FR-GB-ujedinjenje-Organizacije/savezi-Vlada-Radno zakonodavstvo-Sindikati/Udruge FRANCUSKA-LE MONDE OD 5.9.00.JOSPIN U LONDONU FRANCUSKALE MONDE5. IX. 2000.Lionel Jospin putuje u London kako bi branio Povelju o europskim pravima"Hoće
li Tony Blair popustiti pred željom većine europskih država da Unija dobije povelju o temeljnim pravima kojom bi se utvrdio društveni obrazac koji zajedno žele izgraditi: obrazac političke zajednice koji se prepoznaje ne samo u pozivanju na ljudska prava i slobodno poduzetništvo, već i u zajedničkom načinu socijalnog i etičkog djelovanja? Ove jeseni, to pitanje ima ulogu provjere. Prije susreta na vrhu u Nici u prosincu, petnaestoricu očekuju teški pregovori na kojima će se započeti reforme ustanova bez kojih ne može biti proširenja.Lionel Jospin koji je u ponedjeljak 4. IX. trebao doputovati u London kako bi utvrdio nakane britanskog premijera, nada se da će ovog potonjeg uvjeriti da, barem za prvo vrijeme, odustane od svoje suzdržanosti prema povelji. Tako bi se stvorila mogućnost za nagodbu, kada se na zatvorenu sjednicu od 10. do 12. IX., pod predsjedanjem bivšeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, bude okupila Konvencija zadužena za njezinu izradbu - koju čine
FRANCUSKA
LE MONDE
5. IX. 2000.
Lionel Jospin putuje u London kako bi branio Povelju o europskim
pravima
"Hoće li Tony Blair popustiti pred željom većine europskih država
da Unija dobije povelju o temeljnim pravima kojom bi se utvrdio
društveni obrazac koji zajedno žele izgraditi: obrazac političke
zajednice koji se prepoznaje ne samo u pozivanju na ljudska prava i
slobodno poduzetništvo, već i u zajedničkom načinu socijalnog i
etičkog djelovanja? Ove jeseni, to pitanje ima ulogu provjere.
Prije susreta na vrhu u Nici u prosincu, petnaestoricu očekuju
teški pregovori na kojima će se započeti reforme ustanova bez kojih
ne može biti proširenja.
Lionel Jospin koji je u ponedjeljak 4. IX. trebao doputovati u
London kako bi utvrdio nakane britanskog premijera, nada se da će
ovog potonjeg uvjeriti da, barem za prvo vrijeme, odustane od svoje
suzdržanosti prema povelji. Tako bi se stvorila mogućnost za
nagodbu, kada se na zatvorenu sjednicu od 10. do 12. IX., pod
predsjedanjem bivšeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, bude
okupila Konvencija zadužena za njezinu izradbu - koju čine
predstavnici vlada, europskih i državnih parlamenata - kako bi se
pokušali dogovoriti oko teksta koji će se podastrijeti na susretu
na vrhu u Biarritzu sredinom listopada. (...)
Dokument odlučno rješava pitanje trebaju li temeljna europska
prava uključivati socijalna prava, što izaziva veliko protivljenje
Londona i europskih udruga poslodavaca. Tu su tezu branili brojni
sindikati i udruge koji su dali do znanja da su se spremni
mobilizirati prije susreta na vrhu u Nici. Europska konfederacija
sindikata (CES) okupila se nedavno u Bruxellesu na radnom sastanku
kako bi zaoštrila svoje argumente.
Prava koja potvrđuju izvorni socijalni obrazac, unesena su u
poglavlje posvećeno 'solidarnosti'. U nacrtu dokumenta predlaže se
da se radnicima jamči pravo na dogovaranje i zajedničko djelovanje;
da se jamči pravo svake osobe na pristup zavodu za zapošljavanje i
na zaštitu od neopravdanog otpuštanja; pravo na 'skraćenje punog
radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor, kao i na plaćeni godišnji
odmor'. U njemu se predlaže da se prizna pravo 'na dodatak za
socijalno osiguranje (...), na socijalnu pomoć i pomoć za
stanovanje, koji bi trebali osigurati dostojan život'. Zauzima se
za 'zaštitu i očuvanje kvalitetnih životnih uvjeta', za 'veću
zaštitu zdravlja, sigurnosti i interesa potrošača'. Drugo
osjetljivo pitanje koje se predviđa u nacrtu, uključeno je u
poglavlje 'Dostojanstvo', a tiče se zabrane 'eugeničkih
postupaka', 'trgovanja ljudskim tijelom i njegovim dijelovima' i
'reproduktivnog kloniranja ljudskih bića'.
Premda je pitanje o pravnoj valjanosti povelje još uvijek otvoreno,
nacrt koji je u izradi, a ima potporu francuskih pregovarača iz svih
stranaka, omogućava da se naznače obrisi temeljnih vrijednosti
koje želi predstavljati Unija. 'Raspra jako dobro pokazuje stanje u
kojemu je Unija, različita shvaćanja o društvu koja se tu
sukobljuju, ulogu zakona i pravde', ističe senator iz RPR-a Hubert
Haenel, jedan od francuskih članova Konvencije. Petnaestorica
moraju puno raditi na sebi kako bi mogli odgovoriti na krize poput
one koja je izbila ulaskom krajnje desnice u austrijsku vladu, kao i
zemlje kandidati koji moraju znati u kakvu će zajednicu ući", piše
Henri de Bresson.