SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) MOSKVA/OSLO - Rusija je službeno zatražila od Britanije i Norveške pomoć u akcIji spašavanja članova posade nuklearne podmornice Kursk, koja se nalazi na dnu Barentsovog mora, izjavio je u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Avdejev, javlja agencija Itar-Tass. Zapovjednik ruske mornarice, admiral Vladimir Kurojedov rekao je ranije da je Rusija prihvatila ponudu Britanije da sudjeluje u pokušaju spašavanju 118 članova posade potonule podmornice. Britanija je, čak i prije nego što je primila ruski zahtjev, u Norvešku poslala jednu svoju minipodmornicu za spašavanje, kako bi bila što bliže mjestu nesreće. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonski u srijedu s američkim kolegom Billom Clintonom posebice o nesreći nuklearne podmornice Kursk, priopćio je Kremlj. Član glavnog stožera ruske mornarice Vladislav Ilin precizirao je u izjavi za rusku državnu televiziju RTR da je Putin nakon razgovora s Clintonom zapovijedio šefu mornarice da prihvati pomoć od koga god ona dolazila. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton ponovno je ponudio u srijedu pomoć svoje zemlje u spašavanju 118 mornara iz ruske podmornice s dna Barentsova mora. Clinton je pomoć ponudio u 25- minutnom telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Razgovarali su o mnogim stvarima. Predsjednik Clinton je izrazio zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalazi ruska podmornica i ponovno ponudio pomoć", priopćio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost David Stockwell. LONDON - Britanska podmornica koja je upućena na spašavanje 118 mornara u ruskoj podmornici na dnu Barentsovog mora neće stići na mjesto nesreće prije subote navečer, priopćio je u srijedu u Londonu britanski ministar obrane. Brod Normand Pioneer, s kojeg operira spasilačka mini-podmornica, trebao bi isploviti u četvrtak u 12,00 sati po lokalnom vremenu iz Trondheima, na zapadu Norveške, a treba mu 56 sati da bi stigao na mjesto drame, precizirao je glasnogovornik britanskog ministarstva. MOSKVA - Rusija isprobava nekoliko mogućnosti spašavanja 118 članova posade iz nuklearne podmornice Kursk, koja leži na dnu Barentsova mora. U prvim pokušajima glavnu su ulogu imale male spasilačke kapsule, koje mogu primiti istodobno do devet osoba, ali su jake morske struje i iskošeni položaj Kurska onemogućile da se prikače za podmornicu. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, ruska je mornarica u srijedu u akciju spašavanja uključila veću verziju tih kapsula, ili minipodmornica. Ta kapsula, s nazivom Bester, ima posadu od dvije do tri osobe i može istodobno primiti do 20 ljudi. Rusija također posjeduje napravu s nazivom Kolokolčik (zvono), koja je u biti usavršena verzija starih ronilačkih zvona. Posada podmornice bi, teorijski, mogla navući opremu za ronjenje na velikim dubinama i otplivati do Kolokolčika. Rusija također razmatra spuštanje ogromnih pontona ili tankova koji bi se pričvrstili za Kursk, nakon čega bi se napunili zrakom kako bi podigli potonulu podmornicu do površine ili do dubine na kojoj bi spasilački napori bili olakšani. BRUXELLES - Sedmoricu belgijskih vojnika iz sastava KFOR-a u utorak su u blizini administrativne granice sa Srbijom uhitili srbijanski policajci da bi ih petnaestak sati poslije pustili na slobodu, priopćila je u srijedu služba za odnose s javnošću belgijskih snaga. Ti su vojnici bili u ophodnji uzduž granice između Kosova i Srbije kad su ih presreli srbijanski policajci i priveli ihg u policijsku postaju u Raški. U priopćenju se ne navodi jesu li belgijski vojnici bili na srbijanskom ili kosovskom teritoriju u trenutku uhićenja. PRIŠTINA - Civilni upravitelj UN-a na Kosovu, Bernard Kouchner tijekom današnjeg boravka u Zvečanu nadomak Kosovske Mitrovice pozvao je Srbe da prihvate zatvaranje ljevaonice olova u Zvečanu. Kouchner je upozorio kako je bilo nemoguće tolerirati daljnje zagađenje okoliša. Jedan od čelnika Srpskog nacionalnog vijeća Kosova Sava Janjić ustvrdio je danas u razgovoru s novinarima u Prištini da u slučaju zatvaranja ljevaonice olova nije uspio dijalog između Civilne uprave UN-a i srpskoga vodstva da se pronađu putovi za rješenje problema. DŽAKARTA - Palestinski čelnik Jaser Arafat u srijedu je, tijekom posjeta Indoneziji, izjavio da će Središnje palestinsko vijeće ponovo razmotriti planove da jednostrano proglasi neovisnu državu 13. rujna. "Ranije smo odlučili da će 13. rujna biti dan proglašenja palestinske države, ali ćemo ponovo razmotriti taj potez na sjednici Središnjeg palestinskog vijeće početkom rujna", rekao je Arafat novinarima. Dodatna objašnjenja nije iznio. PEKING - Kina podupire bliskoistočni mirovni proces, ali i palestinsko pravo da proglasi državu, objavili su u srijedu kineski mediji nakon sastanka izrealskog ministra regionalne suradnje Shimona Peresa i kineskog ministra vanjskih poslova Tang Jiaxuana u Pekingu. Jiaxuan je izrazio nadu da će "Izraelci i Palestinci nastaviti pregovore i postići sporazum prihvatljiv za obje strane". RABAT - Marokanski kralj Muhamed VI primio je u srijedu u kraljevskoj palači u Agadiru pomoćnika američke državne tajnice za Bliski istok Edwarda Walkera, javila je službena marokanska agencija MAP. Walker, koji je nakon neuspjeha summita u Camp Davidu na turneji po više zemalja, izrazio je "optimizam" prema izgledima za postizanje sporazuma između Palestinaca i Izraelaca unatoč razilaženjima. Marokanski kralj predsjedava odborom za Al Qods (Jeruzalem) Organizacije islamske konferencije (OIC), čija je misija raditi na "oslobođenju" istočnog dijela Jeruzalema koji je 1967. anektirao o Izrael. TEHERAN - Iranski predsjednik Muhamed Hatami u srijedu je najavio da će nastaviti provoditi reforme u zemlji, ali je svoje pristaše upozorio da budu strpljivi i realni. "Čvrsto stojim pri svojim obećanjima. Moramo imati slobodnu klimu za izražavanje misli", rekao je Hatami. "Vjerujem međutim da nema drugog načina da ostvarimo naše ciljeve osim mirnim i postupnim procesom", dodao je iranski predsjednik. Hatamijev pokret za društvene i političke reforme, stvoren nakon njegove pobjede na predsjedničkim izborima 1997. godine, nailazi na veliki otpor iranskih konzervativaca, predvođenih svećenstvom. LONDON - Skup stručnjaka pozvao je britansku vladu da dopusti kloniranje čovjeka radi istraživanja transplantacija, a prihvaćanje takve preporuke značilo bi da bi Britanija postala prva zemlja u svijetu koja je odobrila kloniranje čovjeka za bilo koju svrhu. U pozivu britanskoj vladi da izmijeni prvotnu zabranu kloniranja stručni skup, koji je bio i okupljen na zahjev vlade, ocijenio je da bi znanstvenicima trebalo dopustiti stvaranje kloniranih embrija radi proučavanja proizvodnje stanica i tkiva za transplantate. Vlada je prihvatila preporuku tijela i najavila podnošenje zakonskog prijedloga što je moguće prije. (Hina) dh dh