ZAGREB, 18. rujna (Hina) - U hrvatskim se zatvorima nalaze 62 osobe lišene slobode zbog ratnog zločina, izjavio na današnjoj konferenciji za novinare ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević. Napomenuo je da
ih je zbog ratnog zločina 379 osuđeno u odsutnosti.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - U hrvatskim se zatvorima nalaze 62 osobe
lišene slobode zbog ratnog zločina, izjavio na današnjoj
konferenciji za novinare ministar pravosuđa, uprave i lokalne
samouprave Stjepan Ivanišević. Napomenuo je da ih je zbog ratnog
zločina 379 osuđeno u odsutnosti. #L#
Osim dvojice, svi osuđeni su srpske nacionalnosti, a procesuirani
su zbog ratnih zločina nad Hrvatima. Od 62 lišenih slobode,
pravomoćno ih je osuđeno 34, koji izdržavaju kaznu u Lepoglavi,
nepravomoćno 18, a u fazi istrage, odnosno početka suđenja je njih
desetero. Od 379 osuđenih u odsutnosti, 291 je pravomoćno, a 88
nepravomoćno osuđeno.
Ivanišević je ustvrdio kako nažalost ima presuda koje nisu
kvalitetno obrazložene, odnosno koje su "olako donesene".
Izneseni podaci ne uključuju osobe uhićene u prošlotjednoj
policijskoj akciji, koje se sumnjiči za zločine protiv srpskih
civila u Gospiću 1991.
Ustvrdivši kako sudovi i odvjetništvo imaju određena iskustva s
procesuiranjem ratnih zločina, Ivanišević je izrazio očekivanje da
će pravosuđe uspješno procesuirati i zločine koje su u ratu
počinili građani hrvatske nacionalnosti. "Činjenica je da su
zločini počinjeni, ali pitanje je tko stoji iza njih i tko ih je
počinio", kazao je Ivanišević.
Komentirajući nedavno puštanje trojice pritvorenika zbog propusta
Vrhovnog suda da u zakonskom roku donese pravomoćnu presudu,
Ivanišević je zaključio kako dio odgovornosti snosi kazneni odjel
Vrhovnog suda i predsjednik tog suda Marijan Ramušćak. "No, pitanje
je kolika je njegova odgovornost i je li on mogao utjecati da se
propust ne dogodi", kazao je Ivanišević.
Ocijenivši kako je nužno poboljšati organizaciju rada Vrhovnog
suda, Ivanišević je rekao kako na tom sudu "ima sudaca koji u
cijeloj godini ne ispune mjesečnu normu".
Po podacima ministarstva, u zatvorima se nalazi oko 2.500 osoba
lišenih slobode. U pritvoru duljem od godinu dana njih je 165, od
kojih je 35 u pritvoru između dvije i tri godine, 13 između tri i pet
godina, 15 između pet i sedam godina, a "apsolutni rekorder" s više
od sedam godina pritvorskog staža je Dario Debeljak, koji je 1993. u
Puli osuđen na 15 godina zatvora, no, do danas mu nije donesena
pravomoćna presuda. Ivanišević je pojasnio da po starom krivičnom
zakonu nije bilo ograničenja pritvora.
Naglasivši kako već sada ima pritvorenika koji imaju pravo
zatražiti oslobađanje do pravomoćnosti presude, Ivanišević je
rekao kako očekuje da će do kraja godine još desetak pritvorenika
biti oslobođeno, jer im u zakonskom roku neće biti donijeta
pravomoćna presuda. Među njima i nekolicina od 13 nepravomoćno
osuđenih za ratni zločin, koji se nalaze u splitskom Okružnom
zatvoru.
Govoreći o slučaju Ahmići i mogućem suđenju dvojici uhićenika na
Haaškom sudu, Ivanišević je istaknuo da im hrvatski sud može suditi
samo ako se utvrdi da su prije dobivanja lažnog identiteta imali
hrvatsko državljanstvo.
"Slučaj od početka istražuju haaški istražitelji, zločin je
počinjen u drugoj državi i tijesno je povezan sa slučajem Blaškić i
Kordić-Čerkez, a bilo bi i problema sa pozivanjem svjedoka iz BiH,
jer hrvatsko pravosuđe ne poznaje institut zaštićenog svjedoka",
kazao je Ivanišević, nabrajajući argumente za procesuiranje tzv.
"ahmićke skupine" u Den Haagu, a ne u Hrvatskoj.
Ivanišević je dodao da u Haagu za sada nisu pokazali interes za
nedavno uhićenu petorku iz Gospića.
Na upit vode li se istrage za još neke ratne zločine koje su počinile
osobe hrvatske nacionalnosti, Ivanišević je odgovorio negativno,
dometnuvši kako ne zna vodi li možda policija kakvu predistragu.
Naglasio je da je zadovoljan radom zamjenika državnog odvjetnika
Slavka Zadnika, koji do imenovanja novog državnog odvjetnika
obnaša tu dužnost.
Ivanišević je rekao da će zbog procesnih i formalnih povreda
zatražiti obnovu postupka registracije Trusićeva Hrvatskog
helsinškog odbora (HHO), što znači da će biti poništeno rješenje o
njegovoj registraciji.
Komentirajući slučaj davanja prostorija Splitsko-dalmatinske
županije na korištenje Stožeru za obranu digniteta Domovinskog
rata, Ivanišević je kazao kako je župan Branimir Lukšić
najvjerojatnije prostor dao kao dužnosnik lokalne samouprave, pa
prema tome može odgovarati samo županijskoj skupštini.
(Hina) so im