GS: PROIZVODNJA VINA BIT ĆE NAJMANJA U VINARSKOJ POVIJESTI

ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Ovogodišnja berba grožđa započela je sredinom kolovoza, znatno ranije nego prijašnjih godina, a suše koje su obilježile ljeto odrazit će se na urod grožđa i kvalitetu vina. Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ove bi se godine organizirano trebalo preraditi oko 8500 vagona grožđa za tržište, a iz tih bi se količina trebalo proizvesti oko 600.000 hektolitara vina, što će, kažu u Ministarstvu, zasigurno biti najmanja proizvodnja vina u dugoj vinarskoj povijesti Hrvatske.#l# Tako se proizvodnja grožđa u Dalmacija procijenjuje na 3300 vagona, Istri i Primorju 1300, sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1500, Slavonija 1300, te Podunavlje 1100 vagona. Urod grožđa će biti ispodprosječan (20 posto manji od prosječnog), dok će kvaliteta, posebice bijelih vina, zbog nižih kiselina te upitnosti aromatskih sastava također biti lošija. Po riječima Vinka Milata, vinarskog stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kod crnih sorti vina (starijih vinograda) i na pravim vinogradarskim terenima očekuje se dobra kvaliteta grožđa. Milat kaže da će se zbog visokog udjela šećera stvoriti povoljni uvjeti za proizvodnju predikatnih vina, iako šećer nije glavni čimbenik kvalitete, jer će izostati tzv. svojstva plemenite pljesni. S berbom treba požuriti, drži Milat, budući da ukupne kiseline padaju (dnevno do 1,5 grama po litri), posebice iz razloga što bi nadolazeće kiše mogle uzrokovati pojavu truleži grožđa. Značajnije oscilacije u rodnosti i kvaliteti biti će različite po regijama, a značajnije će podbaciti u južnoj Dalmaciji, na otocima kao i u Istri, dok će rodnost u Podunavlju i Slavoniji biti zadovoljavajuća. Po podacima Ministarstva, nosioci tržišne proizvodnje grožđa, koji su upisani u Upisnik proizvođača broje 9.769 proizvođača, s ukupnom površinom od 15 tisuća hektara, dok ostatak čine tzv. neregistrirana proizvodnja i naturalna potrošnja vina. Nosioci tržne proizvodnje i prerade grožđa su 50-tak značajnijih vinarskih poduzeća, oko 30 zadruga, te približno 300 privatnih proizvođača, a u prometu se nalazi ukupno 871 vrsta vina u bocama s kontroliranim podrijetlom. U prvih šest mjeseci ove godine u promet je pušteno 282.679 hektolitara vina, a procijenjuje se da je promet krajem kolovoza iznosio 400 tisuća hl. Zaliha vina, pak, za tržište krajem kolovoza, po podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarsvo su iznosile 470 tisuća hl, što znači da su one relativno niske (višak stolnih, bijelih i vrhunskih vina). Nažalost, ističe Milat, zbog problema u vodećim vinarskim kućama izostao je očekivani izvoz vina (za šest mjeseci svega 38.749 hl), dok uvoz nije zabrinjavajući (22.122 hl). Promet vina prema kakvoći sve je povoljniji, pa su tako kvalitetna vina imala udjel u ukupnom prometu 51,99 posto, vrhunska 2,43 posto, a stolna 44 posto. Ovogodišnja procijenjena proizvodnja vina zajedno sa zalihama ne bi trebala biti veliko opterećenje za prodaju u narednom vremenskom razdoblju, posebice ako vodeće vinarske kuće započnu uspješno poslovati te svoje aktivnosti usmjere na izvoz kvalitetnih vina, drži Milat. Pozitivno ozračje, koje u Hrvatskoj vlada prema ovoj proizvodnji moglo bi rezultirati porastom proizvodnje i potrošnje vina, smatra Milat, pri čemu posebno ističe značaj poticaja za sadnju novih vinograda, kreditiranje tehnološke obnove vinarija, te moguće stimulacije izvoza vina. Ulaskom u WTO započet će i prava tržišna utakmica u kojoj će opstati najuspješniji, tj. oni koji kvalitetom i cijenom vina mogu konkurirati na svjetskom tržištu, zaključio je Milat. Miroslav Kuskunović (Hina) mku ds