RFE-RAZGOVOR-S. HENKE O CRNOJ GORI-9-8

Steve Henke: Odlučujući je utjecaj Rusije i Kine, a ne Zapada Moderator: Nikola Gurović "Steve Henke, profesor na sveučilištu 'Johns Hopkins' u Baltimoreu, današnji savjetnik crnogorskoga predsjednika Mila Đukanovića, prije bugarskog predsjednika Petra Stojanova i svojedobno savjetnik potpredsjednika SIV-a Živka Pregelja, u intervjuu za RFE govori o opasnostima rata u Crnoj Gori. - Gospodine Henke, u nedavnom članku objavljenom u američkom magazinu 'Forbes' tvrdite da je Balkan na rubu novog sukoba i da Crna Gora može biti meta jugoslavenskog vođe Slobodana Miloševića. Mislite li da će on zanemariti upozorenja Zapada da ne počinje još jedan rat? = Ne vjerujem da Milošević ikad išta zanemaruje u političkim kalkulacijama. On gleda na ono što smatra svojom dobiti i na troškove angažiranja u ratu i onda donosi odluke. Mislim da će ovoga puta sve u najvećoj mjeri ovisiti, ne o tome što Zapad misli o problemima koje Milošević stvara, nego što o tome misle Rusija i Kina. Ako one kažu u redu je izazivati nevolje u Crnoj Gori to će za Miloševića imati veliku težinu i time se rizik od sukoba u Crnoj Gori povećava. - Ali predsjednik Putin je tijekom summita u Okinavi zauzeo stajalište Zapada? = Mislim da je Putinovo stajalište u najmanju ruku dvosmisleno. On je, objektivno govoreći, u savezu sa Srbijom i nemam nikakvih dvojbi da je Kina također u savezništvu sa Srbijom i Miloševićem. - Prema vašoj ocjeni, Milošević je jači nego ikad, neki analitičari kažu da on nema izlazne strategije i bori se za preživljavanje? = Zašto bi on imao izlaznu strategiju i zašto bi i da je ima rekao bilo kome, jer namjerava ostati na vlasti? - Kako gledate na položaj Crne Gore? Predsjednik Đukanović je dosad bio oprezan i mudar izbjegavajući sukob s Beogradom. Sada je izložen novom pritisku Zapada da prihvati savezne izbore skrojene po Miloševićevim potrebama? = Mislim da je teška pogreška Zapada što gura Đukanovića u tom smjeru. Tu je staru politiku u odnosu na Jugoslaviju ustanovio u travnju 1991. tadašnji američki državni tajnik James Baker kad je rekao da se svakako mora osigurati jedinstvo Jugoslavije. To je još pozicija Zapada. Prošli smo kroz ratove u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu i ti ratovi su djelomično izazvani i time što je Zapad mislio da te republike moraju ostati u saveznoj državi i Milošević je rekao: U redu, slažem se, moraju ostati, imamo Vojsku Jugoslavije koja će ih pokušati zadržati. - Neki eksperti kažu da najveći problem Srbije nije Milošević nego oporba koja je razjedinjena, bez jasne vizije budućnosti Srbije i nespremna da se distancira od nedavne prošlosti? = Oporba, naravno, nema viziju budućnosti i ne želi se distancirati od prošlosti jer jedine primjedbe koju imaju u odnosu na Miloševića su, prvo: da je na vlasti on, a ne oporba i drugo: da nije dobio ratove. Posebno je oporba ljuta jer nije pobijedio u ratu na Kosovu. - Vjerujete li da bi pozitivna promjena u Srbiji potaknula promjene u Bosni i pomogla stabiliziranju Kosova? = Ne, ne znam kako definirate pozitivnu promjenu, pretpostavljam da mislite na pobjedu oporbe i smjenu Miloševića? Da li mislite na to? - Da. = Ako oporba pobijedi smatram da praktično neće biti promjena na Kosovu i vjerojatno vrlo malo promjena u Bosni. Opća gledišta oporbe kada su u pitanju vanjska politika i regionalni problemi su jednaka kao i Miloševićeva. - Kakva je situacija u regiji općenito, imate svježe informacije i svakodnevne kontakte? = Mislim da je opća situacija, bar na temelju onoga što čitam, takva da se sada nalazimo na opasnoj točki i zato tvrdim da Zapad mora podržati referendum o neovisnosti Crne Gore. Ako Crnogorci žele taj referendum, Zapad ga mora podržati, koristeći luku Bar ne samo za logističke potrebe na Kosovu, već kao i luku NATO-a. - Slažete li se da bi to bila rizična operacija, jer nedavni lokalni izbori u Crnoj Gori su pokazali uravnotežen odnos snaga između prozapadne struje i prosrbijanske, da tako kažemo? = Mislim da o tome trebaju odlučiti Crnogorci, jesu li za referendum ili ne, ja nisam u poziciji da im kažem što trebaju učiniti sa svojim suverenitetom. Oni sami moraju odlučiti. - Mislite li da je Makedonija izvan opasnosti zbog snažne vojne prisutnosti na Kosovu? = Da, mislim da to osigurava pokriće za Makedoniju i štiti je do određene mjere. Ekvivalent tome bi bio ako bi NATO koristio luku Bar za logističke potrebe. Srbija neće prouzročiti nikakve probleme u Makedoniji zbog Miloševićevih kalkulacija o dobiti i troškovima, jer su troškovi veći od dobitka i zato što dolje već ima postrojbe. - Kosovska kriza je najveći izazov za Clintonov drugi predsjednički mandat. Kosovski Albanci su se vratili kućama, Srbi još oklijevaju iz sigurnosnih razloga. Iznenađuje li vas spori tempo normalizacije? = Ne, ne iznenađuje me uopće. Mislim da se situacija na Kosovu neće normalizirati još mnogo godina i ostat ćemo tamo u potencijalno nestabilnom okruženju dugo vremena, bilo da je Milošević na vlasti, bilo da je opozicija na vlasti u Beogradu. - Uz podršku 'Pakta o stabilnosti', u tijeku je nekoliko velikih projekata širom regije. Slažete li se da je Balkan na putu demokracije i napretka koji se ne mogu vratiti unatrag? = Mislim da to ostaje veliko pitanje, jer postoje žarišta mnogih problema u Srbiji, što može biti potencijalno faktor nestabilnosti. Imamo izbore uskoro u Rumunjskoj i čini se da će se bivši komunisti vratiti na vlast. Dakle, cijela situacija ostaje dinamična i nestabilna na Balkanu". (RFE)