ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - Međunarodni skup "Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj jadranskoj obali u 17. st." pridonio je boljemu poznavanju dubrovačke povijesti. Riječ je o potpuno novim spoznajama o povijesnim
likovima i događajima bogate povijesti grada Dubrovnika iz hebrejskih izvora, istaknula je u današnjemu razgovoru za Hinu Ivana Burđelez, koordinatorica konferencije i ravnateljica Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta (MSHS) u Dubrovniku gdje je skup i održan od 27. do 30. kolovoza.
ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - Međunarodni skup "Društvena i
kulturna povijest Židova na istočnoj jadranskoj obali u 17. st."
pridonio je boljemu poznavanju dubrovačke povijesti. Riječ je o
potpuno novim spoznajama o povijesnim likovima i događajima bogate
povijesti grada Dubrovnika iz hebrejskih izvora, istaknula je u
današnjemu razgovoru za Hinu Ivana Burđelez, koordinatorica
konferencije i ravnateljica Međunarodnoga središta hrvatskih
sveučilišta (MSHS) u Dubrovniku gdje je skup i održan od 27. do 30.
kolovoza. #L#
Skupa na kojemu je sudjelovalo pedesetak stručnjaka iz više zemalja
svijeta, među kojima prvi put i predstavnici Tunisa, Turske i
Njemačke, organizirao je Centar za mediteranske studije
Sveučilišta u Zagrebu.
Uz zaključak da je na skupu iskazana visoka znanstvena razina,
ravnateljica MSHS-a smatra posebnost konferencije u "hvatanju
koraka" s novijom židovskom poviješću s naglaskom na razdoblje Šoe,
što je hebrejski naziv za stradanja Židova tijekom Drugoga
svjetskog rata. S tim u vezi, spomenula je izlaganje Sanje
Primorac-Feer o Memorijalnome muzeju holokausta u Washingtonu.
Posebice je pak istaknula da su se sudionici skupa pridružili apelu
koji je pokrenuo vrstan poznavatelj sefardske kulture i povijesti
Haim Vidal Sephiha da se u Auschwitzu podigne spomen ploča
stradalim sefardskim Židovima na njihovu hebrejsko-španjolskom
jeziku. Jer, objasnila je Burđelez, u Auschwitzu takve spomen ploče
ni danas nema.
Podsjetila je da je netom završena konferencija bila treća
konferencija o društvenoj i kulturnoj povijesti Židova na istočnoj
jadranskoj obali. Prvi skup o toj temi održan je 1996. na poticaj
Sveučilišta u Zagrebu čime je potaknut proces zaštite bogate
baštine sefardskih Židova koji su tijekom petstoljetnoga
obitavanja na prostorima istočne jadranske obale ostavili značajan
trag u povijesti i kulturi, a koji je pak u hrvatskoj i svjetskoj
historiografiji ostao praktički nezamijećen.
Za ravnateljicu MSHS-a važnost skupa očituje se i u činjenici da je
prvi put zaokružena povijest sefardskih Židova na obalama
Sredozemlja ali i u unutrašnjosti Balkana. Novim spoznajama o
sefardskoj povijesti posebno su pridonijeli i izlagači iz zemalja
koje su prvi put sudjelovale u radu skupa.
Tako je, primjerice, gost iz Turske Halil Inalcik govorio o mjestu
sefardskih Židova u gospodarstvu Otomanskoga carstva, a dio bogate
povijesti sefardskih Židova u Tunisu svojim je izlaganjem
"otvorio" Abdelhamid Largueche.
Obogaćene su i stranice kulturne povijesti sefardske zajednice na
ovim prostorima, a skup je bio popraćen i s više kulturnih
priredaba, među kojima je i izložba "Sinagogalna arhitektura u
Hrvatskoj u doba historicizma u Hrvatskoj" te predstavljanje
knjige "Židovi na Balkanu na isteku srednjega vijeka" autora Marena
Frejdenberga, dugogodišnjega profesora na ruskome sveučilištu
koji od 1991. živi u Izraelu.
Potporu održavanju skupa dala su hrvatska ministarstva kulture te
znanosti i tehnologije, Zagrebačka banka te španjolsko
veleposlanstvo u Zagrebu, Talijanski kulturni institut u Zagrebu i
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije.
(Hina) ip mc