DNEVNI GLASNIK - 4. RUJNA

ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić sa suradnicima otputovao je u ponedjeljak ujutro u New York, gdje će od 6. do 8. rujna sudjelovati na Summitu tisućljeća, kojim se otvara Milenijsko zasjedanje Opće skupštine UN-a. "Moje poruke na Milenijskom summitu UN-a bit će o tome što Hrvatska čini na pragu 21. stoljeća i što očekuje od drugih da učine na pragu 21. stoljeća da bi izbjegli rat, da bi isključili rat kao sredstvo za politička rješenja", izjavio je predsjednik Mesić na odlasku iz zagrebačke zračne luke Pleso. Hrvatski je predsjednik naglasio da je njegov program boravka na summitu tisućljeća vrlo opsežan te da će pored sudjelovanja u radu skupa imati i niz bilateralnih susreta sa šefovima država. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u prigodi odlaska iz Zagreba na Milenijski summit UN-a u New York, odgovarajući na upit novinara osvrnuo se i na svoj interview za New York Times, u kojem je govorio o vođenju istrage protiv članova obitelji njegovog prethodnika pokojnog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Predsjednik Mesić je rekao kako "nije riječ o istrazi protiv obitelji već o pojedincima". Zamoljen za komenar izjave Markice Rebića da je Milan Levar bio pod protektoratom tajnih službi, predsjednik Mesić je rekao da "ako je u svim materijalima napisano tko je pod zaštitom, onda je morao biti i Levar. Nova vlast, odnosno novi ministar i Ministarstvo su to trebali preuzeti. A zašto nije, to vjerojatno zna Markica Rebić". Glede tvrdnje Rebića da je on osobno jamčio za Levara, Mesić je rekao "kako to znači da su njegove ingerencije bile veće nego što to zakon dopušta". Na pitanje je li Milan Levar zatražio zaštitu od njega, predsjednik Mesić je odgovorio kako je Levar "u vrijeme predizborne kampanje bio kod njega 15 minuta". Rekao je da ga je došao podržati i da nije zatražio bilo kakvu pomoć. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić rekao je u razgovoru za američki list The New York Times da se u Hrvatskoj vodi istraga o nekoliko slučajeva u koje su umiješani članovi obitelji Tuđman, ali da vlasti nemaju namjeru kažnjavati "obitelj" već samo individualne slučajeve kršenja zakona. "Nećemo goniti ni jednu obitelj. Mi, kao i svaka druga zemlja, tražimo individualne slučajeve. Sve što mogu reći je da nitko tko je nešto skrivio neće dobiti amnestiju", rekao je Mesić u interviewu na temu korupcije u vrhovima bivše vlasti koji je novinarka The New York Timesa Charlotta Gall vodila s njime 29. kolovoza u Dubrovniku, a koji je objavljen u nedjeljnom broju tog lista. Kako navodi novinarka američkog lista u članku pod naslovom "Slaba Hrvatska pokušava naplatiti milijarde izgubljene zbog korupcije", Mesić je rekao da su neki članovi obitelji prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, posebno Tuđmanov sin Stjepan i kćer Nevenka Košutić, te supruga Ankica, očito profitirali zbog svojeg položaja i stekli zaklade i tvrtke u privatizaciji koja nikad nije bila otvorena za javnost. Nekoliko slučajeva u koje su oni uključeni su pod istragom, rekao je Mesić. ZAGREB - Intenziviranje međunarodne parlamentarne suradnje i reforma UN-a bile su glavne teme Konferencije predsjednika parlamenata članica UN-a koja je od 30. kolovoza do 1. rujna održana u newyorškom sjedištu svjetske organizacije, izjavio je u ponedjeljak po povratku iz New Yorka predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Na skupu, koji je održan kao jedan od uvodnih u Milenijsku skupštinu UN-a, sudjelovalo je 135 predsjednika parlamenata, među kojima i predsjednica Županijskog doma Sabora Katica Ivanišević, koja je prethodno uzela ućešća u radu Konferencije žena predsjednika parlamenta. "U dokumentu koji smo usvojili, predsjednici parlamenata članica UN-a obvezali su se na intenzivniju međunarodnu parlamentarnu suradnju s ciljem da i parlamentarci doprinesu rješavanju gorućih problema čovječanstva - mira, gladi, razoružanja, i svega onoga što stoji u Povelji UN", rekao je Tomčić na zajedničkoj konferenciji za novinare koju je s Katicom Ivanišević održao u Zračnoj luci Zagreb. Predsjednik Sabora u New Yorku se sastao i s predsjednicima parlamenata Italije, Austrije, Mađarske i Turske, s kojima je razgovarao o općim temama konferencije te o "predstojećoj konferenciji zemalja članica Pakta o stabilnosti koja će se za nekoliko dana održati u Zagrebu". ZAGREB - Hrvatska u cijelosti prihvaća i pozdravlja dolazak članova instituta EastWest (EWI), jer smatra da će njihovi savjeti biti od iznimne važnosti, rekao je u nedjelju u Zagrebu hrvatski predsjednik Stipe Mesić. "Njihovo je izvješće posebno važno, jer nakon njega možemo očekivati investicijske aranžmane u malu i srednju privredu, što je vrlo važno za zapošljavanje", rekao je predsjednik Mesić u kratkoj izjavi za novinare uoči večere koju je priredio za članove izaslanstva instituta EastWest. U ponedjeljak su s izaslanstvom Savjetodavnog odbora za Jugoistočnu Europu EastWest Institutea razgovarali premijer Ivica Račan i zamjenik premijera Goran Granić. Oni su razgovarali o stanju u Hrvatskoj sedam mjeseci nakon izbora te o aktivnostim ovoga instituta, čiji će Savjetodavni odbor tijekom dana održati svoj prvi inauguralni sastanak u Zagrebu. Premijer Račan upoznao je izaslanstvo s potezima koje je hrvatska Vlada poduzela proteklih sedam mjeseci, kako bi riješila tešku situaciju koju je zatekla u gospodarstvu, državnim institucijama, medijima te na području vanjske politike, kaže se u priopćenju Vlade RH o tom razgovoru. Premijer je istaknuo kako je već usvojena i definirana reforma energetskog sektora te da predstoji ustavna reforma, reforma zdravstva, obrazovanja, zahvati na željeznici, u brodogradnji te usvajanje zakona o HRT-u. Bivši predsjednik Finske i supredsjedatelj Odbora direktora EastWest Institute Martti Ahtisaari izrazio je veliko zadovoljstvo promjenama koje su nastupile nakon siječanjskih izbora te upoznao premijera s ciljevima Savjetodavnog odbora, koji se danas prvi put okuplja. ZAGREB - Projekcija Ministarstva financija u naredne dvije godine predviđa gospodarski rast između 3 i 4 posto, da bi se za dvije, tri godine dostigao dinamizam od 5 do 6 posto godišnje. To je pretpostavka koja uvažava sve realne hrvatske teškoće i minimum je koji se može i treba postići. Brži rast od toga bio bi ostvariv već u 2001., čak i 8 posto, ali samo uz devalvaciju, štampanje novca, inflaciju, izjavio je u ponedjeljak ministar financija Mato Crkvenac. Ministar je na hitno sazvanoj konferenciji za novinare, na kojoj je podijeljen i pisani materijal, reagirao na učestale izjave, pa čak i nekih ministara, o preskromnim i preopreznim projekcijama gospodarskog rasta u prijedlogu Strategije stabilnosti i razvoja hrvatskog gospodarstva, kojega je njegovo Ministarstvo predočilo na nedavnom skupu na Plitvicama. Ministar financija ponovio je da je Vlada u potpunosti promijenila ekonomsku politiku, ocjene o povezanosti javne, državne potrošnje, koju treba smanjiti, s gospodarskim rastom. POLJANA - Prema najavama Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, zbog neisplate pšenice, oko 40 prosvjednika u ponedjeljak je ujutro blokiralo županijsku prometnicu Lipik-Poljana koja vodi prema Kutini. Po riječima dopredsjednika Zajednice Ivana Opića uvjet deblokade ceste je isplata pšenice u najkraćem roku, a za isplatu mora jamčiti osobno ministar Božidar Pankretić. U Zajednici ističu da će se u suprotnome prosvjed širiti. Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) Ivan Kolar izjavio je da je prije prosvjeda seljaka trebalo "do kraja iskoristiti mogućnosti razgovora s odgovornima za otkup pšenice". Svako nezadovoljstvo ima opravdanje, no držim da je prosvjed preuranjen, te da nije do kraja iskorištena mogućnost razgovora, rekao je Kolar komentirajući seljački prosvjed u okolici Lipika. Iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva priopćeno je da su u tijeku razgovori s predstavnicima Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje te tvrtke In-cubo iz Osijeka. Izjave za javnost o prosvjedu seljaka u okolici Lipika najavljene su za 16 sati. LUG - Individualni poljoprivredni proizvođači iz Luga, Bilja, Suze, Kopačeva, Kotline i drugih baranjskih sela u ponedjeljak su se okupili ispred Poljoprivredne zadruge Lug u Baranji i mirno prosvjedovali zbog neisplaćene, a predane pšenice. Po riječima predsjednika Skupštine Poljoprivredne zadruge "Rit" Bilje, Šandora Markoša, samo iz te zadruge 106 seljaka predalo je 1650 tona pšenice osječkoj tvrtki In-cubo, a u cijeloj Baranji oko 10 tisuća privatnih proizvođača predalo je istoj tvrtki pšenicu, a novac još nisu dobili. Baranjski seljaci su na mirnom prosvjedu odlučili da će nastaviti s prosvjedima ako im u roku od 24 sata osječka tvrtka In-cubo ne odgovori i isplati pšenicu. Također zahtijevaju od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva preispitivanje kvota za jesensku sjetvu koje su dodijeljene Baranji jer smatraju da su one nedovoljne. KRAPINA - Ministar kulture Antun Vujić svečano je u nedjelju u Krapini otvorio Tjedan kajkavske kulture "Krapina 2000". Ministar kulture tom je prigodom istaknuo da je Zagorje tom manifestacijom znalo sačuvati svoje korijene i hrvatsku opstojnost. Dodao je kako je svakome čast da se može naći u prilici slaviti 35. obljetnicu manifestacije koja je duboko utemeljena u tradiciju i koja je u jednom razdoblju bila neka vrsta traganja za identitetom i odluka o njemu. LUDBREG - Svečanim misnim slavljem u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, ispred zavjetne kapele Hrvatskoga državnog sabora završeno je u nedjelju slavlje Svete nedjelje. Misu je, uz varaždinskog biskupa Marka Culaja i mnoge svećenike, predvodio zagrebački nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharić, a bili su nazočni mnogobrojni hodočasnici i predstavnici državnih i lokalnih vlasti. Uime Hrvatskoga državnog sabora, nazočne je pozdravio njegov potpredsjednik Baltazar Jalšovec, koji je tom prigodom podsjetio na čudesni događaj koji okuplja vjernike gotovo šest stoljeća. Istaknuo je značenje toga svetišta i zavjet hrvatskoga Sabora iz godine 1739., koji je ispunjen 1994. gradnjom kapele na tome mjestu. ZAGREB - Hrvatski radnici na radu u inozemstvu preko hrvatskih poduzeća (putem tzv. "detašmana") imaju problema sa svojim poslodavcima pri isplati plaća - redovito im se obračunavaju manje satnice, a umanjeno im je i plaćanje iznosa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, priopćio je Hrvatski radnički savez (HRS). Na zahtjev radnika koji su iznijeli tvrdnje o zakidanju plaća, Hrvatski radnički savez obratio se vladinoj Komisiji za raspodjelu radnih dozvola, zahtjevajući da poduzme sve što je u njenoj mogućnosti da se hrvatskim radnicima u inozemstvu osigura potpuna isplata ugovorenih materijalnih prava reguliranih međudržavnim sporazumima. ZAGREB - Predsjednik vladine Komisije za raspodjelu radnih dozvola (po "detašmanu") i zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja izjavio je u ponedjeljak da prvi put čuje da hrvatski radnici na radu u inozemstvu preko hrvatskih poduzeća (putem tzv. "detašmana") imaju problema sa isplatom plaća, odnosno da im poslodavci obračunavaju manje satnice i u manjem iznosu plaćaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Žaja je to izjavio u povodu današnjeg priopćenja Hrvatskog radničkog saveza (HRS). Također je rekao da do ponedjeljaka još nije niti vidio priopćenje koje je i njemu osobno, s tim u svezi, uputio HRS, a na zahtjev radnika koji su iznijeli tvrdnje o zakidanju plaća. BEOGRAD - Najnovije istraživanje Instituta društevnih znanosti u Bweogradu pokazuje da bi za predsjedničkog kandidata DOS-a Vojislava Koštunicu glasovalo 52 posto anketiranih a za kandidata "lijevog bloka", Slobodana Miloševića 31 posto. Sva ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da je Demokratska oporba Srbije (DOS) u prednosti pred vladajućim strankama ljevice- Socijalističkom partijom (SPS) i Jugoslavenskom ljevicom(JUL), kao i pred Srpskom radikalnom strankom i Srpskim pokretom obnove. BEOGRAD - Najviši dužnosnici Socijalističke partije Srbije (SPS), Jugoslavenske ljevice(JUL) i Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP), predali su u nedjelju Saveznoj izbornoj komisiji kandidaturu Slobodana Miloševića za predsjednika SRJ na izborima koji su zakazani za 24. rujna, javljaju beogradski mediji. Glavna tajnica SPS-a Gorica Gajević izjavila je novinarima da je kandidaturu svojim potpisima podržalo 1,5 milijun građana, svih nacionalnih zajednica, uključujući i Albance. (Hina) td