PARIZ, 6. rujna (Hina/AFP) - Roboti koji su nakon duge evolucije naučili hodati, počeli su sami sebe proizvoditi u američkom laboratoriju, otkriva studija objavljena u časopisu "Nature".
PARIZ, 6. rujna (Hina/AFP) - Roboti koji su nakon duge evolucije
naučili hodati, počeli su sami sebe proizvoditi u američkom
laboratoriju, otkriva studija objavljena u časopisu "Nature". #L#
Ti strojevi, plod mašte Hoda Lipsona i Jordana Pollacka sa
sveučilišta "Brandais" u Walthamu (Massachusetts), sliče na ružnu
gomilu krutih i gipkih šipki s nepokretnim i zglobnim spojevima
koje kontrolira mali elektronski "mozak". Prije nego je njihov
razvoj bio dovršen, ti su roboti postojali samo kao crte i točke na
zaslonima računala.
Neobično je to što su nakon ove evolucije koja je podložna potpuno
jednakim zakonima kao što su zakoni prirodnog odabira koje je
utvrdio Charles Darwin, virtualni roboti proizveli prave robote
koji hodaju i čija je proizvodnja započela isto tako automatski.
Njihovi su "udovi" odliveni iz termoplastičnog materijala, koji su
zatim spojeni ili povezani zglobovima, bez ljudske pomoći. Jedina
je vanjska pomoć bila ugradnja električnog motora. Do danas su
napravljena tri primjerka.
Polazeći od prve "populacije" od dvjesto virtualnih robota, proces
evolucije na svih tristo do šesto naraštaja davao je prednost
strojevima koji najbolje mogu hodati, kako u smislu struktura koje
se dobiju kretanjem, skidanjem ili dodavanjem dijelova, tako i u
smislu njihova kontrolnog sustava. Sklopovi su obično imali
dvadesetak dijelova.
Tako su Lipson i Pollack načinili prvi korak k ostvarenju "konačnog
cilja: izradi strojeva koji se mogu razvijati", komentira Rodney
Brooks, veliki stručnjak za umjetnu inteligenciju s Tehnološkog
instituta u Cambridgeu (Massachusetts).
Rodney Brooks je prije desetak godina sam konstruirao "robote-
mrave" koji mogu učiti. Kada su se "rodili" nisu znali hodati, no
njihovi su pokreti, koje je postupno usavršavalo iskustvo,
postajali sve usklađeniji i otvarali su put prema složenijem
ponašanju.
"Nature" u istom broju objavljuje i članak švicarskih istraživača
posvećen umjetnim "insektima", točnije mogućnostima da se
proizvedu roboti koji mogu surađivati kako bi riješili neočekivane
situacije. "Postoji mogućnost uporabe mnoštva robota koji će se
znati samoorganizirati poput radnika u mravinjaku", kažu autori
studije koju je vodio Laurent Keller sa sveučilišta u Lausannei.
"Antbotsi" (roboti-mravi) koje je izradila švicarska ekipa "znaju"
kad moraju izići iz "gnijezda", kako izbjeći sudar ili negativna
protudjelovanja, gdje pronaći "hranu" i zatim je istresti u košaru,
kako prenijeti korisne podatke drugim članovima mravinjaka.
Ova istraživanja s osobitim zanimanjem prate i voditelji
svemirskih programa jer bi, u bližoj ili daljoj budućnosti,
jedinice robota-mrava mogle dospjeti na druge planete.
Da je NASA poslala na Mars malu vojsku umjetnih mrava, umjesto
teških i neobičnih sonda, poput onih koje je nedavno izgubila na tlu
crvenog planeta, misije ne bi bile potpuni neuspjeh. Nekolicina
"vojnika" izgubljenih na dnu jarka nije spriječila druge da nastave
"borbu" za znanost.
(Hina) vra dgk