MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA - ŠTITA ŽIVOTA NA ZEMLJU

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Krajem osamdesetih godina znanstvena istraživanja iz gotovo cijelog svijeta pokazala su opravdanim zabrinutost znanstvenika za stanje ozonskoga omotača. Na njihov poticaj u Montrealu je 16. rujna 1987. potpisan "Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač", čime je, uz uočavanje štetnih utjecaja određenih kemikalija na ozonski omotač, preko UNEP - Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, potaknuta i izrada programa aktivnosti zaštite kako bi se spriječila dalja oštećenja. Na osnovu takvih spoznaja i aktivnosti Rezolucijom Opće skupštine UN-a (49/114 od 19. prosinca 1994.) upravo je datum potpisivanja "Montrealskog protokola", 16. rujan, proglašen Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. Broj zemalja potpisnica Protokola, od prvobitnih 46 porastao je do danas na više od 150, među kojima je i Republika Hrvatska koja je Protokol potpisala 1991.#L# Ozonski omotač najviše ugrožen klorom i bromom Ozonski omotač zaustavlja većinu štetnih sunčevih UV-B zraka, a potpuno nas štiti i od smrtonosnog UV-C zračenja. Zato je ozonski omotač uistinu prijeko potreban štit za održanje života na planetu Zemlji. Njegovim oštećenjem povećava se prodiranje štetnih zračenja na Zemlju, a to povećava broj zloćudnih i dobroćudnih tumora kože te katarakta očiju, smanjuje urode usjeva i oštećuje materijalna dobra. "Montrealski protokol" izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem, a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje njihove proizvodnje i uporabe. Riječ je o brojnim kemikalijama koje je proizveo čovjek, a sve imaju zajednička svojstva da su u donjim slojevima atmosfere izvanredno postojane, uglavnom netopive u vodi, sadržavaju klor ili brom, ostaju dugo vremena u zraku i postupno dospijevaju u sve dijelove atmosfere, pa i u stratosferu gdje se razgrađuju djelovanjem sunčeva zračenja, oslobađajući atome klora ili broma koji uništavaju ozon. "Najopasnije" kemikalije za ozonski omotač su klorofluorougljikovodici (CFC) i haloni (sadrže brom). CFC služe kao sredstvo za hlađenje u hladionicima i klimatizacijskim uređajima, kao potisni plin u limenkama aerosola, kao sredstvo za upuhavanje u proizvodnji fleksibilnih pjena za jastuke i madrace te kao sredstvo za čišćenje tiskarske i druge opreme. Haloni su još snažniji "uništavači" ozona, a pretežito se rabe za gašenje požara. Te i mnoge druge štetne kemikalije upravo su "Montrealskim protokolom" predviđene za povlačenje iz uporabe. Dosadašnjom provedbom projekata postignut je napredak u prestanku uporabe CFC- a u proizvodnji pjena i aerosola, dok se proizvodnja istoga u aerosolima za medicinsku pomoć povećala. I Hrvatska se uključila u globalnu zaštitu ozonskog omotača U Hrvatskoj se ne proizvode tvari koje oštećuju ozonski omotač, već potrebne za industriju uvoze. Dobro razvijen mehanizam nadzora uvoza i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, početak provedbe projekta zamjene tehnologija onima koje nemaju štetan utjecaj samo je dio programa kojima se Republika Hrvatska uključuje u globalnu zaštitu ozonskoga omotača. Zbog rata, "prava" suradnja Republike Hrvatske s UNEP - Program Ujedinjenih naroda za okoliš počinje tek 1995., a rezultat je izradba Nacionalnog programa o uklanjanju i zbrani tvari koje oštećuju ozonski omotač. U to su se uključile i pojedine tvrtke u Hrvatskoj, od kojih su neke obavile pripreme za projekte prilagodbe tehnologija dok se u nekima već provode nove mjere, kao npr. u zagrebačkoj "Plivi", oriovačkoj tvornici namještaja "Orioliku", "Ericsson - Nikola Tesla" i drugima. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja svake godine se aktivno uključuje u obilježavanje Međunarodnog dana ozonskog omotača, objavljujući brošure, video zapise, edukativne priručnike i druge materijale upozorenja o potrebi očuvanja ozonskog omotača. Slogan takvih akcija, i kod nas i u svijetu je "Svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača". Njima se želi podići opća svijest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodjelu temperatura i utječe na klimu na Zemlji. (Hina) Tatjana Miščančuk sšh