US-IHT-15.8.-SRBIJA I CRNA GORA U UN

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 15. VIII. 2000. Zašto bi Srbija u UN predstavljala svoju susjedu? "Predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori održat će se 24. rujna u Jugoslaviji. To je objavljeno u Beogradu - glavnom gradu koje zemlje? Budući da Crna Gora, jedna od dvije republike koje čine Jugoslaviju, odbija izići na izbore, ova vježba demokracije dobra je isprika za podrobniju analizu legalnoga statusa Jugoslavije", piše Anna Husarska. "Obala East Rivera u New Yorku vjerojatno je jedino mjesto na svijetu gdje je 'Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija' živa i zdrava. Zahvaljujući sporazumu postignutom iza zatvorenih vrata u UN 1992., u međunarodnom tijelu još živi pokojna zemlja. Zastava sa zvijezdom u sredini leprša ispred UN uz promijenjene zastave starih-novih članova: Njemačke, Češke Republike ili Rusije, koje su se poslije reinkarnacije pravilno prijavile za članstvo u UN. Srbija je u posljednjih deset godina počela četiri balkanska rata neuspješno pokušavajući spriječiti raspad stare Jugoslavije. Saveznu Republiku Jugoslaviju - SRJ, kao suprotnost staroj SFRJ - UN nisu priznali, ali ima svog veleposlanika Vladislava Jovanovića, Srbina iz Srbije. On još nije optužen za ratne zločine, ali je vjerni izaslanik jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića, kojega željno očekuju u Haagu gdje je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju protiv njega podignuo optužnicu za ratne zločine. Američki predstavnik u UN, Richard Holbrooke, koji s Miloševićem ima mnoge neriješene račune, rado bi protjerao Jugoslaviju. Ima dvije primjedbe. Prvo, beogradski je režim zločinački, a protiv njegovih predstavnika podignute su optužnice za ratne zločine i u UN-ovim raspravama ne bi smjelo biti mjesta za predstavnika tog 'nacionalističkog, ekstremističkoga režima'. Drugo, s obzirom da SFRJ više ne postoji, SRJ bi se morala prijaviti za članstvo u UN. U međuvremenu, veleposlanik Jovanović iz Srbije želi govoriti i u ime Crne Gore, Srbijine male sestre, iako su Crna Gora i Srbija na, kako to kaže posebni izaslanik UN na Balkanu Carl Bildt, 'polaganom, ali sigurnom putu prema rastanku'. U posljednje dvije godine, Srbija je sve više obuzeta svojom antizapadnom fobijom. Njezini su mediji ušutkani. Članovi režima ne smiju putovati. Oporba se ne može ujediniti. Poslovi se mogu sklapati samo s Rusijom, Kinom i partnerima poput Libije, Iraka ili Burme. Nije čudo što crnogorski predsjednik Milo Đukanović želi pokazati da je njegova republika okrenuta Zapadu, umjerena, civilizirana. On se nastavlja polako, dio po dio, odvajati od neugodnog srpskoga društva ne izazivajući Beograd otvorenim zahtjevom za neovisnošću. Sad Crna Gora ima svoju vanjsku i monetarnu politiku, carinu, nadzor granica i policiju. U kolovozu prošle godine predložila je ponovno definiranje odnosa sa Srbijom. Gotovo godinu dana poslije, još čekajući odgovor, Crna Gora je dobila pljusku kad je prošli mjesec Milošević promijenio savezni ustav, mijenjajući izborna pravila i tako si omogućio da ostane na vlasti još osam godina. Te su promjene smanjile ulogu Crne Gore kao ravnopravnog partnera u federaciji. S 50 posto glasova u izboru zastupnika za Dom republika, na samo simboličkih 6,5 posto u odnosu na udio u biračkom tijelu. Svijet bi Crnoj Gori mogao pomoći tako da joj da određeni status vlade u UN. U lipnju se crnogorski ministar vanjskih poslova Branko Lukovac obratio Vijeću sigurnosti kao gost slovenskoga izaslanstva. Izjavio je da crnogorske vlasti ne prihvaćaju da 'srpsko vodstvo, kao ni njihovi diplomatski dužnosnici i institucije... predstavljaju crnogorsku politiku i interese'. Veleposlanik Jovanović bijesno je prosvjedovao. Međunarodna zajednica ne bi morala ići tako daleko i ohrabrivati neovisnost Crne Gore, ali bi morala priznati nastojanja te republike da bude umjerena i izbjegava sukob. Poseban status u UN poput statusa stalnog promatrača može se dobiti u organizaciji koja je dovoljno fleksibilna da izvjesi zastavu nepostojeće zemlje", piše Anna Husarska.