ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U razdoblju od 1991. do 1999. za ratni zločin i kaznena djela suprotna pravilima postupanja u ratu pred hrvatskim sudovima osuđene su 554 osobe. No, najveći broj postupaka, više od 90 posto, vođen je bez
nazočnosti okrivljenika budući da nisu bili dostupni državnim tijelima. Stoga je moguće da osuđeni u tim postupcima zatraže ponavljanje postupka. Izrečene kazne, po podacima Državnog odvjetništva RH, kretale su se u rasponu od 5 do 20 godina zatvora.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U razdoblju od 1991. do 1999. za ratni
zločin i kaznena djela suprotna pravilima postupanja u ratu pred
hrvatskim sudovima osuđene su 554 osobe. No, najveći broj
postupaka, više od 90 posto, vođen je bez nazočnosti okrivljenika
budući da nisu bili dostupni državnim tijelima. Stoga je moguće da
osuđeni u tim postupcima zatraže ponavljanje postupka. Izrečene
kazne, po podacima Državnog odvjetništva RH, kretale su se u
rasponu od 5 do 20 godina zatvora. #L#
Trenutačno se pred hrvatskim sudovima vodi 190 postupaka protiv
1820 okrivljenika, od kojih su neki još u fazi istrage.
U hrvatskim zatvorima su 62 osobe lišene slobode zbog ratnog
zločina. Pravomoćno su osuđena 34, i na izdržavanju su kazne u
Lepoglavi, nepravomoćno osuđenih je 18, a u fazi istrage, odnosno
početka suđenja je njih desetero. Međutim, očekuje se da će do kraja
godine i nekoliko nepravomoćno osuđenih za ratni zločin, a koji se
nalaze u splitskom Okružnom zatvoru, biti oslobođeno jer im u
zakonskom roku neće biti donesena pravomoćna presuda. Na to je
upozorio na ovotjednoj konferenciji za novinare ministar pravosuđa
Stjepan Ivanišević.
Od 379 koji su za ratni zločin osuđeni u odsutnosti, svi osim
dvojice su srpske nacionalnosti, a procesuirani su zbog ratnog
zločina nad Hrvatima.
Među onima koji su bili optuženi za ratni zločin bilo je i građana
hrvatske nacionalnosti, koji su se nalazili u sastavu tzv. JNA.
Kada su u pitanju sudski postupci koji su u tijeku protiv pripadnika
hrvatskih oružanih snaga, u Državnom odvjetništvu napominju da
raspolažu podatkom za samo jedan slučaj koji se vodi na karlovačkom
Županijskom sudu, u kojem se pripadnika specijalne policije tereti
za ubojstvo 13 rezervista JNA 1991. u karlovačkom naselju Rakovcu.
U Državnom odvjetništvu ističu da nakon operacija "Bljesak" i
"Oluja" nisu podnesene kaznene prijave zbog ratnih zločina.
Za razna kaznena djela počinjena nakon tih operacija prijavljeno je
ukupno 3978 osoba, te je podignuto 811 optužnica. Doneseno je 1949
presuda od kojih su 1492 bile osuđujuće. Za najteža kaznena djela
ubojstva podneseno je 27 prijava, dok su se ostale odnosile na
kaznena djela krađe, razbojstva i slično.
Prema podacima iz Bijele knjige, koju je Ministarstvo pravosuđa
objavilo u rujnu 1999., niti jedna prijava zbog kaznenog dijela
ubojstva počinjenih nakon operacija "Bljesak" i "Oluja" nije bila
odbačena, samo je u jednom slučaju bio obustavljen postupak.
Pravomoćnom presudom na kazne zatvora u trajanju od jedne do 15
godina osuđeno je 12 osoba. Najviša kazna, 20 godina zatvora,
izrečena je u jednom slučaju.
U osam godina, od 1991. do 1999., za ratni zločin i kaznena djela
suprotna pravilima postupanja u ratu prijavljeno je 4396 osoba, a
protiv njih 1349 podignuta je optužnica. Od 1998. godine primjetno
je smanjenje broja prijavljenih zbog tih kaznenih djela. Naime, te
su godine prijavljene 52 osobe, a godinu kasnije 34, dok je
primjerice 1996. bilo prijavljeno čak 996 osoba. Većina tih
kaznenih djela dogodila se na području gdje su vođene ratne
operacije - Osijeka, Zadra, Siska, Dubrovnika, Karlovca,
Bjelovara.
Kada je riječ o primjeni Zakona o općem oprostu, koji je stupio na
snagu u listopadu 1996. i kojim su izvan snage stavljeni zakoni koji
su dotad regulirali oprost, iz Ministarstva pravosuđa doznaje se da
je dosad primijenjen na ukupno 20.500 osoba. U vrijeme dok je velik
dio Hrvatske bio okupiran (1992.-1995.), amnestirana je 7961
osoba, od kojih je 80 posto bilo građana srpske nacionalnosti.
U razdoblju od listopada 1996. do lipnja 1998., koji se većim
dijelom poklapa s vremenom mirne reintegracije hrvatskog
Podunavlja, amnestirano je 18.314 osoba. U Podunavlju je Zakon o
oprostu primijenjen na oko 13.500 osoba.
Za vrijeme trajanja mandata UN-a u hrvatskom Podunavlju od
hrvatskih je vlasti tražen točan popis osoba koje se tereti za ratni
zločin, što je UN opravdavao zabrinutošću lokalnog stanovništva
špekulacijama o broju osoba koje se tereti za ratne zločine, budući
da se na njih ne primjenjuje Zakon o općem oprostu. Tako je u ožujku
1997. hrvatska Vlada UNTAES-u dostavila popis od 150 imena osoba iz
Podunavlja koje su bile osuđene, odnosno optužene za ratni zločin,
no do kraja rujna te godine broj imena na popisu se smanjio na 25
osuđenih zbog ratnih zločina.
Nakon dovršetka mirne reintegracije, odnosno od studenoga 1998. pa
do kraja prošle godine, Zakon o općem oprostu primijenjen je na
2.123 osobe, dok je broj amnestiranih u ovoj godini neznatan u
odnosu na proteklo razdoblje.
(Hina) az im