CH-E-REFORME-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije ŠV 30VIII.-NZZ-TRANZICIJSKE ZEMLJE ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG30. VIII. 2000.Za sada je dobro"Otkako je prije deset godina, najprije plaho i pojedinačno, zatim sve jače i šire
s druge strane bivšeg željeznog zastora počeo proces transformacije, reformske su države jako puno nadoknadile. To bi, sadašnja slika konjunkture kao - s pogledom na Rusiju - i dalje postojeće nade da će Putin gospodarsko-politički poduzeti što treba, moglo lako dovesti do euforične prosudbe stanja.Možda djeluje dojmljivo što su najvažnije srednjoeuropske reformske države od 1990. svoju radnu proizvodnost, dakle bruto domaći proizvod po zaposlenom uspjele povisiti za 141% - među njima Poljska čak za 216% - prema samo 33% u 'Eurolandu'. No čak da države i dalje toliko rastu, prema jednoj studiji Bank Austrije potrajat će primjerice do 2006. dok Hrvatska i Mađarska dostignu 40% proizvodne razine euro-zone, za Poljsku do 2009., za Češku do 2010. a za Slovačku čak do 2012. Samo je Slovenija taj prag prekoračila još 1995. i već se približava granici od 50%. U svakom slučaju predstoji još dug put, osobito stoga što se stope rasta takvoga stila ne mogu održati tijekom idućih deset godina.
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
30. VIII. 2000.
Za sada je dobro
"Otkako je prije deset godina, najprije plaho i pojedinačno, zatim
sve jače i šire s druge strane bivšeg željeznog zastora počeo proces
transformacije, reformske su države jako puno nadoknadile. To bi,
sadašnja slika konjunkture kao - s pogledom na Rusiju - i dalje
postojeće nade da će Putin gospodarsko-politički poduzeti što
treba, moglo lako dovesti do euforične prosudbe stanja.
Možda djeluje dojmljivo što su najvažnije srednjoeuropske
reformske države od 1990. svoju radnu proizvodnost, dakle bruto
domaći proizvod po zaposlenom uspjele povisiti za 141% - među njima
Poljska čak za 216% - prema samo 33% u 'Eurolandu'. No čak da države
i dalje toliko rastu, prema jednoj studiji Bank Austrije potrajat
će primjerice do 2006. dok Hrvatska i Mađarska dostignu 40%
proizvodne razine euro-zone, za Poljsku do 2009., za Češku do 2010.
a za Slovačku čak do 2012. Samo je Slovenija taj prag prekoračila
još 1995. i već se približava granici od 50%. U svakom slučaju
predstoji još dug put, osobito stoga što se stope rasta takvoga
stila ne mogu održati tijekom idućih deset godina.
Osim toga, u svim zemljama, i u onim najnaprednijima, reformske se
procese još ni izdaleka ne može držati dovršenima. Istodobno je
dosadašnji put skoro posvuda bio strahovito bolan. Tako je
transformacijska kriza u Rusiji, čija se dosadašnja reformska
politika nije odlikovala posebnom smjelošću, donijela pad
proizvodnje koji nije samo trajao znatno dulje od svjetske
gospodarske krize u SAD-u, nego je bio i daleko dublji. To politički
i gospodarski nisu baš povoljne pretpostavke da bi se učinilo
nužno: provoditi restriktivan fiskalnopolitički smjer i u
novčarskoj politici držati čvrsto zategnute uzde a ponajprije
prihvatiti se restrukturiranja starih komunističkih poduzeća. Do
sadašnji rezultati i spremnost naroda na patnju bez daljnjega
izazivaju respekt, ali ipak još puno toga treba napraviti" -
zaključuje komentator lista G. S.