ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Važan poticaj osnutku Instituta za sefardsku povijest i kulturu u Dubrovniku bit će međunarodni skup "Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj jadranskoj obali u 17. st." što će se od 27. do 30.
kolovoza održati u dubrovačkome Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta (MSHS). Organizator skupa je Centar za mediteranske studije Sveučilišta u Zagrebu.
ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Važan poticaj osnutku Instituta za
sefardsku povijest i kulturu u Dubrovniku bit će međunarodni skup
"Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj jadranskoj obali
u 17. st." što će se od 27. do 30. kolovoza održati u dubrovačkome
Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta (MSHS). Organizator
skupa je Centar za mediteranske studije Sveučilišta u Zagrebu. #L#
To je treći skup o povijesti Židova na ovome dijelu Sredozemlja koji
se u Dubrovniku priređuje biennalno od 1996. Te je godine pak
Sveučilište u Zagrebu, organiziranjem međunarodnoga znanstvenog
skupa "Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj jadranskoj
obali do 1808. - prvi dijalog", upozorila na nestajanje hrvatske
sefardske baštine te potaknulo proces njene zaštite.
Za ravnateljicu MSHS-a Ivanu Burđelez, kolovoški dubrovački susret
četrdesetak stručnjaka iz sredozemnih zemalja: Španjolske,
Francuske, Italije, Hrvatske, BiH, Grčke, Turske, Tunisa te iz
Belgije, Njemačke i SAD-a, bit će i ključna točka višegodišnjih
nastojanja hrvatske akademske zajednice da javnost upozna sa
značajnim tragom koji su sefardski Židovi, u tijeku više od pola
milenija življenja na ovim prostorima, ostavili u gospodarskoj i
kulturnoj povijesti Hrvatske. Usprkos tomu, podsjeća ravnateljica
MSHS-a, sefardski Židovi su ostali gotovo nezamijećeni u hrvatskoj
i svjetskoj historiografiji.
Kako je u razgovoru za Hinu istaknula Ivana Burđelez, posebnost
ovoga trećeg međunarodnoga skupa je u pokušaju "zatvaranja kruga"
Mediterana i unutrašnjosti Balkana, tj. prostora na kojima su
sefardski Židovi obitavali. Tomu će, dometnula je, sigurno
pridonijeti i stručnjaci iz Tunisa, Turske, Grčke i Njemačke, koji
prvi put sudjeluju u radu skupa.
Još jedna od posebnosti susreta u Dubrovniku, kako je dometnula
ravnateljica MSHS-a, jest i "spona" prema novijoj povijesti, tj.
zbivanjima 20. st. s naglaskom na razdoblju holokausta, odnosno Šoe
što je hebrejski naziv za stradanja Židova u Drugome svjetskom
ratu.
Kao i dva prethodna i ovaj, treći, skup otvorit će brojne nepoznate
i zanimljive stranice povijesti sefardskih Židova na ovim
prostorima. Među tim su stranicama, primjerice, rekla je Ivana
Burđelez, i one o dubrovačkome rabinu Jehudi - osnivaču židovske
zajednice u Jaffi s čijim će životom i radom javnost upoznati
Mordechai Arbell iz jeruzalemskoga instituta Ben Zvi.
Hrvatski veleposlanik u Izraelu Svjetlan Berković govorit će pak o
židovskoj zajednici na prostoru Vele Luke i Srednje Dalmacije.
Na tome će skupu prvi put dosad biti riječi i o mjestu sefardskih
Židova u povijesti hrvatske književnosti pa će tako Miljenko
Foretić iz dubrovačkoga Zavoda za povijesne znanosti HAZU govoriti
o Židovima u starijoj hrvatskoj drami.
Uz bolje poznavanje povijesti sefardskih Židova, skup će biti
prilika i za nove spoznaje o hrvatskoj povijesti iz hebrejskih
izvora.
Boljemu poznavanju povijesti grada domaćina pridonijet će i
izlaganje Ivane Burđelez koja je u trezorima Britanske knjižnice
pronašla tekst Isaaca Jesuruna o njegovu viđenju Dubrovnika.
Trodnevni međunarodni skup pratit će i više kulturnih događanja,
među kojima je i predstavljanje knjige dr. Marena Frejdenberga
"Židovi na Balkanu" ("Jews in the Balkans") te izložba radova
slikarice Liane Gross.
Održavanje skupa potpomogli su hrvatska ministarstva kulture te
znanosti i tehnologije, Zagrebačka banka, kao i Veleposlanstvo
Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, Talijanski kulturni
institut u Zagrebu te Ministarstvo vanjskih poslova Republike
Italije.
(Hina)ip mc