FRANCUSKA-LIBERATION OD 20.9.00.REFORMA EU-A

FRANCUSKA LIBERATION 20. IX. 2000. Reforma Europske unije ulazi u slijepu ulicu "Sporazum iz Nice koji Francuska kani zaključiti u prosincu, mogao bi biti doista slabunjav. Možemo se čak zapitati hoće li ugledati svjetlo dana. Očito se nitko među petnaestoricom ne čini spreman ni na najmanji ustupak kako bi se provela reforma europskih ustanova dostojna tog imena. S nenaravnim optimizmom, Hubert Vedrine, šef francuske diplomacije i predsjedatelj Europske unije, kaže da se osjeća 'stanovito odmrzavanje ozračja'. No nakon ente pregovaračke sjednice u ponedjeljak navečer u Bruxellesu, većina je sudionika, koji su htjeli ostati anonimni, priznala da je Međuvladina konferencija (CIG) koja je počela 14. II. u potpunosti blokirana. 'Slušam iste razloge već četiri godine', kaže u povjerenju malodušni ministar. Tj. od neuspjeha susreta na vrhu u Amsterdamu iz lipnja 1997. Samo tri mjeseca do sjednice Europskog vijeća u Nici 7. i 8. XII., mnogi se nadaju da će šefovi država i vlada uspjeti izvući CIG iz teškoća kada se okupe na neslužbenom susretu u Biarritzu 13. i 14. X. Taj je institucijski 'meccano' daleko od želje za revolucijom, a sastoji se u nekim preradbama koje bi Uniji trebale omogućiti da podnese ulazak dvanaest ili trinaest novih članova. Četiri su teme na dnevnom redu: sastav Povjerenstva, utjecaj velikih i malih zemalja pri glasovanju kvalificiranom većinom u ministarskom vijeću ('uravnoteženje' glasova, u europskom žargonu), smanjenje broja pitanja o kojima se odlučuje jednoglasno i mogućnost stvaranja podcjelina s promjenljivom geometrijom (pojačana suradnja). U ponedjeljak navečer petnaestorica su pregovarača odlučili da će pitanje o sastavu Povjerenstva odgoditi do Biarritza. Premda male zemlje žele da se velike odreknu jednog od dvaju povjerenika, uporno odbacuju mogućnost da ne budu zastupljene u bruxelleskom izvršnom tijelu. Francusko predsjedateljstvo koje naglašava opasnost od stvaranja tijela koje će nakon proširenja Unije imati više od trideset članova, predbacilo je malima da ne žele 'jako Povjerenstvo'... Na što je finski povjerenik uzvratio: 'Želimo zakonito Povjerenstvo. Ne možemo zamisliti Povjerenstvo bez Francuza, jer ono ne bi bilo legitimno!' Istu blokadu Francuzi primjećuju kada je riječ o 'uravnoteženju glasova': 'U početku je zamisao bila da se smanji utjecaj malih zemalja kako ne bi imale većinu u Europi s trideset članova. Sada se sve male zemlje slažu da treba smanjiti utjecaj velikih'... Proširenje glasovanja na kvalificiranu većinu u sličnoj je slijepoj ulici. Napokon, zbog straha od 'federalističkog zapleta', kako kaže jedan diplomat, zemlje koje su najveći euroskeptici (Velika Britanija, Danska, Švedska i dr.) ne žele poticati pojačanu suradnju kako bi mogle zadržati pravo veta na europsku integraciju. CIG je, dakle, jako loše počeo, premda je obrat uvijek moguć. Kriza nije isključena: Francuska, rekao je Jacques Chirac u lipnju, neće prihvatiti 'skroman sporazum, kako neki kažu po sniženoj cijeni, tj. neprilagođen budućim promjenama' u Uniji. 'Nije neprikladno reći da bismo radije htjeli neuspjeh nego loš sporazum', upozorio je u ponedjeljak navečer Pierre Moscovici, ministar za europska pitanja. U Parizu rado ističu da odgovornost za neuspjeh uvelike snosi Berlin. Nijemci, kažu, nisu olakšali Francuzima zadaću kada su proljetos pokrenuli raspru o budućnosti Europe, koja je rasrdila najveće euroskeptike. Također ne odobravaju prijedlog kancelara Schroedera da se u Nici odluči o početku novog 'velikog' CIG-a na kojemu bi se donio europski ustav prije proširenja. 'Postoji opasnost da svi čekaju sljedeće pregovore kako bi načinili ustupke'. Ukratko, francusko-njemačka osovina nije više u najboljoj formi", zaključuje Jean Quatremer.