NERIJEŠENO PITANJE ZAŠTITE HAŠKIH SVJEDOKA

ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Slučaj stradalog Milana Levara pokazao je da nije u potpunosti riješeno pitanje zaštite haških svjedoka, ocijenilo je u petak u Zagrebu više sudionika dvodnevnog simpozija o problematici žrtava rata i svjedoka Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY).#L# Odvjetnik Čedo Prodanović ocijenio je neprihvatljivim priopćenje haškog suda kojim je rečeno da je ured tužiteljstva od hrvatskih vlasti prije dvije godine zatražio da osigura nužne mjere zaštite Levara s kojim su haški istražitelji u 1997. i 1998. u više navrata razgovarali. Levar je ubijen u ponedjeljak poslijepodne pred svojom kućom u Gospiću. "Time je samo formalno skinuta odgovornost s Tribunala", kazao je zagrebački odvjetnik. "Sud uz sve ove mjere... mora više pažnje posvetiti zaštiti svjedoka kad se vrate", kazao je Prodanović podsjećajući da je praksa pokazala da se identitet zaštićenih svjedoka prije ili kasnije otkrije. Predsjednik HHO-a Izet Aganović kazao je da ICTY mora tržiti povratne informacije o zaštiti koju država pruža osobama na zahtjev suda. Dvodnevni simpozij ICTY-ja o problematici žrtava i haških svjedoka, koji se u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava održava u Zagrebu, treći je u nizu od šest koji se upriličuje u regiji. Nakon Podgorice, Banja Luke i Zagreba, sljedeći se održava koncem mjeseca u Mostaru. Simpozij sponzorira danska vlada. Aganović je upitao što je sa drugim svjedokom zločina Mirom Bajramovićem o kojem se ništa ne zna već dulje vrijeme, no ICTY-ju, po riječima njegovih predstavnika, njegova sudbina nije poznata. I slučaj sadašnjeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića koji je prije tri godine bio zaštićeni svjedok u Haagu, a čiji identitet nije bio zaštićen, pokazao je da postoji siva zona u zaštiti svjedoka, upozorio je Prodanović dodajući da je Mesić danas zasigurno u dovoljnoj mjeri zaštićen. Šef Odjela haškog suda za žrtve i svjedoke William McGreeghan kazao je da sud ima mehanizme zaštite svjedoka i da čini sve što se može, ali da je na državama s kojima surađuje osigurati zaštitu ljudi po njihovu povratku iz Haaga. Sud ne raspolaže dovoljnim sredstvima za tako nešto, dodao je. Sudac Damir Kos upozorio je da je nejasno u kojem trenutku počinje zaštita potencijalnih svjedoka, kao i u čijoj je nadležnosti zaštita prije i poslije svjedočenja, što može biti otežavajući faktor u spremnosti ljudi na davanje iskaza. Rada Borić iz Centra za žrtve rata kazala je da iskustva centra pokazuju da su žene nevoljne svjedočiti kada im Haag ne ponudi dovoljni stupanj zaštite. Predstavnici haškog suda predstavili su rad Odjela za svjedoke koji je proteklih godina osigurao stotinama svjedoka glatki prolazak kroz haške sudnice. To je opsežni posao koji uključuje sve od njihova smještaja i zbrinjavanja do raznih oblika zaštite uključivši one najradikalnije poput preseljenja u treće zemlje, objasnili su. U dosadašnjoj praksi sud je tu mjeru primijenio u manje od 50 slučajeva. Dvodnevni simpozij, koji je okupio više desetaka stručnjaka iz svih relevantnih oblasti, završava radom u subotu poslijepodne. (Hina) ps sv