FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠV 30VIII.-NZZ-TRANZICIJSKE ZEMLJE

CH-E-REFORME-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije ŠV 30VIII.-NZZ-TRANZICIJSKE ZEMLJE ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG30. VIII. 2000.Za sada je dobro"Otkako je prije deset godina, najprije plaho i pojedinačno, zatim sve jače i šire s druge strane bivšeg željeznog zastora počeo proces transformacije, reformske su države jako puno nadoknadile. To bi, sadašnja slika konjunkture kao - s pogledom na Rusiju - i dalje postojeće nade da će Putin gospodarsko-politički poduzeti što treba, moglo lako dovesti do euforične prosudbe stanja.Možda djeluje dojmljivo što su najvažnije srednjoeuropske reformske države od 1990. svoju radnu proizvodnost, dakle bruto domaći proizvod po zaposlenom uspjele povisiti za 141% - među njima Poljska čak za 216% - prema samo 33% u 'Eurolandu'. No čak da države i dalje toliko rastu, prema jednoj studiji Bank Austrije potrajat će primjerice do 2006. dok Hrvatska i Mađarska dostignu 40% proizvodne razine euro-zone, za Poljsku do 2009., za Češku do 2010. a za Slovačku čak do 2012. Samo je Slovenija taj prag prekoračila još 1995. i već se približava granici od 50%. U svakom slučaju predstoji još dug put, osobito stoga što se stope rasta takvoga stila ne mogu održati tijekom idućih deset godina.
ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 30. VIII. 2000. Za sada je dobro "Otkako je prije deset godina, najprije plaho i pojedinačno, zatim sve jače i šire s druge strane bivšeg željeznog zastora počeo proces transformacije, reformske su države jako puno nadoknadile. To bi, sadašnja slika konjunkture kao - s pogledom na Rusiju - i dalje postojeće nade da će Putin gospodarsko-politički poduzeti što treba, moglo lako dovesti do euforične prosudbe stanja. Možda djeluje dojmljivo što su najvažnije srednjoeuropske reformske države od 1990. svoju radnu proizvodnost, dakle bruto domaći proizvod po zaposlenom uspjele povisiti za 141% - među njima Poljska čak za 216% - prema samo 33% u 'Eurolandu'. No čak da države i dalje toliko rastu, prema jednoj studiji Bank Austrije potrajat će primjerice do 2006. dok Hrvatska i Mađarska dostignu 40% proizvodne razine euro-zone, za Poljsku do 2009., za Češku do 2010. a za Slovačku čak do 2012. Samo je Slovenija taj prag prekoračila još 1995. i već se približava granici od 50%. U svakom slučaju predstoji još dug put, osobito stoga što se stope rasta takvoga stila ne mogu održati tijekom idućih deset godina. Osim toga, u svim zemljama, i u onim najnaprednijima, reformske se procese još ni izdaleka ne može držati dovršenima. Istodobno je dosadašnji put skoro posvuda bio strahovito bolan. Tako je transformacijska kriza u Rusiji, čija se dosadašnja reformska politika nije odlikovala posebnom smjelošću, donijela pad proizvodnje koji nije samo trajao znatno dulje od svjetske gospodarske krize u SAD-u, nego je bio i daleko dublji. To politički i gospodarski nisu baš povoljne pretpostavke da bi se učinilo nužno: provoditi restriktivan fiskalnopolitički smjer i u novčarskoj politici držati čvrsto zategnute uzde a ponajprije prihvatiti se restrukturiranja starih komunističkih poduzeća. Do sadašnji rezultati i spremnost naroda na patnju bez daljnjega izazivaju respekt, ali ipak još puno toga treba napraviti" - zaključuje komentator lista G. S.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙