RU-privreda-Diplomacija-Vlada-Financijsko-poslovne usluge-Makrogospodarstvo RUSIJA-IZVESTIJA OD 12.9.00.GOSPODARSKE PRILIKE U RF RUSIJAIZVESTIJA12. IX. 2000.Teoriju relativnosti provesti u život!"Albert Einstein bio je veseo čovjek
koji je volio život. Za jednu zgodnu damu koja je kasnije postala njegova osobna tajnica, smislio je neobično jednostavno, poput stripa, tumačenje teorije relativnosti. Ako izlaziš s ljepuškastom djevojkom, tumačio je veliki fizičar, onda ti se sat čini kao minuta. A ako sjediš na užarenoj tavi, onda ti se minuta čini kao sat.Ista je stvar s našim političkim i gospodarskim prilikama. S jedne strane, kad pogledaš - savršen sklad između različitih političkih snaga, od komunista do onih izvan stranaka, a s druge - strahota, borba oligarha i države, i općenito tajni i otvoren rat svih protiv svih. Kada pogledaš na gospodarstvo iz ptičje perspektive, tj. s prozora zgrade koja je prema projektu Le Corbusiera izgrađena na Mjasnjickoj ulici, gdje je već odavno sjedište Goskomstata (državni zavod za statistiku, op. prev.), oko srca ti je toplo: rubalj stoji kao da se igra 'ledene kraljice', proizvodnja raste kao na bifidobakterijama, proračun se ostvaruje, a deficita uopće nema. A kada sve to počneš gledati očima zastupnika Rajkova i
RUSIJA
IZVESTIJA
12. IX. 2000.
Teoriju relativnosti provesti u život!
"Albert Einstein bio je veseo čovjek koji je volio život. Za jednu
zgodnu damu koja je kasnije postala njegova osobna tajnica, smislio
je neobično jednostavno, poput stripa, tumačenje teorije
relativnosti. Ako izlaziš s ljepuškastom djevojkom, tumačio je
veliki fizičar, onda ti se sat čini kao minuta. A ako sjediš na
užarenoj tavi, onda ti se minuta čini kao sat.
Ista je stvar s našim političkim i gospodarskim prilikama. S jedne
strane, kad pogledaš - savršen sklad između različitih političkih
snaga, od komunista do onih izvan stranaka, a s druge - strahota,
borba oligarha i države, i općenito tajni i otvoren rat svih protiv
svih. Kada pogledaš na gospodarstvo iz ptičje perspektive, tj. s
prozora zgrade koja je prema projektu Le Corbusiera izgrađena na
Mjasnjickoj ulici, gdje je već odavno sjedište Goskomstata
(državni zavod za statistiku, op. prev.), oko srca ti je toplo:
rubalj stoji kao da se igra 'ledene kraljice', proizvodnja raste
kao na bifidobakterijama, proračun se ostvaruje, a deficita uopće
nema. A kada sve to počneš gledati očima zastupnika Rajkova i
Grizlova, kao i gradonačelnika Lužkova - onda vidiš potpuni zastoj
u gospodarstvu i propadanje glavnih fondova.
A svi su u pravu i istodobno nisu u pravu. Zato što u predodžbama o
društveno-političkoj stvarnosti također vlada teorija
relativnosti.
Te zanimljive činjenice i procjene donekle mijenjaju poznate
postulate gospodarske znanosti. Primjerice, postoji teorija
društvenog izbora koja političke stvarnosti opisuje gospodarskim
pojmovima, pa i rabi matematičke obrasce. Uostalom, i bez apscisa i
ordinata, krivulja i pravaca, jasno je, primjerice, da novce za
socijalne potrebe država osobito brzo osigurava prije izbora. U
Rusiji ta zakonitost također djeluje: prvo novci, a onda izbor
'pravog' kandidata. No sukladno našoj teoriji političke
relativnosti, djeluje i druga zakonitost: prvo pokazati loše
stanje u gospodarstvu i u politici, a tek onda - uz pomoć povoljnog
javnog mnijenja - pribavljati novac.
Primjerice, ako bismo povećavali depresiju nakon kolovoških
katastrofa, onda bismo lako, bez osobitih protimba šire javnosti,
mogli povećati vojni proračun i više izdvajati za sve ustroje sile,
a ne samo za vojsku. Korist je od toga dvostruka. S jedne se strane
zadovoljava interes tvrdoglavog i nasrtljivog vojnog lobija. S
druge, zahvaljujući stalnoj kuknjavi o propadanju glavnih fondova
i krivnji prethodnih predsjednika i vlada, u toj se nesreći može
pomoći i eliti na vlasti - a ona želi da je ne optužuju za nesreće iz
kolovoza.
Događa se da je za domaću uporabu gospodarstvo u nas loše i nemoćno,
a da proračun ne zadovoljava u potpunosti. Za vanjsku se uporabu
koristi sasvim drugačije gledanje: u nas je sve gotovo savršeno
dobro. Rusija je treća zemlja u ZND-u po pokazateljima rasta
proizvodnje. Sve dobro raste, samo prerada brašna nešto zaostaje.
Prihodi toliko premašuju rashode da se slobodno možemo priključiti
sporazumu iz Maastrichta, da ne govorimo o svakojakim OESR-ima i
drugim elitnim gospodarskim klubovima. I da nismo međunarodnu
zajednicu preplašili raznim 'bank of New York', ruskom mafijom i
strašnim likovima brata 1 u brata 2, zatrpali bi nas zajmovima i
investicijama i dodijelili nam visoke kreditne rejtinge.
Tako imamo dvostruko knjigovodstvo i teoriju relativnosti u jednoj
boci. Gledamo iznimne pokazatelje proračuna, ali pri tome ne
zaboravljamo da je on jako malen i da se pomoću njega ne da riješiti
problem flote i glavnih fondova. Govorimo o rastu gospodarstva, a
prešućujemo (ili u stanovitom trenutku o tome počinjemo javno
razmišljati) da je on nekvalitetan i nestabilan. Bilježimo
usporavanje ritma inflacije, a svjesno zaboravljamo da je pad
cijena sezonski i da privremeno jeftiniji krumpir ne čini
proljeće.
Takve su prilike povoljne za sve političke snage. Ovisno o
lobističkim prilikama, gospodarski se pokazatelji mogu pokazivati
publici s bilo koje strane. Pače je moguće, ni najmanje ne
razmišljajući o posljedicama, u istoj rečenici žaliti se na opće
osiromašenje i pričati o sjajnim uspjesima u gospodarstvu.
Zato što kada, kako kaže Einstein, sjediš na užarenoj tavi - tj.
kada si svjedok eksplozija u središtu Moskve, kada tone podmornica
ili gori televizijski toranj - želiš nešto brzo učiniti i požaliti
se na propuste u radu svojih prethodnika. A kada sjediš s
ljepuškastom djevom - tj. čitaš izvješće Goskomstata - javlja se u
tebi želja da tu rusku ljepoticu koja odgovara standardu 90-60-90,
pokažeš čitavom svijetu i da zbog te ljepote dobiješ novce.
Na koncu će se svijest političke elite u potpunosti rascijepiti.
Šizofrenija, kao što je i bilo rečeno", piše Andrej Koljesnikov.