TEHNIČKE I BIOTEHNIČKE ZNANOSTI I BUDUĆNOST HRVATSKE

ZAGREB, 20. rujna (Hina) - O ulozi i mjestu tehničkih i biotehničkih znanosti u budućnosti Hrvatske te mogućnostima njihova prinosa boljitku hrvatskoga gospodarstva raspravljali su danas znanstvenici i stručnjaci s tih područja znanosti na zagrebačkome Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije. Bila je to druga rasprava u sklopu teme "Hrvatska razvojna politika za gospodarstvo znanja" koju je organizirala Akademija tehničkih znanosti Hrvatske uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije.#L# Kako je istaknuo moderator rasprave dr. Juraj Božičević, rasprava je vođena sa svrhom da pridonese objektivnim zaključcima o više pitanja važnih za razvoj i budućnost spomenutih znanosti. Među njima je i zaključak o današnjoj spoznajnoj razini znanstvenika i stručnjaka o promjenama što su u gospodarstvu razvijenoga svijeta nastale u proteklome desetljeću, posebice pod utjecajem informacijskih tehnologija i stvaranja globalne informacijske infrastrukture. Okosnica današnje rasprave bilo je pitanje kako poduprti obnovu gospodarstva i ostvariti njegov napredak. To je pak pitanje razmotreno na primjeru graditeljstva i građevinarstva u Hrvatskoj koje je, istaknuo je dr. Zvonimir Žagar, profesor na Građevinskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta, "trebalo biti čvorna točka obnove". No tvrdi, Žagar, taj je cilj promašen, a hrvatsko je građevinarstvo ostalo "zatvoreno" od svijeta, posebno u odnosu na nove građevinske tehnologije. Usprkos tomu, za dr. Petra Đukana, profesora zagrebačkoga Građevinskog fakulteta, građevinarstvo jest hrvatski strateški potencijal. Đukan je podsjetio na "zlatno doba" hrvatskoga graditeljstva sredinom 80-tih godina, kada je to područje gospodarstva bilo i važna izvozna grana. Današnji udio graditeljstva u bruto domaćemu proizvodu od pet do šest posto u skladu je sa svjetskim prosjekom, rekao je Đukan, dometnuvši kako se nada da će hrvatska Vlada prepoznati potencijale hrvatskoga građevinarstva. Dr. Franjo Verić, profesor na Građevinskome fakultetu, podsjetio na veliki ugled koji u svijetu uživaju hrvatski znanstvenici i stručnjaci geotehničari, spomenuvši primjer HE Peruča kao velike reference svjetskoga značaja. Dr. Stanko Tonković, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu govorio je pak o potrebi i korisnosti suradnje između različitih znanstvenih područja. Izložio je to na primjeru suradnje inženjera i liječnika, kojoj je cilj povećanje uspješnosti liječenja i sigurnosti pacijenata. (Hina) ip mc