FR-US-YU-interview-Obrana-Organizacije/savezi-Oružani sukobi-Diplomacija FRANCUSKA-LE MONDE OD 22.9.00.RAZGOVOR S RICHARDOM FRANCUSKALE MONDE22. IX. 2000.'Između NATO-a i Europske unije razvija se ozračje povjerenja'Jacques Isnard
razgovarao je s francuskim ministrom obrane Alainom Richardom na čiji je poziv održan susret ministara obrane petnaestorice u dvorcu Ecouen (Val-d'Oise) u Francuskoj: " - Kako ste radili s petnaestoricom?= Europska je obrana izazov. Mi smo ga prihvatili. Bez razmetanja i uporno. Naš je zajednički rad doista plodan i omogućava nam da svladavamo zapreke jednu po jednu. Zahvaljujući političkom sudjelovanju petnaest vlada prevladali smo tradicionalnu tromost u preobrazbi obrane i stvorili uvjete za novu suradnju. Francusko predsjedateljstvo ima možda stanovitih zasluga u utvrđivanju metoda, ali moram reći da je vrlo koristan poticaj koji su dale dvije sjednice Europskih vijeća iz 1999., u Koelnu i u Helsinkiju. Postigli smo konsenzus o prilikama s kojima se Europljani žele sučeliti, bilo da je riječ o krizama u Europi ili o sudjelovanju u većim operacijama očuvanja mira. Bit će to raskid s tradicionalnom zajedničkom slabosti Europljana.- Slažu li se sve zemlje oko utvrđivanja ciljeva strateških snaga u
FRANCUSKA
LE MONDE
22. IX. 2000.
'Između NATO-a i Europske unije razvija se ozračje povjerenja'
Jacques Isnard razgovarao je s francuskim ministrom obrane Alainom
Richardom na čiji je poziv održan susret ministara obrane
petnaestorice u dvorcu Ecouen (Val-d'Oise) u Francuskoj: " - Kako
ste radili s petnaestoricom?
= Europska je obrana izazov. Mi smo ga prihvatili. Bez razmetanja i
uporno. Naš je zajednički rad doista plodan i omogućava nam da
svladavamo zapreke jednu po jednu. Zahvaljujući političkom
sudjelovanju petnaest vlada prevladali smo tradicionalnu tromost u
preobrazbi obrane i stvorili uvjete za novu suradnju. Francusko
predsjedateljstvo ima možda stanovitih zasluga u utvrđivanju
metoda, ali moram reći da je vrlo koristan poticaj koji su dale
dvije sjednice Europskih vijeća iz 1999., u Koelnu i u Helsinkiju.
Postigli smo konsenzus o prilikama s kojima se Europljani žele
sučeliti, bilo da je riječ o krizama u Europi ili o sudjelovanju u
većim operacijama očuvanja mira. Bit će to raskid s tradicionalnom
zajedničkom slabosti Europljana.
- Slažu li se sve zemlje oko utvrđivanja ciljeva strateških snaga u
odnosu prema NATO-u?
= Kakva će biti uloga Saveza? Imamo načela koja su utvrđena na
susretu Europskog vijeća u Feiri (Portugal) u lipnju, a određuju
područje suradnje između dviju ustanova. Između njih se razvija
ozračje povjerenja. Odavno smatramo da će jačanje europskih snaga
omogućiti modernizaciju i stabilizaciju Saveza. Mnogi danas dijele
takvo mišljenje, napose Sjedinjene Države. Napredak europskog
projekta je čimbenik dinamike i otvorenosti raspra u Savezu.
Postoji pitanje: možemo li osigurati potrebne strateške snage na
području obavješćivanja, prijevoza na veće udaljenosti i
zapovjednih sustava? Nejasnoće oko tog pitanja u svezi su s
tvrdnjom koja se često čuje da Savez raspolaže suvremenijim
strateškim mogućnostima i da ih ne treba dvostručiti. No zapravo je
riječ o američkim nacionalnim snagama. Prije dvije godine započeli
smo stvarati vlastite snage koje će Europljanima postupno
omogućiti da ne budu toliko ovisni o sudjelovanju izvana.
Petnaestorica se slažu oko postupka.
Stvaranje snaga kao glavni cilj potaknut će raspru o proračunskom
jedinstvu u Europi. Mislim da je dobro da se to pitanje proračuna
postavi kroz traženje konkretnih rezultata, a ne kroz utvrđivanje
općenitih brojka za vojne troškove pojedine države, što bi bilo
problematično.
- Ipak, europska je obrana dugo ostavljala dojam da ide kojekako.
Razvoj europske obrane već dvije i pol godine je odraz zamisli i
političke volje svake države. Istražili smo naše slabosti i dvojbe
u prošlosti i iz njih izvukli pouku. Naši su diplomati naučili
raditi zajedno i mi znademo utvrditi zajednička stajališta o mnogim
problemima. Imamo sreću da se sve događa u času kada su mnogi
Europljani odlučili preustrojiti svoj sustav obrane u povoljnim
gospodarskim prilikama, uz javnost koja prihvaća i podupire
europsku obranu. S takvim kartama u rukama, kakve naši predšasnici
nisu imali, mi nemamo pravo na dvojbu ni na pogrješku.
- No, daje li Francuska dobar primjer na tom planu?
= Mi smo na putu korjenite preobrazbe našeg obrambenog sustava
prema shemi koja je utvrđena 1996. Možemo biti zadovoljni što smo
jedna od zemalja koja je prva ponovno ispitala svoj sustav obrane.
Procjena današnjeg stanja pokazuje da je ta odluka bila razborita i
da je dosljedno moramo nastaviti. Jedna od zadaća budućeg zakona o
izradi programa koji bi se sljedećih mjeseci mogao predložiti, jest
da osigura tu povezanost, napose stalnom modernizacijom naše
opreme. (...)
- Najavljuje li eurokorpus korpus za brzo djelovanje?
= Malen napredak koji je iskušan na terenu ne može loše utjecati na
zajedničku političku volju. A taj je napredak ostvaren: da je
stožer eurokorpusa načinio pogrješku na Kosovo od travnja, tisak bi
o tome naveliko pisao. Eurokorpus će pokazati koliko vrijedi u ovim
osjetljivim tjednima koje će provesti dolje. Poput Europske
zrakoplovne skupine i zajedničkih pomorskih snaga, izradit će se i
drugi projekti za dragovoljno udruživanje. Vjerujem da je naše
iskustvo o europskom korpusu prokrčilo put."