 60-postotnog udjela u vlasništvu nad pulskim Adria osiguranjem u rujnu ove godine, osiguravateljska kuća Grawe Hrvatska d.d. proširila je svoju prisutnost na području cijele zemlje. Također, time je ojačala i svoje mjesto treće najveće osiguravajuće kuće u Hrvatskoj, istakao je na današnjoj konferenciji za novinare Othmar Ederer, generalni direktor i predsjednik Uprave Grazer Wechelseitige Versicherunga, koncerna u čijem je Grawe Hrvatska vlasništvu. Kako je najavio Igor Pureta, član Uprave Grawe Hrvatske, Slavonija osiguranje, s ukupnom premijom od 43,3 milijuna kuna, u idućoj bi godini trebala u potpunosti biti integrirana u novu tvrtku-vlasnicu. No, stav je tvrtke kako se ime tvrtke neće mijenjati, upravo zbog njene regionalne prepoznatljivosti. U sličnom će se procesu uskoro naći i Adria osiguranje, za čijih je preostalih 40 posto dionica Grawe trenutno u pregovorima s jednim investicijskim fondom. Grawe Hrvatska, koji trenutno drži 22 posto hrvatskog osiguravateljskog tržišta, ali i vodeće mjesto prema vrijednosti premija u životnom osiguranju, u svoju će ponudu uvesti i osiguranje od automobilske odgovornosti, koje čini najveći dio premija dviju kupljenih osiguravajućih kuća. Iako Ederer nije želio iznijeti novčanu vrijednost novokupljenih vlasničkih udjela, istakao je kako je ta tvrtka do sada uložila više od 500 milijuna kuna u hrvatsko gospodarstvo, te bi taj iznos trebao rasti. PROIZVODNJA ODJEĆE "BENETON" U OSIJEKU KREĆE KRAJEM LISTOPADA Predstavnici Benettona Croatia, Slavonske banke i MIO-a Osijek potpisali su u srijedu ugovor vrijedan 4,3 milijuna njemačkih maraka o kupoprodaji proizvodne hale, u kojoj će Benetton već krajem listopada pokrenuti proizvodnju. Ugovorom je tvrtka Benetton Croatia postala vlasnikom 80 posto hale koja se nalazi u osječkoj slobodnoj zoni, a preostalih 20 posto vlasništva bit će riješeno u naredna dva mjeseca s Ministarstvom gospodarstva i Hrvatskim fondom za privatizaciju. U proizvodnji će odmah biti uposleno 200 djelatnika. Predviđena je proizvodnja od pamuka i vune u programima za djecu, United Colors, Sisley te proizvodnja tkanina i bojadisaonica gotovih proizvoda, kazao je direktor Sgobbio. Dodao je kako je to "tek početak poslovanja Benettona u Hrvatskoj", te da je "Benetton spreman pomoći razvoju ovoga područja". Predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević ocijenio je potpisivanje ugovora izuzetno značajnim za regiju te da će dolazak svjetske tvrtke kao što je Benetton biti putokaz i drugim svjetskim tvrtkama. Slavoniji treba kapital i direktna ulaganja, a ulazak Benettona kao vodeće tekstilne tvrtke u Europi pomoći će oporavku tekstilne industrije u Osijeku koja ima dugu tradiciju, smatra Mihaljević. ILOČKI PODRUMI SE PRIPREMAJU ZA IZLAZAK NA INOZEMNO TRŽIŠTE Otkako se prošle godine izdvojilo iz sastava negdašnjega vukovarskog poljoprivrednog diva VUPIK-a, poduzeće "Iločki podrumi" nastoji pronaći nove putove održanja na hrvatskoj vinskoj karti i načine prodora na inozemno tržište vina. Iako su suša i nepovoljni klimatski uvjeti, osim u Dalmaciji i Istri, teškoće stvorili i vinarima srijemskog vinogorja, poznatog ponajprije po bijelom pinotu, rajnskom rizlingu, graševini i tramincu te jedinom crnom vinu frankovki, direktor "Iločkih podruma" Ivan Juroš ističe kako štete u vinogradima nisu velike a prinosi su više nego dobri. "Iako berba kasnijih sorata još nije završila, uvjeren sam kako će naša godišnja proizvodnja od oko tri milijuna litara vina biti uobičajena", napominje Juroš, dodajući kako je od negdašnjih oko 900 ha vinograda pod "Iločkim podrumima" Uprava morala iskrčiti oko 350 ha zbog lošeg ili nikakva održavanja vinograda za višegodišnje okupacije tog dijela Srijema. "Posve je, međutim, drugo pitanje jesmo li zadovoljni strukturom trženja našeg vina. Dakako, željeli bismo da je više butelja, a manje vina u bocama od litre i dvije litre a najmanje u rinfuzi", kaže Juroš, ustvrdivši da je krajnjem potrošaču najskuplje upravo buteljirano vino. GLOBALNET PREDSTAVIO NOVE SADRŽAJE NA INTERNETU Hrvatski Internet provider GlobalNET predstavio je u srijedu svoja dva nova sadržaja - Online - portal i zbirku najraznovrsnijih e- zine-a i Vijesti.net - Internet stranice posvećene aktualnim vijestima. Vijesti.net, na adresi www.vijesti.net, stranica su s vijestima tijekom čitavog dana, dubinskim prikazima aktualnih društveno-političkih i sportskih tema, te vezanim interaktivnim sadržajima. Vijesti, u kojima će hrvatska politika imati najveću težinu, pratit će se 24 sata. Vlastita produkcija materijala, ažurnost i sistematizacija podataka, načela su rada koja ističe autor i urednik Vijesti.net-a Matija Babić. Direktor GlobalNET-a Nenad Severin objavio je da je GlobalNET poslovnom transakcijom (zamjena za dionice) preuzeo u svoje okrilje i prvi politički site Vlasti.net, kao i Izbori.net., koja je radio Babić. Na Online-u, na adresi www.online.hr, naći će se niz interaktivnih sadržaja, od filma, glazbe, psihologije, stripa, kućnih ljubimaca, sporta, popularne znanosti do sexa. U GlobalNET-u ne vide izravnu ili brzu komercijalnu isplativost novih projekata, ali računaju na neizravnu korist - povećanju imagea i kvalitete ponude, povećanju broja korisnika. RADNICI "TORPEDA" ZAHTIJEVAJU DA ISPLATA PLAĆA IMA PREDNOST U STEČAJNOM POSTUPKU Stotinjak radnika Tvornice traktora i motora "Torpedo" zatražilo je u ponedjeljak od stečajnog upravitelja Željka Markića da isplata zaostalih plaća ima prednost u provedbi stečaja u toj tvornici. Od "Torpeda" oko 450 radnika potražuje u prosjeku oko 100 tisuća kuna. Na skupu, koji je organizirao Klub udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata, radnici su zatražili objašnjenje o pojedinim društvima ograničene odgovornosti u "Torpedu", koji još rade i time, po njihovu mišljenju, smanjuju stečajnu masu poduzeća. Stečajni upravitelj Markić kazao je da bi se dva takva pogona: "Specijalna vozila" i "Motori" mogli održati i oporaviti. Markić ističe da svu dokumentaciju, razvojne i druge planove u vezi s time treba podastrijeti na idućem stečajnom ročištu. ZAVRŠIO PROSVJED RADNIKA "ZAGREPČANKE TRGOVINE" I "DEKORA" Prosvjed radnika mesne industrije "Zagrepčanka trgovina" i tvornice prometnih znakova "Dekor" pred sjedištem Vlade na Markovu trgu, završio je nakon razgovora radničkog izaslanstva s pomoćnikom ministra gospodarstva Kamilom Vranom. Kako su u utorak nakon sastanka izjavili Kamilo Vrana i predstavnik radnika Mario Iveković, dogovoreno je da u slučaju otvaranja stečaja "Zagrepčanke trgovine" skupina nezavisnih stručnjaka izradi program preustroja i zbrinjavanja radnika. "Dobili smo suglasnost za angažman nezavisnih stručnjaka, koji bi trebali izraditi program preustroja u kojemu će biti jasno naznačen eventualni višak radnika i način njihova zbrinjavanja", rekao je Iveković. Dodao je da radnici neće poštovati odluku o pokretanju stečaja ako ona bude donesena prije nego što bude objavljen program zbrinjavanja viška zaposlenih. Problem "Dekora" pokušat će se riješiti ovoga tjedna na sastanku u Hrvatskom fondu za privatizaciju, izvijestio je Kamilo Vrana. Tom poduzeću, po riječima Marija Ivekovića, zbog nedostatka obrtnih sredstava izmiču unosni poslovi, a radnici od prosinca prošle godine nisu dobili plaću. Po Ivekoviću, Dekoru bi za izlazak iz krize bilo dovoljno 850 tisuća kuna. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKO IZASLANSTVO S PREDSJEDNIKOM SVJETSKE BANKE Potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić, ministar financija dr. Mato Crkvenac i zamjenik guvernera HNB-a dr. Boris Vujčić sastali su se u četvrtak u Pragu s predsjednikom Svjetske banke Jamesom Wolfensohnom. Predsjednik Svjetske banke kazao je kako je dobro informiran o novom gospodarskom stanju u Hrvatskoj kao i o naporima i težnjama nove Vlade da izgradi tržišnu ekonomiju. Ne može se sve odmah i odjednom, kazao je Wolfensohn, ali važno je da Hrvatska sada ima dobar smjer promjena, a za to ima potporu Svjetske banke. Situacija u Hrvatskoj, rekao je Wolfensohn, nije puno drugačija nego u zemljama u regiji. Mnogi su problemi, kao što su privatizacija, promjene u poreznom sustavu, borba protiv korupcije - svima slični. Važna je zato odlučnost da se ustraje u promjenama. Važno je imati gospodarski program, koji hrvatska Vlada, rekao je Wolfensohn, sada vrlo ozbiljno priprema, i onda na tome ustrajati. S Jamesom Wolfensohnom hrvatsko je izaslanstvo razgovaralo i o nastavku provedbe postojećeg EFSAL kredita koji koristi Hrvatska. Do sada je iskorišteno oko 50 posto novca tog kredita za financiranje strukturnih prilagodbi (tj. oko 80. milijuna DEM), a sada se u Pragu dogovorilo da se ubrzano iskoristi ostatak novca, te istodobno priprema novi aranžman. Hrvatsko se izaslanstvo, koje je u Pragu sudjelovalo na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, odvojeno sastalo i s potpredsjednikom Svjetske banke za središnju Europu i Aziju Hohannesom Linnom koji je potvrdio dolazak stručne misije krajem listopada u Hrvatsku. Čelnici Svjetske banke, na pitanje hrvatske delegacije, odgovorili su da se ni u kom slučaju ne bi smjelo dogoditi da Jugoslavija uzurpira zajednički novac bivše SFRJ, te da će se o tome itekako voditi računa. HRVATSKO IZASLANSTVO NA ZASJEDANJU MMF-A I SVJETSKE BANKE Hrvatsko izaslanstvo koje na godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Pragu vodi potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić, sastalo se s predsjednikom Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Jeanom Lemmierreom i zamjenikom predsjednika EBRD- a Charlesom Frankom. Lemmierre je tom prigodom naglasio kako EBRD podržava mjere nove ekonomske politike hrvatske Vlade, projekciju proračuna za tri godine unaprijed, osmišljavanje dugoročne razvojne strategije, te posebno promjene u fiskalnom sustavu koje će poticati poduzetništvo i zapošljavanje, kao i dogovor oko postizanja socijalnog pakta trojnih partnera u Hrvatskoj. Ustraje li Hrvatska na najavljenoj novoj ekonomskoj politici, ubuduće bi, rekao je Lemmierre, mogla računati na veći angažman EBRD-a u Hrvatskoj. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija dr. Mato Crkvenac, zamjenik ministra financija mr. Damir Kuštrak, kao i zamjenik guvernera HNB-a dr. Boris Vujčić sa suradnicima sastali su se s predstavnicima financijske kuće Daiwa Japan koja je vodila poslove oko izdavanja hrvatskih državnih obveznica na japanskom tržištu, 1999. i 2000. Predsjednik Daiwa SBCM Akrira Kiyota ocjenjuje kako je financijski ugled Hrvatske u toj mjeri porastao da bi pri idućem izdavanju obveznica na japanskom tržištu mogla postaviti rok od 10 godina (ovogodišnje su obveznice plasirane na sedam godina). Izaslanstvo Hrvatske sastalo se i s Michaelom Depplerom, direktorom Odjela za Europu u Međunarodnom monetarnom fondu, izvijestila je glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Marđetko Kurečić. Tom je prigodom Deppler izrazio zadovoljstvo odnosima monetarne i fiskalne politike u Hrvatskoj, te izrazio potporu HNB-u za snižavanje obvezne rezerve. Depplere je izrazio posebno zanimanje za kretanje plaća i visinu proračunskog deficita, te upozorio kako valja osobito budno paziti na inflaciju. Glavni savjetnik guvernera HNB-a dr. Marko Škreb održao je zapaženo predavanje na stručnom skupu o financijskoj tranziciji u Europi i srednjoj Aziji, što je održan u okviru godišnjeg zasjedanje Svjetske banke i MMF-a. MJEŠOVITA KOMISIJA ZA GOSPODARSKU SURADNJU IZMEĐU HRVATSKE I SLOVAČKE Čestitajući Hrvatskoj ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), slovački ministar gospodarstva Lubomir Harach je izjavio kako će Slovačka podržati ulazak Hrvatske u CEFTA-u. Hrvatska i Slovačka nastojat će ubrzati međusobne pregovore o slobodnoj trgovini, naglasio je u četvrtak hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon prvog dana zasjedanja Mješovite komisije za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Slovačke. Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Slovačke kao i sa Češkom, ministar Fižulić očekuje krajem listopada ove godine. On je istodobno izrazio nadu kako bi Hrvatska 2001. godine mogla pristupiti CEFTA-i. Na sjednici Mješovite komisije za gospodarsku suradnju između dvije zemlje, među ostalim, bilo je riječi i o suradnji na području turizma, prometa, transporta, energetike te korištenju jadranskog naftovoda. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI MINISTRICA ŽUPAN-RUSKOVIĆ NA "WORLD TOURISM SUMMIT-U" Ministrica turizma Pave Župan-Rusković u utorak je otputovala na manifestaciju "World Tourism Summit - 2000", koja se do četvrtka, 28. rujna održava u Hannoveru. Taj se skup održava u sklopu svjetske izložbe "Expo -2000", a hrvatsku ministricu turizma pozvao je njemački ministar gospodarstva. Ministrica će tom prigodom održati prezentaciju i govor na temu "Turizam, okoliš i održivi razvoj". U redu "World Tourism Summit-a" u Hannoveru sudjelovat će više od tisuću stručnjaka i uglednika iz područja turizma, među kojima su i ministri iz najrazvijenijih zemalja svijeta. PREDSTAVLJENO SAVJETOVANJE "SOFTCOM 2000 PLUS" Međunarodno savjetovanje "SoftCOM 2000 Plus", o softveru, telekomunikacijskim i računalnim mrežama, koje će se na Jadrolinijinu brodu Marko Polo održati od 10. do 14. listopada u Splitu, Rijeci, Trstu i Veneciji, predstavljeno je prošloga petka na tiskovnoj konferenciji u Primorsko-goranskoj županiji, koja je, uz Grad Rijeku i riječku regionalnu gospodarsku komoru, jedan od pokrovitelja riječkog dijela priredbe. Teme ovogodišnjeg savjetovanja su, uz ostalo, mrežne arhitekture, mobilne mreže, modeliranje telekomunikacijskog prometa, softver u komunikacijskim sustavima, itd. U sklopu pratećeg Gospodarskog foruma, u Rijeci će 11. listopada predsjednik radne skupine predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije informatičkog razvoja Hrvatske dr. Velimir Srića predstaviti Strategiju i neki od pilot-projekata koji su vezani uz taj projekt. HRVATSKI OBRTNICI I PODUZETNICI NA SAJMU MALE PRIVREDE U DOBOJU Na 4. Međunarodnom sajmu male privrede u Doboju, u Bosni i Hercegovini, koji je otvoren u utorak, nastupa i 18 hrvatskih obrtnika i poduzetnika, objavili su iz Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na skupnoj izložbi u organizaciji HOK-a, na površini od 70 četvornih metara, hrvatski obrtnici i poduzetnici predstavit će se s proizvodnjom telefona i telefonskih centrala, učvrsne i građevinske tehnike, zupčanika, podnih rešetaka, metalne galanterije, medicinske konfekcije, strojeva za obradu lima, sredstava za čišćenje, vaga, kućanskih aparata, regulacijske tehnike, ugostiteljske opreme te proizvoda od kože, stakla i tekstila. 8. POSEBAN PRILOG SANACIJA BRODOGRADILIŠTA ZAVRŠAVA KONCEM GODINE, ULJANIKA KONCEM RUJNA Hrvatska brodogradnja neće, nakon četiri godine, biti teret državnog proračuna već jedan od osnovnih pokretača razvoja, najavio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić predočujući Vladi mjere za sanaciju pet hrvatskih brodogradilišta. A mjere koje je Vlada u prošli četvrtak prihvatila za pulski Uljanik, riječki "3. maj", Kraljevicu, Brodosplit i Brodotrogir i odnose se na razdoblje do 2003., "teške" su 4,2 milijarde kuna. Od toga se najveći dio, 1,5 milijardi kuna, odnosi na subvencije brodogradnji u ovoj i iduće tri godine, tu je i otpis 490 milijuna kuna potraživanja proračuna iz prošle godine, oslobađanje od plaćanja 245 milijuna kuna doprinosa iz ove godine, izmirenje duga dionicama iz portfelja HFP- a, reprogram, odnosno novo zaduživanje uz državna jamstva za vraćanje starih kredita. Te bi mjere trebale voditi završetku sanacije koja u Uljaniku završava sa zadnjim danom ovog mjeseca, a u ostala četiri brodogradilišta sa posljednjim danom ove godine. A sanacija je započela početkom 1996. i, kako navode autori Izvješća o stanju brodogradnje, obuhvaćala je ranije stvorene gubitke i obveze, dok su brodogradilišta u tekućem poslovanju ostvarivala nove gubitke i obveze što je izazivalo potrebu za novim sanacijama. Podatci iz Izvješća govore da je kumulirani gubitak pet brodogradilišta na kraju prošle godine iznosio 5,3 milijarde kuna bez efekata sanacije, a s efektima sanacije 348 milijuna kuna. Sanacijskim je procesom pak sačuvano 10.800 radnih mjesta. To je oko 40 posto predratnog broja (1990. bilo je zaposleno 25.000 radnika). No, u Izvješću se upozorava da je i sadašnji broj zaposlenih prevelik, pa Vlada za zbrinjavanje viška od oko 1.040 radnika u idućoj godini predviđa izdvojiti 51 milijun kuna. Mjere predviđaju i 1,56 milijardi kuna proračunskih subvencija u ovoj i iduće tri godine. Samo u ovoj godini subvencije bi bile 357 milijuna kuna, dok bi se brodgradilištima otpisalo više od 730 milijuna proračunskih potraživanja (487 milijuna potraživanja iz prošle godine i 245 milijuna kuna neplaćenih doprinosa u ovoj godini). Podatci za prvo polugodište ove godine pokazuju da se korekcijom za subvencije i neplaćene doprinose poništava gubitak brodogradilišta. Naime, račun dobiti i gubitaka za prvo polugodište pokazuje da bi gubitak brodogradilišta iznosio 211 milijuna kuna, ili 10 posto ukupnog prihoda, no, da bi se korekcijom iskazala minimalna dobit od 1 posto (27 milijuna kuna). Najbolja je situacija u pulskom Uljaniku, koji bi i bez subvencija iskazao dobit, no, u ostalim brodogradilištima postojao bi nepovoljan odnos u bilanci, a neka bi i nadalje iskazivala gubitke. Stoga su se između nekoliko varijanti rješenja - brzog pronalaženja strateškog partnera, stečaja ili nastavka sanacije, autori Izvješća i Vlada odlučili za dodatne sanacijske mjere za pojedina brodogradilišta. Jer brzo, do kraja godine, nije moguće pronalaženje strateškog partnera, a stečaj bi na kraju "jako skupo koštao" državni proračun. Tako bi primjerice stečaj "3. maja" donio tek oko 48 posto namirenja vjerovnika, izgubilo bi se 2.600 radnih mjesta, a obzirom na kredite koji su pokriveni državnim jamstvima proračun bi to koštalo oko 98 milijuna dolara. Stoga Vladine odluke predviđaju da se u slučaju "3. maja" 190 milijuna kuna potraživanja bivše Jugobanke, poslove likvidacije poslovanja koje su preuzele pojedine hrvatske banke, prenesu na Državnu agenciju za sanaciju banaka (DAB), da se za obvezu prema frankfurtskom LHB (prijeratni kredit od 62 milijuna kuna) zamjene za dionice nekih tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, da se otpiše 24 milijuna dolara kredita kojega je proračun platio u veljači ove godine, a da se novim kreditom uz državno jamstvo prolongira oko 35 milijuna dolara inozemnih zajmova koji stižu na naplatu do kraja ove godine. Brodosplitu, koji ima velikih teškoća u održavanju likvidnosti, također bi se potraživanje bivše Jugobanke (54,4 milijuna kuna) prenijelo na DAB, otpisao bi se kredit od 45,5 milijuna kuna koje je to brodogradilište dobilo 1997. od Ministarstva gospodarstva, dok se za kredite s državnim jamstvom (98 milijuna dolara) predlaže prolongiranje i zamjena drugim kreditima s dospjećem za dvije, tri godine, a za premoštenje nelikvidnosti odobreno mu je jamstvo za kredit od 31,5 milijuna dolara. Poseban je pak slučaj Brodotrogira, relativno dobrog brodogradilišta, koje za stečaj kandidira zbog obveze povrata avansa zbog raskida ugovora za novogradnju 202. Ta je obveza prema Ali Shipping Corporation od početnih 15,5 narasla na oko 40 milijuna dolara. Autori izvješća predložili su, a Vlada se suglasila s potrebom da se iskoristi navodna spremnost toga vjerovnika za nagodbu, odnosno izgradnju brodova za istog naručioca po nižoj cijeni, a što bi se kompenziralo iznosom od 137,6 milijuna kuna iz državnog proračuna u iduće tri godine. Ako bi se o tome uspjela postići nagodba, stečaj Brodotrogira bi se mogao izbjeći, kažu autori Izvješća. Vladine mjere trebale bi doprinijeti da brodogradilišta, nakon sanacije, budu jača i spremnija za nastup na tržištu. Pet hrvatskih brodogradilišta trenutno u knjizi narudžbi imaju 35 brodova ugovorenih za isporuku u 2002. (tri u 2003.). To je oko 45 posto njihovih kapaciteta, ali uz komercijalne aktivnosti i očekivano usvajanje programa gradnje za domaće brodare, brodograditelji predviđaju da će uspjeti prodati slobodne kapacitete. Sanacijom bi se, smatraju autori Izvješća, omogućilo pripremanje privatizacije bez nervoze i brzopletosti. A privatizacija bi, najavljuje se, mogla započeti u idućoj godini. Za pripremu tog procesa već su angažirani inozemni revizori i konzultanti čije se studije očekuju koncem listopada ove i početkom iduće godine.