ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Javna rasprava o prijedlogu novoga Zakona o visokoj naobrazbi počela je večeras sastankom ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića i njegova pomoćnika za visoko školstvo dr. Darka Polšeka s
dekanima, prodekanima za nastavu i znanost visokih učilišta Sveučilišta u Zagrebu. Sastanak je održan na Matematičkome odjelu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, a po riječima ministra Kraljevića, tek je prvi u nizu rasprava o visokom školstvu kojemu je, istaknuo je Kraljević, reforma nužna.
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Javna rasprava o prijedlogu novoga Zakona
o visokoj naobrazbi počela je večeras sastankom ministra znanosti i
tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića i njegova pomoćnika za visoko
školstvo dr. Darka Polšeka s dekanima, prodekanima za nastavu i
znanost visokih učilišta Sveučilišta u Zagrebu. Sastanak je održan
na Matematičkome odjelu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u
Zagrebu, a po riječima ministra Kraljevića, tek je prvi u nizu
rasprava o visokom školstvu kojemu je, istaknuo je Kraljević,
reforma nužna.#L#
O nužnosti pak te reforme, rekao je ministar znanosti i
tehnologije, svjedoči i neučinkovitost visoke naobrazbe u
Hrvatskoj. Neki od pokazatelja te neučinkovitosti su i podatci da
samo sedam posto upisanih studenata završi studij u roku, prosječno
vrijeme studiranja je sedam i pol godina, dok studij završi tek 21
posto svih upisanih.
Kako konačne verzije prijedloga novoga Zakona o visokoj naobrazbi
još nema, raspravljalo se o temeljnim načelima prijedloga koje je
prethodno izložio dr. Polšek. Cilj koji se pak, rekao je Polšek,
želi postići novim Zakonom o visokoj naobrazbi je deregulacija
sustava visoke naobrazbe, tj. "odmicanje" države iz sfere visoke
naobrazbe.
Neka od sredstava koja predviđa prijedlog novoga Zakona su:
maksimalna liberalizacija osnivanja visokih učilišta, sloboda
udruživanja i razdruživanja ustanova unutar (i između) sveučilišta
i veleučilišta, sloboda sklapanja ugovora među sudionicima
nastave, kontrola kvalitete nastave i znanstvenoga rada s pomoću
tržišnoga mehanizma - plaćanja školarina te privatizacija
elemenata visoke naobrazbe.
Među pitanjima postavljenim predlagačima bilo je i ono rektora
Sveučilišta u Zagrebu dr. Branka Jerena o tome je li model koji
predlaže novi zakon simuliran. Jer, istaknuo je Jeren, treba
prethodno ispitati kako se promjene očituju na parametrima tako
velikoga sustava kao što je sustav visoke naobrazbe.
Dekana Pravnoga fakulteta dr. Mihajla Diku zanimalo je kada će biti
gotova konačna verzija prijedloga Zakona. Odgovor ministra
Kraljevića da će to biti i roku od mjesec i pol, dr. Dika je
prokomentirao da se tako temeljite promjene, kao što su one
predviđene prijedlogom novoga Zakona o visokoj naobrazbi, trebaju
pripremati sustavno, uz savjet da bi učinkovitije bilo pokušati
"zakrpati rupe" u postojećemu Zakonu.
I dok, po dr. Pošeku, brzinu promjena nalaže dramatična situacija u
visokoj naobrazbi u Hrvatskoj, dekan zagrebačkoga Građevinskog
fakulteta dr. Željko Korlaet boji se da se na taj način, kako je
rekao, "dramatična situacija ne rješava na još dramatičniji
način.
Nastavak rasprave dogovoren je na istome mjestu za dva tjedna.
(Hina) ip mć