ZAGREB, 15. rujna (Hina) - U povodu Dana zaštite ozonskog omotača, koji se obilježava sutra, 16. rujna, danas je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević predstavio mjere koje Hrvatska poduzima u očuvanju i
zaštiti ozonskog omotača. Predstavljen je i priručnik za servisere rashladne i klima-tehnike, autora Tonka Ćurka u kojem su odgovori kako zamjeniti radne tvari u tim uređajima, koje velikim dijelom oštećuju ozon.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - U povodu Dana zaštite ozonskog omotača,
koji se obilježava sutra, 16. rujna, danas je ministar zaštite
okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević predstavio mjere koje
Hrvatska poduzima u očuvanju i zaštiti ozonskog omotača.
Predstavljen je i priručnik za servisere rashladne i klima-
tehnike, autora Tonka Ćurka u kojem su odgovori kako zamjeniti
radne tvari u tim uređajima, koje velikim dijelom oštećuju ozon.
#L#
Ministar Kovačević istaknuo je kako je problem ozonskog omotača
"planetarni problem" koji nadilazi probleme unutar granica jedne
države. To je problem koji iziskuje odgovornost svakog građanina,
jer ugrožavanje ozonskog omotača ima katastrofalne posljedice ne
samo za zdravlje čovjeka već i za život Zemlje. Ministar je stoga
pozvao građane da neupotrebljavaju aerosolne proizvode
(deodoranti, lakovi za kosu) i da pri kupnji rashladnih i
klimatizacijskih uređaja te uređaja za zaštitu od požara kupuju
proizvode na kojima piše da ne oštećuju ozonski omotač. Građane je
upozorio da obrate pozornost na vlastitu zaštitu, štiteći se od UV-
B zraka.
Ozon je plin blijedoplave boje, sastavljen od tri atoma kisika. U
zemljinoj atmosferi uloga ozona je životna, iako čini samo 0,001
posto zraka. Najštetnije tvari koje oštećuju ozonski omotač su
freoni, haloni, metil bromid, ugljik tetraklorid i metil kloroform
(zajednički naziv TOOO).
Ministar Kovačević podsjetio je kako je prihvaćanjem Bečke
konvencije o zaštiti ozonskog omotača 1995. potaknuta međunarodna
suradnja pri istraživanju i praćenju promjena ozonskog omotača. U
rujnu 1987. usvojen je i Montrealski protokol o tvarima koje
oštećuju ozonski omotač, čime su određene mjere i rokovi za
ukidanje potrošnje tvari-oštećivaća ozonskog omotača. U Hrvatskoj
je 1996. izrađen i Nacionalni program za ukidanje potrošnje tvari
koje oštećuju ozonski omotač, čime se krenulo na projekte zamjene
tehnologija tih štetnih tvari u prozvodnji.
Od početka stalnih mjerenja, 1980-tih godina, bilježi se
neprestano prorjeđivanje ozonskog omotača, a najveća oštećenja
bilježe se iznad Antarktika. Površina ispod prorijeđenog ozonskog
omotača ("ozonska rupa") povećava se od ranih devedesetih, kada je
iznosila 20 milijuna četvornih kilometara, te od tada varira između
20 i 25 milijuna četvornih kilometara. U antarktičko proljeće
(kolovoz-studeni) 1998. površina ispod "ozonske rupe" iznosila je
rekordnih 26 milijuna četvornih kilometara, što odgovara površini
dva i pol puta većoj od površine Europe.
(Hina) bma sšh