FINANCIJSKI BILTEN 27. SRPNJA - 03. KOLOVOZA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 27. srpnja - 03. kolovoza 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vladino jamstvo za euroobveznice HBOR-a vrijedne 500 milijuna eura 8. Rješavanje starih dugova opteretilo izvršenje proračuna 9. Zagrebačka banka potpisala sindicirani kredit od 150 mil eura 10. Nataša Marendić ovlaštenik DAB-a za Croatia banku 11. Ststistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama 27. VII. 16.200.000 16.200.000 4,15 77.700.00 28. VII. 2.530.000 2.530.000 4,07 193.033.000 31. VII. 8.500.000 8.500.000 5,06 222.780.000 01. VIII. 10.500.000 10.000.000 6,50 223.091.000 02. VIII. 19.500.000 18.500.000 6,78 241.380.000 03. VIII. 10.000.000 7.300.000 7,05 - Dnevni prosjek 11.250.000 10.505.000 5,60 191.596.000 Prošlog je tjedna potražnja, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju, porasla. To je dakako utjecalo i na cijenu novca, posebice u prekonoćnom trgovanju. Nakon što je u petak, u noćnom trgovanju, kamata iznosila rekordno niskih 1,5 posto, u ponedjeljak je situacija značajno promijenjena. Naime, porast potražnje podigao je i cijenu novca. Tako se ona, u noćnom trgovanju kretala od 1,5 posto u petak, do šest posto u utorak. Što prosječnu kamatnu stopu na tjednoj razini podiglo sa tri na 4,20 posto. U dnevnom je kreditiranju potražnja, u odnosu na tjedan ranije, znatno niža. Međutim, povećanje kamatne stope u noćnom trgovanju odrazilo se i na cijenu novca u dnevnom kreditiranju. Pritom su još i neki od kreditora zatražili povećanje cijene za kredite u korištenju, što su pak neki od korisnika i prihvatili. Tako se cijena novca kretala na razini od četiri do sedam posto. Međutim, prosječna je kamata ostala na razini prošlotjedne - 5,60 posto. Naime, cijena novca je ovoga tjedna bila puno ujednačenija no tjedan ranije. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 74,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,01 posto, upisani su zapisi u iznosu od 55,5 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 19 milijuna kuna. Od 02. kolovoza vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,819 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 31. srpnja do 03. kolovza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 200 200 200 3.923.600 Pliva 438 445 438 295.444 Podravka 138,51 140 139,10 517.561 Viktor Lenac 75 75 75 1.500 Zagrebačka banka 0 1.202 1.240 1.202 27.204 Arenaturist 54 54 54 3.672 Karlovačka pivovara 360 360 360 2.160 Kraš 197 203 203 172.389 Privredna banka 80,07 80,07 80,07 20.017 Riječka banka 130 140 131 166.696 Riviera 80 84 80 27,260 Splitska banka 79,50 80 80 10.745 Sunčani Hvar 26 27 26 131.350 Tvornica duhana Zg. 700 700 700 153,300 Varteks 24 24 24 3.912 Zagrebačka banka E 830 830 830 4.150 Zagrebačka banka C 660,07 660,07 660,07 660 Hrv. zavod za zdr. osig.* 98,50 99,49 98,70 23.945.353 29.406.977 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 29,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (23,9 milijuna) te dionicama Dalmatinske banke (3,9 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 17 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, 55 kuna, potonula cijena dionice Zagrebačke banke serije C. Značajnije je, 48 kuna, pojeftinila i obična dionica iste banke. Slijedila ju je, s gubitkom od 20 kuna, dionica Viktora Lenca. Cijena pak dionice Plive pala je 17, a Zagrebačke banke serije E deset kuna. Dionica Riviere jeftinija je četiri, Sunčanog Hvara tri, dok je dionica Privredne banke pojeftinila 2,97 kuna. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune odnosno 90 lipa, našle su se dionice Varteksa te Podravke. Tek četiri dionice ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Tako je najviše, 30 kuna, poskupila dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je, s dobitkom od devet kuna, dionica Splitske banke. Cijena pak dionice Kraša viša je tri, a Riječke banke tek jednu kunu. Gubitak od 0,90 postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježila je obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pad cijena većine dionica povukao je za sobom i CROBEX indeks te je on značajnije zaronio ispod razine od 800 bodova. Tako on sada iznosi 780 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 31. srpnja do 03. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmacija-auto 80 80 80 3.680 Ericsson-Tesla 186,50 190 189 100.043 Galeb 171,15 171,15 171,15 2.562.115 Imperial 70 70 70 4.480 Kraš 200 200 200 4.000 Štedionica Sonic 400 400 400 400 Turisthotel 75 75 75 3.512.750 Varteks 20 20 20 1.000 PIF Dom 17,65 18,19 18,10 167.863 PIF Expandia 18,81 19,04 19,04 43.535 PIF Pleter 9,60 10,00 9,60 132.940 PIF Slavonski 8,85 9,20 9,00 54.155 PIF Sunce 8,00 8,39 8,04 48.213 PIF Središnji nacionalni 14,56 14,91 14,91 315.506 PIF Velebit 12,50 12,80 12,70 72.280 7.122.971 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 7,1 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Turisthotela (3,5 milijuna) i Galeba (2,5 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 15 dionica, a pritom je njih sedam dobilo, dok ih je četiri izgubilo na vrijednosti. Najviše je ovoga tjedna, 73,15 kuna ili gotovo 75 posto, profitirala dionica Galeba. Slijedila ju je, s dobitkom od devet kuna, dionica Ericsson-Tesle. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Dom fonda poskupila 54, a Velebita 30 lipa. Cijena pak dionice Expandie skuplja je 27, a Središnjeg nacionalnog fonda 21 lipu. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od svega dvije lipe, našla se dionica Slavonskog fonda. Na listi gubitnica, neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od 25 kuna, zauzela dionica Dalmacija-auta. Slijedila ju je, s padom cijene od pet kuna, dionica Varteksa. I dionice dva PIF-a izgubile su ovoga tjedna na vrijednosti. Tako je dionica Pletera pojeftinila 20, a Sunca 16 lipa. VIN indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije osam bodova, te sada iznosi 362 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 27. srpnja 03. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 10.516,48 10.706,21 1,80 Tokyo/Nikkei 16.182,01 15.814,44 -2,27 London/FTSE-100 6.352,10 6.317,00 -0,55 Frankfurt/DAX 30 7.183,44 7.037,91 -2,02 Nedostatak novih izvješća o poslovnim rezultatima kompanija, sumnje da će dobiti u drugom tromjesečju biti niže zbog usporavanja gospodarskog rasta te nesigurnost u vezi odluke Fed-a o kamatnoj stopi u SAD-u, nagnale su ulagače na povlačenje kapitala iz tehnoloških u mnogo sigurnije, iako manje dobitonosne, dionice tzv. tradicionalne ekonomije. Stoga je ovoga tjedna na njujorškoj burzi zabilježen porast indeksa Dow jones za 1,8 posto, na 10.687 bodova. Najveći šok za tržišta bio je krajem prošloga tjedna objavljen podatak američke vlade o porastu američkog BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju za 5,2 posto. Tržište je očekivalo 3,8 posto. Iznenađujuće visoka stopa rasta BDP-a, i to kad svi ostali ekonomski pokazatelji već više od mjesec dana pokazuju usporavanje gospodarske aktivnosti, u glavama ulagača stvorila je sliku opasnosti od ponovnog dizanja kamatnih stopa, što bi bilo sedmi put zaredom u posljednjih godinu dana. Samo u petak indeks Nasdaq je pao na 3.663 boda, najnižu razinu od početka lipnja. Ipak, od početka ovoga tjedna stižu podaci koji su donekle primirili ulagače. Američko Ministarstvo trgovine objavilo je indeks proizvodnje u srpnju, koji iznosi 51,8, što je dakako manje od prognoziranih 52,2. Iako svako očitanje iznad 50 upućuje na ekspanziju proizvodnje, očito je usporavanje njezina rasta. Uz to, to je ministarstvo objavilo i podatak o porastu osobne potrošnje u tom mjesecu za očekivanih 0,5 posto te plaća za 0,4 posto. U srijedu je objavljeno i da je u lipnju prodano 829 tisuća kuća, odnosno najmanje od prosinca 1997. Ti podaci ponovno su potaknuli razmišljanja da Fed na svom zasjedanju najavljenom za 22. kolovoza ne bi trebao više podizati kamatnu stopu, jer se američko gospodarstvo pomalo "hladi". Ipak, određena nervoza postoji, zbog čega najviše profitiraju dionice tzv. stare ekonomije. Zabrinutost oko političke stabilnosti i najavljenih stečajeva japanskih kompanija odvratili su ulagače od kupovina na burzi u Tokiju. I negativni trend na Nasdaqu imao je loše posljedice ponajprije na tehnološke dionice u Japanu, a navjeći su gubitnici bile dionice korporacija Sony i Pioneer. Indeks Nikkei izgubio je u proteklih sedam dana 2,27 posto vrijednosti i iznosi 15.814 bodova. Po ocjeni analitičara, sve dok se ne riješe problemi velikih dugova pojedinih tvrtki putem stečaja, kao primjerice kod trgovačkog lanca Sogo, ne treba očekivati ozbiljniji povratak ulagača na to tržište. Na europskim burzama vlada pravo ljetno raspoloženje, obilježeno niskom likvidnošću tržišta, a smjernice na tržištu daju tek izvješća o poslovanju pojedinih kompanija. Pod utjecajem američkog, i na europskim se tržištima bilježi korekcija cijena tehnoloških i telekom dionica. Automobilska industrija bilježi rast cijena dionica, kao i naftna industrija, jer su zabilježile dobre rezultate poslovanja u prvoj polovini godine. Po riječima jednog analitičara, u sljedeća dva do tri mjeseca u Europi će tržišta kapitala bilježiti negativan trend, jer većina ulagača na deviznim tržištima očekuje porast kamatnih stopa. Indeks Londonske burze FTSE izgubio je u sedam dana 0,55 posto vrijednosti, pa iznosi 6.317 bodova, a Frankfurtske DAX 2,02 posto, odnosno vrijedi 7.037 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 27. srpnja 03. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9400 0,9065 -3,56 Euro/JPY 102,35 98,16 -4,09 USD/JPY 108,83 108,35 -0,44 Euro je u četvrtak zabilježio najnižu razinu prema američkom dolaru u posljednjih 10 tjedna. U proteklih je sedam dana izgubio 3,56 posto na vrijednosti. Posljedica je to očekivanja ulagača na deviznim tržištima da će rasti jaz između kamatnih stopa u euro zoni i SAD-u u korist američke valute, budući da će i stopa američkog gospodarskog rasta premašiti stope rasta europskih ekonomija. Tečaj eura je pao i prema japanskom jenu, za 4,09 posto. Iako su investitori zabrinuti oko najavljenih stečajeva nekoliko velikih japanskih kompanija zbog nagomilanih dugova koje ne mogu vraćati, jen je ojačao u tjedan dana prema dolaru za 0,44 posto. Rezultat je to veće potražnje američkih banaka za japanskom valutom. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 28. srpnja - 04. kolovoza 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 28. srpnja 04. kolovoza u % Euro 1 7,5952 7,5871 -0,10 DEM 1 3,8833 3,8792 -0,10 USD 1 8,0792 8,3384 3,20 GBP 1 12,2543 12,4543 1,63 JPY 100 7,4114 7,6824 3,65 ATS 1 0,5519 0,5513 -0,10 ITL 100 0,3922 0,3918 -0,10 CHF 1 4,8903 4,9171 0,54 SIT 100 3,6536 3,6454 -0,22 Tečaj njemačke marke snižava se već deset tjedana. U tom je razdoblju marka oslabila 1,3 posto prema kuni. Ovoga je tjedna u odnosu na kunu na vrijednosti izgubilo pet, a dobilo četiri inozemne valute. Najviše je ojačao japanski jen, 3,65 te američki dolar, 3,2 posto. Cijena britanske funte je porasla 1,63, a švicarskog franka 0,54 posto. Kao i marke, tečajevi eura, talijanske lire i austrijskog šilinga slabe već dva i pol mjeseca, izgubivši u tom razdoblju 1,3 posto svoje vrijednosti. Istodobno, slovenski je tolar pojeftinio 2,92 posto. 7. Vladino jamstvo za euroobveznice HBOR-a vrijedne 500 milijuna eura Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), temeljem jamstva hrvatske Vlade, može se na međunarodnom tržištu kapitala u idućih nekoliko godina zadužiti do ukupno 500 milijuna eura (više od 3,8 milijardi kuna). Riječ je o srednjoročnom programu HBOR-a - nazvanom Euro Medium Term Note Programu (EMTN) - odnosno izdavanju obveznica, dužničkih vrijednosnih papira. Pojedinačni iznosi koji će se povlačiti u zasebnim emisijama ovisit će o godišnjim potrebama i kreditnim aktivnostima Banke. Hrvatska je Vlada na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o davanju okvirnog jamstva za takvu emisiju euroobveznica, uz napomenu da se to čini kako se ne bi za svaku emisiju provodio postupak izdavanja jamstva. Vlada će posebnom odlukom definirati ukupan limit izdanja HBOR- ovih vrijednosnih papira u jednoj proračunskoj godini, uz ovlaštenje Upravi HBOR-a da može prema potrebama i prilikama izdati nove emisije do definiranog ukupnog najvećeg iznosa. Sukladno tome, HBOR-u je odobreno zaduženje u proračunskoj 2000. do iznosa od 100 milijuna eura. EMTN program je skup dokumentacije na osnovu koje HBOR u vrlo kratkom roku pripreme može izaći na tržište euroobveznica, a za svaku pojedinu emisiju potanko će se definirati svi uvjeti i elemtni transakcije. Time se omogućuje HBOR-u da u trenutku koji se ocjeni povoljnim na tržištu brzo donese i provede odluku o novoj javnoj ili privatnoj emsiji obveznica u sklopu Programa. Upravo to je bio razlog zašto je inozemni pravni savjetnik za EMTN program, odvjetnički ured Weil, Gotshal & Manges, predložio formu okvirnog jamstva Vlade za sve emisije obveznica. Glavni organizator (aranžer) zaduživanja HBOR-a kroz EMTN program je Deutsche Bank iz Londona, organizator prve emisije obveznica i savjetnik u procesu rejtinga je Chase Manhattan International, a u sindikatu banaka koje se obvezala za komunikaciju s investitorima i koje jamče plasmana obveznica su: Morgan Stanley Dean Witter, Merrill Lynch, BNP Paribas, Credit Susse First Boston, UBS Warburg, Dresdner Kleinworth Benson, Daiwa SBGM, Raiffeisen Zentralbank i Privredna banka Zagreb. Program je aktiviran nakon što je HBOR dobio investicijski kreditni rejting (BBB-; Baa3), jer su time postali dostupni mnogi investitori kojima je dopušteno ulaganje samo u vrijednosne papire institucija i tvrtki koje imaju kreditni rejtnig. Sam program, kako napominju iz HBOR-a, bit će po uspostavi objavljen na svim relevantnim mjestima koja prate potencijalni investitori, a održat će se i nekoliko izravnih sastanaka sa pojednim investitorima u Londonu i Frankfurtu, kako bi se predstavila Banka i EMTN program. Prospekt o programu dostavljen je Luxemburškoj burzi, na kojoj će EMTN program biti uvršten, nakon čega će dokumentacija sa svim potankostima biuti dostavljena članicama bankarskog sindikata. 8. Rješavanje starih dugova opteretilo izvršenje proračuna Rješavanje starih dugovanja države bitno je opteretilo izvršenje državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine. Od 3,6 milijardi kuna koliko je u proračunu namijenjeno vraćanju tih dugova već je podmireno 92,84 posto, ili 3,34 milijarde. Početkom srpnja riješen je i sindicirani zajam na domaćem financijskom tržištu za HZZO u iznosu 1,7 milijardi kuna. Od ukupno 9,5 milijardi kuna starih dugovanja države do sada je ukupno vraćeno 5,6 milijardi, izvijestio je ministar financija Mato Crkvenac na prošlotjednoj sjednici Vlade izvješćujući o izvršavanju proračuna od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. U tom su razdoblju prihodi proračuna iznosili 21 milijardu i 376 milijuna kuna, a rashodi 22 milijarde i 668 milijuna, odnosno rashodi su bili oko 1,29 milijardu kuna veći od prihoda. Izvršenje starih obveza utjecalo je na neke druge pozicije, a najviše se, istaknuo je Crkvenac, štedjelo na tekućim izdatcima. Govore o tome i podatci o podbačaju izvršenja izdataka za materijal, energiju, komunalne i ostale usluge (izvršeno je 363 milijuna, ili 33,16 posto plana, odnosno podbačaj je oko 130 milijuna), izdacima za tekuće održavanje (izvršeno 184 milijuna, ili 32,70 posto, odnosno neizvršeno je oko 70 milijuna). U prvom je polugodištu bilo problema i s podmirenjem tekućih izdataka Ministarstva obrane, ali su, s druge strane, u potpunosti podmirene njegove stare obveze. Problema ima i u podmirenju subvencija poljoprivredi, ali su pokrivene ranije obveze, a do konca godine računa se na potpuno izmirenje obveza s naslova subvencija. U takvoj situaciji neki proračunski korisnici u prvom polugodištu, ističe i Crkvenac, nisu dobro prošli. I dok su od ukupnih godišnjih sredstava korisnici u prvih šest mjeseci prosječno dobili 46,8 posto sredstava, neki su dobili znatno manje. Daleko najlošije pritom je prošlo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje je od godišnje planiranih 126 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci dobilo tek 1,5 milijuna, ili simboličnih 1,16 posto. Dobro nije prošlo ni Ministarstvo gospodarstva koje je dobilo tek 11,72 post godišnje planiranih sredstava, ili Ministarstvo za javne radove koje je dobilo 17,07 posto od ukupno planiranih sredstava. Iako ministar Crkvenac ističe da će se ostvarivanje nekih proračunskih pozicija do kraja godine poboljšati, Vlada je svim korisnicima poručila da su potrebne dodatne mjere štednje, da trebaju reducirati svoje mjesečne projekcije izdataka, a gdje je god moguće u potpunosti zaustaviti kreiranje novih obveza do konca godine, ili to podmirivati prestrukturiranjem unutar svoga razdjela. Preporuka je to i Vladine Koordinacije za gospodarstvo koja upozorava na nemogućnost realizacije prihoda od druge faze privatizacije HT-a u ovoj godini, te otežanim mogućnostima financijskog premošćivanja izdataka u zadnjem kvartalu. A upravo je privatizacija HT-a proračunu trebala donijeti glavninu prohoda od privatizacije. Naime, proračunom je od privatizacije predviđen prihod od 8,2 milijarde kuna, a u prvih je šest mjeseci dobiveno 2,2 milijarde i to od privatizacije Privredne banke Zagreb. I srpanj je proračunu donio prihod po toj osnovi i to 650 milijuna od privatizacije Riječke i Splitske banke. Nastavak oporavka ekonomskih aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, te vraćanje starih dugova vodili su pak rastu prihoda od najizdašnijeg proračunskog prihoda - PDV-a. Naime, od ukupno 21,4 milijarde prihoda u prvih šest mjeseci, porezni su prihodi donijeli 18,3 milijarde, a sam PDV-a više od polovice toga iznosa, odnosno gotovo 9,9 milijardi kuna što je 10,48 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Porast se bilježi i kod trošarina od kojih se u proračun do konca lipnja slilo 3,2 milijarde kuna, ili 18,44 posto više nego u lanjskom razdoblju. U skladu pak s očekivanjima, država je u prvih šest mjeseci ove godine manje prikupila od poreza na dohodak (2,05 milijardi ili 1,32 posto manje) i na dobit (973,37 milijuna, ili 25,32 posto manje nego u lanjskom razdoblju). Vlada u izvješću koje upućuje Saboru daje i detaljan prikaz knjige dugova i njenog izvršavanja, preglede plaćanja s deviznih računa Ministarstva financija, plaćanja po državnim jamstvima, te pregled izdanih financijskih jamstava u ovoj godini. Od 1. siječnja do 30. lipnja tih je jamstava dala u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijarde kuna, od čega se čak 1,7 milijardi odnosi na HZZO, na turizam otpada 185,8 milijuna, na poljoprivredu 22,4 milijuna. Izvješće sadrži i pregled korištenju sredstava tekuće zalihe iz kojih je u prvih šest mjeseci doznačeno 69,2 milijuna kuna, a do kraja godine Vladi je na raspolaganju još 80,6 milijuna kuna (ukupno je, naime, planirano oko 150 milijuna). Vlada u iscrpnom materijalu objašnjava i makroekonomsko okruženje u kojemu je izvršavan proračun. Ocjenjuje pritom da nova ekonomska politika već daje prve rezultate, a posebice ističe rast industrijske proizvodnje (2,9 posto u prvom polugodištu), dobre rezultate u poljoprivredi, rekordne rezultate u turizmu... Ti rezultati u ovoj godini neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda, kaže ministar Crkvenac, procjenjujući da će bruto domaći proizvod u ovoj godini porasti za 2,8 posto. 9. Zagrebačka banka potpisala sindicirani kredit od 150 mil eura Zagrebačka banka d.d. potpisala je početkom ovog tjedna u Londonu Ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu od 150 milijuna eura. Kredit, kako je objavljeno u srijedu iz Banke, namijenjen je intenzivnom razvoju uspješnog poslovanja banke, a u sindikatu je 31 svjetska banka. Inozemne su banke u svojoj ponudi Zagrebačkoj banci ponudile više od 200 milijuna eura, što predstavlja znatno veći iznos od onog traženog i, kažu u Banci, potvrđuje iznimno povjerenje koje u međunarodnim financijskim krugovima uživa Zagrebačka banka. Cjelokupni posao oko odobravanja sindiciranog kredita aranžirale su Bayerische Landesbank Girozentrale, Citibank, Commerzbank, The Dai-Ichi Kangyo Bank i Westdeutsche Landesbank Girozentrale, navodi u priopćenju Zagrebačka banka. 10. Nataša Marendić ovlaštenik DAB-a za Croatia banku Iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) izvijestili su u ponedjeljak da od 1. kolovoza ove godine Adolf Matejka, na vlastiti zahtjev i zahtjev Hrvatske narodne banke, prestaje obnašati dužnost ovlaštenika za rukovođenje i zastupanje Croatia banke u postupku sanacije. Na dužnost ovlaštenika direktor DAB-a Marinko Filipović imenovao je Natašu Marendić, dosadašnju pomoćnicu ovlaštenika u Croatia banci. Nataša Marendić obnašat će dužnost ovlaštenika do održavanja redovne Skupštine Croatia banke. Budući da se proces sanacije te banke uspješno privodi kraju, Skupština će se održati najkasnije u rujnu ove godine. 11. Statistika Tromjesečni rast industrijske proizvodnje 1,6 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine (od travnja do lipnja) veća za 1,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a za isti je postotak (1,6 posto) povećana i u odnosu na razbolje od siječnja do ožujka ove godine, podatci su Državnog zavoda za statistiku, izračunati na temelju indeksa trend-ciklus. Ovi pokazatelji govore o poboljšanju kretanja u industrijskoj proizvodnji, budući je u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine u odnosu na prethodna tri mjeseca industrijska proizvodnja bila manja za 0,1 posto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje ostvaren rast od 0,8 posto. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) u tromjesečju od travnja do lipnja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rast od 2,7 posto bilježi se u prerađivačkoj industriji, dok u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena za 0,8 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 4 posto. Po glavnim pak industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) u razdoblju travanj-lipanj ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rast za 5,3 posto ostvaren je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, za 4,5 posto trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,2 posto kod kapitalnih proizvoda te povećanje od 1,1 posto u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Smanjenje proizvodnje za 4,2 posto u tom se vremenu bilježi u grupaciji energije. U odnosu na prva tri mjeseca ove godine u razdoblju travnja-lipanj prema područjima NKD-a, najveći se rast od 2,4 posto također bilježi u prerađivačkoj industriji, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju povećana za 1,9 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i u ovom je usporedivim razdobljima zabilježen pad od 4 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u drugom ovogodišnjem tromjesečju u usporedbi sa prva tri ovogodišnja mjeseca rast prozvodnje od čak 8 posto ostvaren je kod kapitalnih proizvoda , a za 3,6 posto u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda osim energije povećana za 1,1 posto. Pad pak proizvodnje od 4,1 posto u tom je razdoblju zabilježen kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Ove godine rast BDP-a 2,8 posto - Nova ekonomska politika hrvatske Vlade daje prve rezultate koji, doduše, u ovoj godini još neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda - ocjenjuju vladini dužnosnici. Tako se u ovoj godini, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, računa s rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto. Promjene se očituju u pojedinim ekonomskim trendovima, kao što su impulsni trend rasta industrijske proizvodnje koji je najveći od 1997. godine, ostvaruju se dobri rezultati u poljoprivredi, a turistička sezona bilježi rekordne rezultate. U robnoj razmjeni rezultati su skromniji ali su trendovi pozitivni. Uz sve teškoće, s ostvarenjem državnog proračuna u prvom polugodištu možemo biti zadovoljni, istaknuo je ministar Crkvenac na prošlotjednoj sjednici Vlade. Ovogodišnjim je proračunom prekinut rast potrošnje i ekspanzija javnog sektora, Vlada je pristupila podmirivanju dugova iz proteklog razdoblja, mjerama tekuće politike smanjena je cijena rada. U općoj ocjeni makroekonomskog okruženja u prvom polugodištu 2000. u izvještaju Ministarstva financija o izvršenju državnog proračuna ističe se kako je nakon siječanjskih izbora, ubrzanom demokratizacijom na unutarnjem planu u kratkom roku promijenjen položaj Hrvatske u svijetu (prijem u Partnersto za mir, u Svjetsku trgovinsku organizaciju, pregovori o stabilizaciji i pridruživanju s EU). Istodobno se, međutim, upozorava da taj povoljni politički položaj Hrvatske nije još ekonomski valoriziran te će u tom će pravcu valjati usmjeriti velike napore. Među pluseve svakako se ubraja porast BDP-a, po preliminarnim podacima statistike, u prvom kvartalu za 4 posto, čemu su najveći doprinos dale industrijska proizvodnja, trgovina na malo te prijevoz, skladištenje i veze. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja porasla je 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pri čemu je prerađivačka industrija, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje s oko 80 posto, porasla za 4,1 posto. Prerađivačka je industrija područje od kojeg se i u narednom razdoblju očekuje rast što bi trebalo vući ukupnu industrijsku proizvodnju. U građevinarstvu je, međutim, fizički obim radova u prva četiri mjeseca zabilježio pad od 12,3 posto. Turizam postiže rekordne rezultate, a ukupni promet u trgovini na malo u prvih je pet mjeseci porastao nominalno za 15,8 posto a realno 10,2 posto, što govori o znatnom oporavku domaće potrošnje posljednjih mjeseci. U prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 1,66 milijardi dolara, što je za skromnih 0,1 posto više u usporedbi s tim prošlogodišnjim razdobljem. Istodobno je uvezeno roba za 2,88 milijardi dolara ili 1,1 posto manje. Blago smanjenje deficita u robnoj razmjeni, na 1,2 milijarde dolara, posljedica je, dakle, u većoj mjeri smanjenje uvoza nego povećanja izvoza. Cijene su, mjereno indeksom cijena na malo, u prvom polugodištu porasle 5,4 posto, a taj je porast pod dominatnim utjecajem povećanja cijena naftnih derivata te duhanskih prizvoda. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima su u prvih šest mjeseci porasle 9,5 posto, dok je lipanjska razina proizvođačkih cijena 10,6 posto viša od razine u istom prošlogodišnjem mjesecu. Prosječni tečaj kune prema njemačkoj marci u lipnju je iznosio 3,91 kunu što govori o nastavku trenda aprecijacije kune započetom tijekom ožujka. Ovakav trend tečaja kune trebao bi se nastaviti i u narednim mjesecima (tijekom turističke sezone), što bi, po ocjeni analitičara Ministarstva financija, sukladno osjetljivosti domaćih cijena na kretanje tečaja trebalo pridonijeti njihovoj stabilnosti odnosno djelomično amortizirati povećanje cijena naftnih derivata. Nezaposlenost je pak najveći problem s kojim se suočava Vlada i kojemu će trebati posvetitit punu pažnju. Krajem lipnja evidentirano je 342,1 tisuća nezaposlenih, a određeni pozitivni pomaci koji se događaju u zadnja tri meseca (od ožujka) objašnjavaju se uobičajenim sezonskim kretanjima. Prosječna je pak plaća u travnju iznosila 3.207 kuna, što je u odnosu na prošlu godinu nominalni porast od 5,3 posto. Realno je prosječna neto plaća (deflacionirana cijenama na malo) u travnju u odnosu na prosjek prošle godine ostala na istoj razini. U prva je pak četiri mjeseca ove godine prosječna neto plaća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno porasla za 8,5 posto a realno za 3,1 posto. Mirovine su u tom razdoblju nominalno porasle za 7,2 posto, dok je njihov realni rast iznosio 1,9 posto. Imovina hrvatskih poduzetnika 413,2 milijarde kuna - Ukupna imovina hrvatskih poduzetnika na kraju prošle godine iznosila je 413,2 milijarde kuna, što je 6,9 posto više nego na početku godine. Pritom je kratkotrajna imovina porasla 8,3 posto, na nešto više od 139 milijardi kuna, dok je dugotrajna imovina, po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), iznosila 257,7 milijardi kuna, što je porast od 4,2 posto. Kratkotrajna imovina, promatrano po osnovnim oblicima, rasla je ujednačeno, istaknuli u ZAP-u. Tako najveći dio kratkotrajnih potraživanja (75,9 posto) čine ona od kupaca, koja su potkraj prošle godine u odnosu na početak godine porasla 7,7 posto. Rast obveza prema dobavljačima iznosio je 9,8 posto. Kretanja strukture izvora pokazuju i dalje nepovoljne tendencije, odnosno smanjuje se udjel kapitala i rezervi, za 0,3 posto te dugoročna rezerviranja za rizike koja su smanjena 4,2 posto. Svi ostali izvori zabilježili su rast. Potkraj prošle godine dugoročne i kratkoročne obveze sudjelovale su u ukupnim izvorima sredstava sa 48,5 strukturnih poena, što znači da su se izjednačile s vrijednošću kapitala i rezervi. U ZAP-u ističu, kako je prisutan sve veći nesklad između kapitala i imovine te potraživanja i obveza. Kapital i rezerve zajedno s dugoročnim obvezama (259,2 milijarde kuna) bili su potkraj 1999. godine dostatni za financiranje dugotrajne imovine (257,7 milijardi kuna) i samo maloga dijela zaliha (od 1,5 do 39,7 milijardi kuna). Istodobno, već duže vrijeme uočeno je zaostajanje novčanih sredstava i iskazanih kratkotrajnih potraživanja za kratkoročnim obvezama. Posljedica toga je poljuljana financijska ravnoteža hrvatskog gospodarstva. Tako su prema stanju od 31. prosinca 1999. godine bili blokirani žiroračuni 30.278 pravnih osoba u ukupnom iznosu od 26,6 milijardi kuna. Prema kraju 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećao se 14,2 posto, a iznos blokada za 84,2 posto. Promatrajući prema veličini imovine, potkraj prošle godine srednje veliki poduzetnici raspolagali su s gotovo petinom, a mali poduzetnici s četvrtinom imovine hrvatskog poduzetništva. Prema oblicima vlasništva, pak, smanjen je udjel državnog sektora u ukupnoj aktivi i pasivi, i to za 8,9 strukturnih poena. Istodobno, udjel privatnog sektora porastao je 2,5 strukturnih poena, a udjel mješovitog sektora za čak 6,9 strukturnih poena. Nepovoljni financijski rezultati poslovanja - Gotovo 60 tisuća hrvatskih poduzetnika ostvarilo je u prošlogodišnjem poslovanju ukupni prihod u iznosu od 275,3 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno su ukupni rashodi dosegnuli iznos od 279,6 milijardi kuna i bili su 6 posto veći nego u godini ranije. Ne samo da se pogrošao odnos osvarenog prihoda prema rashodima - sa 99,1 posto u 1998. na 98,5 posto u prošloj godini, već je konačni financijski rezultat poslovanja poduzetnika duboko u minusu. Ukupni su gubici, naime, za 6,7 milijardi kuna premašili ostvarenu dobit nakon oporezivanja. To su samo neki od pokazatelja iz opsežne informacije o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1999. koju je upravo objavio Zavod za platni promet (ZAP). Ovim je statističkim istraživanjima obuhvaćeno 59.972 poduzetnika sa 716.195 zaposlenika. Među 64.827 poduzetnika koji ZAP-u nisu dostavili statističke izvještaje o prošlogodišnjem poslovanju, najveći je dio onih koji nisu imali prometa za žiro računima, odnosno nisu ni poslovali. U ZAP-u ocjenjuju kako su financijski rezultati poslovanja u 1999. izrazito nepovoljni, što je i odraz kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Negativno se poslovalo u čak 11 područja djelatnosti od njih 14. Poduzetnici svih veličina kao cjelina su poslovali također negativno, a s gledištva vlasništva jedino je privatni sektor uspio iskazati veću ukupnu dobit od gubitaka. Ukupni su gubici premašili iznos od 15 milijardi kuna (i za 31,5 posto su veći nego u godini prije), dok je dobit svih poduzetnika prije oprezivanja bila 10,7 milijardi (ili 18,5 posto više nego 1998.). Nakon oporezivanja dobit iznosi 8,3 milijardi kuna, što predstavlja porast za 25,1 posto u odnosu prethodnu godinu. S dobiti je poslovalo 40.995 poduzetnika ili 68,4 posto, dok je znatno manje onih - 18.977 koji su poslovali s gubitkom, međutim, njihovi su gubici toliki da su nadmašili dobit profitabilnih poduzetnika za 6,7 milijardi kuna. Analize kretanja prihoda i rashoda pokazuju da su se, promatrano po područjima djelatnosti, polarizirale tri grupe: oni čiji su ukupni prihodi i ukupni rashodi smanjuju, potom djelatnosti kod kojih prihodi padaju a rashodi rastu, te one kod kojih obje kategorije rastu. U području ribarstva, hotela i zdravstva ukupni su prihodi i rashodi u padu do najviše devet posto. Ukupni prihodi stagniraju u području financijskog posredovanja i rudarstva a rashodi rastu. U ostalih devet područja ukupni prohodi i ukupni rashodi uglavnom ujednačeno rastu, pri čemu se dinamikom izdvajaju prerađivačka industrije (rast prihoda 6,4 posto, rashoda 8,1 posto), kao i područje poslovanja nekretninama (porast prihoda 8,9 posto, rashoda 8,7 posto). Međutim, i najveći se gubici iskazuju u prerađivačkoj industriji - 7,2 milijarde kuna ili 47,6 posto, s time da se u tom području iskazuju i najveći dobici, u iznosu od 3,5 milijardi kuna ili 41,8 posto, što daje ukupni negativni rezultat za prerađivačku industriju od 3,7 milijardi kuna. Gubici su iskazani u svim područjima, a naveći od 1,6 milijardi kuna u proizvodnji naftnih derivata, iako se prijašnjih godina u tom potpodručju poslovalo s dobiti. Visinom gubitaka, napominju u ZAP-u, ističe se još područje trgovine (15,1 posto sveukupnih gubitaka, ili 2,3 milijarde kuna), potom područje prometa, skladištenja i veza (10,8 posto ili 1,6 milijardi ukupnih gubitaka), te područje djelatnosti hotela i restorana (8,5 posto ili 1,28 milijardi kuna prošlogodišnjih gubitaka u poslovanju). Za razliku od prijašnjih godina, kada se uobičajilo da mali poduzetnici kao cjelina posluju s pozitivnim financijskim rezultatom, u 1999. za sve tri grupacije poduzetnika, svrstanih po veličini, konsolidirani je financijski rezultat negativan - kod velikih poduzetnika za 4,4 milijarde, srednje velikih 1,6 milijardi, dok su kod malih poduzetnika gubici premašili dobit za 663 milijuna kuna. Po oblicima vlasništva, pozitivan konsolidirani financijski rezultat (dobit minus gubitak) iskazuje se samo kod privatnih tvrtki ( u ukupnom iznosu od 296 milijuna kuna). Najnepovoljniji su rezultati mješovitog sektora vlasništva (gubici veći od dobiti za 4,1 milijardu kuna) te potom državnog sa 2,8 milijardi kuna negativnog konsolidiranog financijskog rezulata.