POSLOVNI PREGLED BROJ 168

POSLOVNI PREGLED broj 168 29. srpnja - 04. kolovoza 2000. SADRŽAJ: ? RJEŠAVANJE STARIH DUGOVA OPTERETILO IZVRŠENJE PRORAČUNA 2 ? OVE GODINE RAST BDP-A 2,8 POSTO 2 ? MINISTARSTVO GOSPODARSTVA STOJI IZA POTPISA PROTOKOLA O ENRONU 3 ? OSNOVANA KOORDINACIJA SINDIKATA I HFP-A 3 ? STYRIA ODUSTALA OD ULAGANJA U VEČERNJI LIST 3 ? JAMNICA OTVORILA LINIJU ZA PROIZVODNJU SOKOVA U BOČICAMA 4 ? GRADNJA ČEPINSKE ULJARE ODVIJA SE PREMA PLANU 4 ? KREDITNO JAMSTVO ZA PROVEDBU RAZVOJNOG PROGRAMA BELJA 4 ? GRAWE HRVATSKA D.D. GRADI NOVU POSLOVNU ZGRADU U ZAGREBU 5 ? SPAN U STRATEŠKOM PARTNERSTVU S MAĐARSKIM SYNERGON-OM 5 ? RADNICI "LAVA" ZAPOČELI SEDMODNEVNI PROSVJED NA MAGISTRALI 5 ? POTPISAN UGOVOR O KONCESIJI O OPSKRBI PLINOM 5 ? HINET NAJAVIO OD 33 DO 66 POSTO NIŽE TARIFE ZA PRISTUP INTERNETU 5 ? IZRAEL I HRVATSKA POTPISALI DVA GOSPODARSKA UGOVORA 6 ? STOIBER POHVALIO VLADINE MJERE ZA POTICANJE STRANIH ULAGANJA 6 ? POSJET WASHINGTONU: POTAKNUTI ULAGANJA SAD-A U HRVATSKU 6 ? UKIDANJE VIZA ZA HRVATSKU OTVARA ALBANIJI PUT U EUROPU 6 ? HFP ĆE BITI ODGOVORAN ZA MOGUĆI STEČAJ TPT-A I JEDINSTVA 7 ? TROMJESEČNI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 1,6 POSTO 7 ? PRIVREDNI VJESNIK: KONJUKTURNI TEST HRVATSKOG GOSPODARSTVA 8 ? NEPOVOLJNI FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA 8 ? IMOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA 413,2 MILIJARDE KUNA 9 ? ZAGREBAČKA BANKA POTPISALA SINDICIRANI KREDIT OD 150 MIL EURA 9 ? DOBIT GRUPE PBZ ZA ŠEST MJESECI GOTOVO 220 MILIJUNA KUNA 9 ? VLADINO JAMSTVO ZA EUROOBVEZNICE HBOR-A VRIJEDNE 500 MILIJUNA EURA 10 ? NATAŠA MARENDIĆ OVLAŠTENIK DAB-A ZA CROATIA BANKU 10 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 10 ? TEČAJ EURA U ODNOSU NA DOLAR NA NAJNIŽOJ RAZINI U 10 TJEDANA 11 ? OPEC: NAFTA JEFTINIJA ZA VIŠE OD DVA DOLARA PO BARELU 11 ? U 2001. RAST TURISTIČKOG PROMETA 10 DO 15 POSTO 12 ? OSIGURANO 50 MILIJUNA KUNA ZA NASTAVAK RADOVA NA POSAVSKOJ AUTOCESTI 12 ? ZAPADNI KRAK ISTARSKOG IPSILONA OD IZNIMNOG ZNAČAJA ZA TURIZAM 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RJEŠAVANJE STARIH DUGOVA OPTERETILO IZVRŠENJE PRORAČUNA Rješavanje starih dugovanja države bitno je opteretilo izvršenje državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine. Od 3,6 milijardi kuna koliko je u proračunu namijenjeno vraćanju tih dugova već je podmireno 92,84 posto, ili 3,34 milijarde. Početkom srpnja riješen je i sindicirani zajam na domaćem financijskom tržištu za HZZO u iznosu 1,7 milijardi kuna. Od ukupno 9,5 milijardi kuna starih dugovanja države do sada je ukupno vraćeno 5,6 milijardi, izvijestio je ministar financija Mato Crkvenac na prošlotjednoj sjednici Vlade izvješćujući o izvršavanju proračuna od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. U tom su razdoblju prihodi proračuna iznosili 21 milijardu i 376 milijuna kuna, a rashodi 22 milijarde i 668 milijuna, odnosno rashodi su bili oko 1,29 milijardu kuna veći od prihoda. Izvršenje starih obveza utjecalo je na neke druge pozicije, a najviše se, istaknuo je Crkvenac, štedjelo na tekućim izdatcima. Govore o tome i podatci o podbačaju izvršenja izdataka za materijal, energiju, komunalne i ostale usluge (izvršeno je 363 milijuna, ili 33,16 posto plana, odnosno podbačaj je oko 130 milijuna), izdacima za tekuće održavanje (izvršeno 184 milijuna, ili 32,70 posto, odnosno neizvršeno je oko 70 milijuna). U prvom je polugodištu bilo problema i s podmirenjem tekućih izdataka Ministarstva obrane, ali su, s druge strane, u potpunosti podmirene njegove stare obveze. Problema ima i u podmirenju subvencija poljoprivredi, ali su pokrivene ranije obveze, a do konca godine računa se na potpuno izmirenje obveza s naslova subvencija. U takvoj situaciji neki proračunski korisnici u prvom polugodištu, ističe i Crkvenac, nisu dobro prošli. I dok su od ukupnih godišnjih sredstava korisnici u prvih šest mjeseci prosječno dobili 46,8 posto sredstava, neki su dobili znatno manje. Daleko najlošije pritom je prošlo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje je od godišnje planiranih 126 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci dobilo tek 1,5 milijuna, ili simboličnih 1,16 posto. Dobro nije prošlo ni Ministarstvo gospodarstva koje je dobilo tek 11,72 post godišnje planiranih sredstava, ili Ministarstvo za javne radove koje je dobilo 17,07 posto od ukupno planiranih sredstava. Iako ministar Crkvenac ističe da će se ostvarivanje nekih proračunskih pozicija do kraja godine poboljšati, Vlada je svim korisnicima poručila da su potrebne dodatne mjere štednje, da trebaju reducirati svoje mjesečne projekcije izdataka, a gdje je god moguće u potpunosti zaustaviti kreiranje novih obveza do konca godine, ili to podmirivati prestrukturiranjem unutar svoga razdjela. Preporuka je to i Vladine Koordinacije za gospodarstvo koja upozorava na nemogućnost realizacije prihoda od druge faze privatizacije HT-a u ovoj godini, te otežanim mogućnostima financijskog premošćivanja izdataka u zadnjem kvartalu. A upravo je privatizacija HT-a proračunu trebala donijeti glavninu prohoda od privatizacije. Naime, proračunom je od privatizacije predviđen prihod od 8,2 milijarde kuna, a u prvih je šest mjeseci dobiveno 2,2 milijarde i to od privatizacije Privredne banke Zagreb. I srpanj je proračunu donio prihod po toj osnovi i to 650 milijuna od privatizacije Riječke i Splitske banke. Nastavak oporavka ekonomskih aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, te vraćanje starih dugova vodili su pak rastu prihoda od najizdašnijeg proračunskog prihoda - PDV-a. Naime, od ukupno 21,4 milijarde prihoda u prvih šest mjeseci, porezni su prihodi donijeli 18,3 milijarde, a sam PDV-a više od polovice toga iznosa, odnosno gotovo 9,9 milijardi kuna što je 10,48 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Porast se bilježi i kod trošarina od kojih se u proračun do konca lipnja slilo 3,2 milijarde kuna, ili 18,44 posto više nego u lanjskom razdoblju. U skladu pak s očekivanjima, država je u prvih šest mjeseci ove godine manje prikupila od poreza na dohodak (2,05 milijardi ili 1,32 posto manje) i na dobit (973,37 milijuna, ili 25,32 posto manje nego u lanjskom razdoblju). Vlada u izvješću koje upućuje Saboru daje i detaljan prikaz knjige dugova i njenog izvršavanja, preglede plaćanja s deviznih računa Ministarstva financija, plaćanja po državnim jamstvima, te pregled izdanih financijskih jamstava u ovoj godini. Od 1. siječnja do 30. lipnja tih je jamstava dala u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijarde kuna, od čega se čak 1,7 milijardi odnosi na HZZO, na turizam otpada 185,8 milijuna, na poljoprivredu 22,4 milijuna. Izvješće sadrži i pregled korištenju sredstava tekuće zalihe iz kojih je u prvih šest mjeseci doznačeno 69,2 milijuna kuna, a do kraja godine Vladi je na raspolaganju još 80,6 milijuna kuna (ukupno je, naime, planirano oko 150 milijuna). Vlada u iscrpnom materijalu objašnjava i makroekonomsko okruženje u kojemu je izvršavan proračun. Ocjenjuje pritom da nova ekonomska politika već daje prve rezultate, a posebice ističe rast industrijske proizvodnje (2,9 posto u prvom polugodištu), dobre rezultate u poljoprivredi, rekordne rezultate u turizmu... Ti rezultati u ovoj godini neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda, kaže ministar Crkvenac, procjenjujući da će bruto domaći proizvod u ovoj godini porasti za 2,8 posto. OVE GODINE RAST BDP-A 2,8 POSTO Nova ekonomska politika hrvatske Vlade daje prve rezultate koji, doduše, u ovoj godini još neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda - ocjenjuju vladini dužnosnici. Tako se u ovoj godini, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, računa s rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto. Promjene se očituju u pojedinim ekonomskim trendovima, kao što su impulsni trend rasta industrijske proizvodnje koji je najveći od 1997. godine, ostvaruju se dobri rezultati u poljoprivredi, a turistička sezona bilježi rekordne rezultate. U robnoj razmjeni rezultati su skromniji ali su trendovi pozitivni. Uz sve teškoće, s ostvarenjem državnog proračuna u prvom polugodištu možemo biti zadovoljni, istaknuo je ministar Crkvenac. Ovogodišnjim je proračunom prekinut rast potrošnje i ekspanzija javnog sektora, Vlada je pristupila podmirivanju dugova iz proteklog razdoblja, mjerama tekuće politike smanjena je cijena rada. U općoj ocjeni makroekonomskog okruženja u prvom polugodištu 2000. u izvještaju Ministarstva financija o izvršenju državnog proračuna ističe se kako je nakon siječanjskih izbora, ubrzanom demokratizacijom na unutarnjem planu u kratkom roku promijenjen položaj Hrvatske u svijetu (prijem u Partnersto za mir, u Svjetsku trgovinsku organizaciju, pregovori o stabilizaciji i pridruživanju s EU). Istodobno se, međutim, upozorava da taj povoljni politički položaj Hrvatske nije još ekonomski valoriziran te će u tom će pravcu valjati usmjeriti velike napore. Među pluseve svakako se ubraja porast BDP-a, po preliminarnim podacima statistike, u prvom kvartalu za 4 posto, čemu su najveći doprinos dale industrijska proizvodnja, trgovina na malo te prijevoz, skladištenje i veze. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja porasla je 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pri čemu je prerađivačka industrija, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje s oko 80 posto, porasla za 4,1 posto. Prerađivačka je industrija područje od kojeg se i u narednom razdoblju očekuje rast što bi trebalo vući ukupnu industrijsku proizvodnju. U građevinarstvu je, međutim, fizički obim radova u prva četiri mjeseca zabilježio pad od 12,3 posto. Turizam postiže rekordne rezultate, a ukupni promet u trgovini na malo u prvih je pet mjeseci porastao nominalno za 15,8 posto a realno 10,2 posto, što govori o znatnom oporavku domaće potrošnje posljednjih mjeseci. U prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 1,66 milijardi dolara, što je za skromnih 0,1 posto više u usporedbi s tim prošlogodišnjim razdobljem. Istodobno je uvezeno roba za 2,88 milijardi dolara ili 1,1 posto manje. Blago smanjenje deficita u robnoj razmjeni, na 1,2 milijarde dolara, posljedica je, dakle, u većoj mjeri smanjenje uvoza nego povećanja izvoza. Cijene su, mjereno indeksom cijena na malo, u prvom polugodištu porasle 5,4 posto, a taj je porast pod dominatnim utjecajem povećanja cijena naftnih derivata te duhanskih prizvoda. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima su u prvih šest mjeseci porasle 9,5 posto, dok je lipanjska razina proizvođačkih cijena 10,6 posto viša od razine u istom prošlogodišnjem mjesecu. Prosječni tečaj kune prema njemačkoj marci u lipnju je iznosio 3,91 kunu što govori o nastavku trenda aprecijacije kune započetom tijekom ožujka. Ovakav trend tečaja kune trebao bi se nastaviti i u narednim mjesecima (tijekom turističke sezone), što bi, po ocjeni analitičara Ministarstva financija, sukladno osjetljivosti domaćih cijena na kretanje tečaja trebalo pridonijeti njihovoj stabilnosti odnosno djelomično amortizirati povećanje cijena naftnih derivata. Nezaposlenost je pak najveći problem s kojim se suočava Vlada i kojemu će trebati posvetitit punu pažnju. Krajem lipnja evidentirano je 342,1 tisuća nezaposlenih, a određeni pozitivni pomaci koji se događaju u zadnja tri meseca (od ožujka) objašnjavaju se uobičajenim sezonskim kretanjima. Prosječna je pak plaća u travnju iznosila 3.207 kuna, što je u odnosu na prošlu godinu nominalni porast od 5,3 posto. Realno je prosječna neto plaća (deflacionirana cijenama na malo) u travnju u odnosu na prosjek prošle godine ostala na istoj razini. U prva je pak četiri mjeseca ove godine prosječna neto plaća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno porasla za 8,5 posto a realno za 3,1 posto. Mirovine su u tom razdoblju nominalno porasle za 7,2 posto, dok je njihov realni rast iznosio 1,9 posto. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA STOJI IZA POTPISA PROTOKOLA O ENRONU U povodu polemika o američkoj tvrtki Enron i njezinu potencijalnom ulasku na hrvatsko tržište električne energije, Ministarstvo gospodarstva priopćilo je u subotu kako hrvatsko izaslanstvo i to ministarstvo i dalje stoje iza svog potpisa Protokola, koji su dvije strane potpisale u svibnju ove godine u Houstonu. "Kada se govori o navodnoj krivnji hrvatske strane da ne poštuje potpisane ugovore - što Hrvatsku dovodi u nezavidan položaj prema inozemnim ulagačima, kako tvrdi američka strana - treba postaviti pitanje koja se to strana zapravo ne drži potpisanog Protokola", navodi se u priopćenju. Tvrdi se kako su, za razliku od Enronove strane, hrvatski dužnosnici poslovno pristojni i drže se načela da se za vrijeme pregovora dviju strana ne daju nikakve izjave. "Isto tako visoki hrvatski dužnosnici ne daju medijima nikakve intervjue kao što to čini druga strana. HEP sigurno ne traži više od onoga što je potpisao u Protokolu, a budućnost će pokazati tko je bio u krivu a tko u pravu", stoji u priopćenju hrvatskoga Ministarstva gospodarstva. OSNOVANA KOORDINACIJA SINDIKATA I HFP-A Kako bi sustavno bilo praćeno stanje u tvrtkama iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju u četvrtak je kao stalno radno tijelo osnovana Koordinacija HFP-a i predstavnika sindikalnih središnjica. Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković na konferenciji za novinare za idući je tjedan najavio osnivanje granskih koordinacija između predstavnika granskih sindikata i stručnih osoba iz HFP-a koji će se baviti iznalaženjem najkvalitetnijih rješenja za izlazak iz krize pojedinih tvrtki i cijelih grana djelatnosti. Riječ je o tijelima koja bi, ističe predsjednik HFP-a, trebala pridonijeti otvorenosti u rješavanju svih bitnih pitanja i razvoju institucionalnog dijaloga između sindikata i Fonda. Vitomir Begović, tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i trenutačni predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, istaknuo je kao glavno postignuće činjenicu da su, kako je rekao, sindikati konačno ravnopravni partneri u procesu restrukturiranja hrvatskog gospodarstva i njegove daljnje privatizacije. 2. TVRTKE STYRIA ODUSTALA OD ULAGANJA U VEČERNJI LIST Marijan Kostrenčić - predsjednik Caritas Funda, većinskog vlasnika "Večernjeg lista", i prvi čovjek Nadzornog odbora "Večernjaka" - priopćio je u ponedjeljak kako ga je medijski koncern "Styria" iz Graza izvijestio o odustajanju od ulaganja u "Večernji list". Svoju odluku "Styria" objašnjava činjenicom da je još uvijek na snazi privremena mjera koja brani prijenos dionica "Večernjeg lista", te da se također vodi postupak HZMO-a za poništenje ugovora, iako je u međuvremenu bilo naznaka iz vrhova vlasti da se oko toga može ostvariti sporazum. Kostrenčić ističe kako će stabilnost "Večernjeg lista" biti zadržana, ali ne bez brzog provođenja racionalizacije poslovanja i aktiviranja svih unutarnjih rezervi. Naglašava da je "Styria" bila idealan partner "Večernjem listu", a da je njenim odustajanjem za Hrvatsku nepovratno izgubljeno dodatno ulaganje od 50 milijuna kuna i isplata 26 milijuna njemačkih maraka investitorima u Caritas Fund. "Uz Styriu kao strateškog partnera, održanje i razvoj Večernjeg lista bili bi neupitni u današnjem okruženju kada najveći konkurenti Večernjeg lista već imaju snažno zaleđe u svojim strateškim partnerima. Posljedice po sadašnji standard zaposlenih bile bi minimalne, omogućio bi se razvoj novoga spektra izdanja, tehnološko osuvremenjivanje i novi način prodaje i marketinga", stoji u Kostrenčićevoj izjavi. Kostrenčić dodaje kako će ovaj slučaj imati puno šire negativne konotacije za strane investitore u Hrvatskoj, nego što će imati za "Večernji list". Dodatno ga brine da Vlada nije uzela u obzir činjenicu da odbijanjem "Styrie" jača pozicija WAZ-a u Hrvatskoj, što, po Kostrenčiću, može dovesti do medijskog monopola u skoroj budućnosti. JAMNICA OTVORILA LINIJU ZA PROIZVODNJU SOKOVA U BOČICAMA Najveći domaći proizvođač mineralnih voda Jamnica, članica koncerna Agrokor, otvorila je u utorak u svom pogonu u Jastrebarskom novu liniju za proizvodnju voćnih sokova u bočicama. Linija je vrijedna 1,5 milijuna njemačkih maraka, a sokovi u bočicama namijenjeni su prije svega ugostiteljstvu, iako će biti dostupni i u maloprodaji. Kapacitet nove linije je 3000 bočica na sat. Ovom linijom, po riječima predsjednika koncerna Agrokor Ivice Todorića, Jamnica zaokružuje svoju tržišnu ponudu, a dio je velikih investicijskih ulaganja s kojima se koncern, u teškim gospodarskim uvjetima u kakvim je Hrvatska, može pohvaliti. Todorić je izjavio kako će u iduća tri mjeseca koncern uložiti daljnjih oko 100 milijuna njemačkih maraka u različite investicijske poslove, a uz 600 ljudi koliko je zaposleno tijekom ove godine, planira se zapošljavanje još barem 500 ljudi. Uz to, kazao je Todorić, nakon šest godina intenzivnih priprema tijekom jeseni se očekuje i izlazak koncerna na međunarodno tržište kapitala. Jamnica je najveći domaći proizvođač mineralnih voda (80 posto tržišta Hrvatske), a od ulaska u koncern Agrokor (1993. godina), u proizvodnju mineralnih voda investirano je više od 90 milijuna maraka, kazao je na svečanosti otvaranja predsjednik uprave Jamnice Ivica Sertić. Godišnja proizvodnja mineralnih voda iznosi oko 170 milijuna litara, a od prošle godine Jamnica je prisutna i na tržištu prirodnih voćnih sokova u čiju je proizvodnju u pogonu u Jastrebarskom investirano devet milijuna maraka. U samo godinu dana, istaknuo je Sertić, usprkos jakoj konkurenciji Jamnica je svoje sokove Juicy promovirala u prepoznatljivu hrvatsku marku koja već sada osvaja značajan dio domaćeg tržišta. GRADNJA ČEPINSKE ULJARE ODVIJA SE PREMA PLANU Gradnja nove uljare IPK Tvornice ulja Čepin, vrijedne 67 milijuna njemačkih maraka, odvija se prema planiranoj dinamici i trebalo bi započeti s radom u rujnu iduće godine. Trenutačno se intenzivno obavljaju građevinski radovi, a kroz dva tjedna stići će i suvremena oprema vrijedna 26,8 milijuna maraka, kazao je direktor uljare Stjepan Komar. Za gradnju uljare sredstva su osigurana iz kredita frankfurtske Dresdener bank AG, a za taj je zajam hrvatska Vlada izdala jamstvo sredinom veljače prošle godine. Sama izgradnja započela je u rujnu 1999. Nakon izgradnje, po Komarovim riječima, uljara će uglavnom prerađivati suncokret, uljanu repicu i iznimno manje količine soje, a planira se i proizvodnja margarina i majoneze. Najsuvremenija odabrana tehnološka oprema, proizvođača DaimlerChrysler omogućit će fleksibilno upravljanje proizvodnjom različitih finalnih proizvoda, istaknuo je Komar. Dnevni predviđeni kapacitet prerade suncokreta u uljari će iznositi 500 tona, uljane repice približno 450 tona, te soje 400 tona. Uz to dnevno bi se trebalo proizvoditi 36 tona margarina i 12 tona majoneze, dok bi se jestivog ulja punilo 6000 boca na sat. U čepinskoj uljari drže da je planirana proizvodnja usklađena s prognoziranom tržišnom i konkurentskom situacijom u Hrvatskoj i s razinom potreba drugih zemalja balkanskog poluotoka, posebice potrošnjom u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Albaniji. KREDITNO JAMSTVO ZA PROVEDBU RAZVOJNOG PROGRAMA BELJA Poljoprivredno-prehrambenoj tvrtki Belje iz Darde Vlada je na svojoj posljednjoj sjednici prije ljetne stanke, izdala jamstvo za kreditno zaduženje kod njemačke Volksbank u iznosu od 15,5 milijuna njemačkih maraka. Ta bi sredstva, uz već odobrena za prvu fazu provedbe Razvojnog programa (22,4 milijuna kuna), mogla pomoći potpunom ozdravljenju i poboljšanju ukupnih novčanih tijekova, zadržavanju postojeće zaposlenosti te uključivanju obiteljskih gospodarstava kroz kooperantske poslove. Druga faza razvojnog programa, kažu u Belju, uključuje daljnje investiranje u povećanje iskorištenosti kapaciteta i nužnu modernizaciju proizvodnje. Tako bi od spomenutih 15,5 milijuna maraka kreditnih sredstva u obnovu stočarstva trebalo biti uloženo više od dva milijuna maraka (nabavka 2000 komada tovne junadi), a u opremu za stočarstvo čak 4,6 milijuna maraka. Za mliječnu industriju namijenjeno je 1,7 milijuna maraka, ulaganje u pogon vinarije 1,4 milijuna maraka, pogon sjemenske robe gotovo 200.000 maraka, opreme za trgovinu 307.305 maraka, mesnu industriju 2,23 milijuna maraka te u trajna obrtna sredstva 3,04 milijuna maraka. Prvi kredit za koji je Vlada izdala jamstvo iskorišten je za nabavu muznih krava, opreme za mužnju, obnovu stočnih farmi i nabavu linija za preradu mesa. Nakon uspješnog pokretanja ratarske i vinogradarske proizvodnje nametnula se potreba boljeg iskorištenja postojećih kapaciteta u stočarskoj proizvodnji i prehrambenoj industriji, kažu u Belju. Naime, iskorištenost postojećih kapaciteta primjerice u govedarstvu kod muznih krava je 63 posto, rasplodnih junica 39 posto, a tovne junadi tek 11 posto. Istodobno, u industriji Belja iskorištenost u mlinarstvu iznosio 74 posto, kapaciteti mljekara koriste se 42 posto, dok je iskorištenost kapaciteta mesne industrije vrlo niska (klanje svinja sedam posto, goveda 20 posto, prerada mesa sedam posto i dr.) Inače, ukupni prihodi Belja prošle su godine iznosili više od 566 milijuna kuna, a u strukturi prihoda oko 60 milijuna kuna činila je poljoprivreda, a ostali se dio odnosio na prehrambenu industriju, trgovinu i usluge. Lani su, kažu u Belju, prihodi povećani za 46 posto prema 1998., no ističu kako povećanje prihoda proizlazi iz povećanja izvanrednih prihoda (otpis obveza iz mjera sanacije društva). Stvarna razina prihoda procjenjuje se na 387 milijuna kuna, a pribroje li se rashodi poslovna je godina završena sa 11 milijuna kuna gubitka. GRAWE HRVATSKA D.D. GRADI NOVU POSLOVNU ZGRADU U ZAGREBU Kamen temeljac buduće poslovne zgrade osiguravateljske tvrtke Grawe Hrvatska d.d., s više od 2300 četvornih metara ukupne površine na pet katova, položen je u četvrtak u zagrebačkoj Aveniji Vukovar. Ukupna vrijednost investicije iznosit će 20 milijuna kuna, a izgradnja bi trebala biti dovršena u roku od godinu dana. To je osiguravajuće društvo 1999. godine na području osiguranja života ostvarilo premiju od 177,5 milijuna kuna te ima 21,30 posto udjela u hratskom tržištu, a za ovu godinu planirano je i proširivanje njihovih djelatnosti i na ostale osiguravateljne programe. Inače, Grawe Hrvatska u 98-postotnom je vlasništvu austrijskog koncerna Grazer Wechelseitige i prva je međunarodna osiguravateljska kuća u Hrvatskoj, osnovana 1993. godine kao Prima osiguranje. SPAN U STRATEŠKOM PARTNERSTVU S MAĐARSKIM SYNERGON-OM Mađarska tvrtka Synergon Information Systems ušla je u strateško partnerstvo s tvrtkom SPAN d.o.o., najvećim dobavljačem Microsoftovih rješenja u Hrvatskoj. Po ispunjenju uvjeta iz potpisanog sporazuma, Synergon će kupiti većinski udjel od 51 posto u toj hrvatskoj tvrtki kroz povećanje kapitala. Nadolazećim povećanjem kapitala, tvrtka SPAN moći će značajno proširiti svoje IT infrastrukturne razvojne djelatnosti. Ta će im transakcija omogućiti da postanu vodeći ponuđač softverskih rješenja u Hrvatskoj, kao i da prošire svoje djelatnosti u susjednim zemljama. Djelatnosti tvrtke Synergon kao dobavljača rješenja obuhvaćaju IT integracije sustava, koje se isporučuju kroz razvijanje različitih sustava hardvera, planiranje i primjenu komunikacijskih mreža, savjetodavne usluge i razvoj softvera. Lani su ostvarili promet veći od 52 milijuna američkih dolara. RADNICI "LAVA" ZAPOČELI SEDMODNEVNI PROSVJED NA MAGISTRALI Radnici hotelskog kompleksa Lav, njih 130, u utorak su započeli sedmodnevni prosvjed izlaskom s transparentima na dio Jadranske magistrale uz hotel. Radnici prosvjeduju uz magistralu, i pri tom ne zaustavljaju promet. Kako kažu porukama ispisanim na nekoliko svjetskih jezika žele upoznati i nekadašnje goste sa stanjem u kojem je danas taj bivši ponos hrvatskog turizma. Razlog za još jedan prosvjed nezadovoljstvo je odnosom hrvatske Vlade, jer Lav je u 85-postotnom državnom vlasništvu. Oni ne prihvaćaju prijedlog stečaja držeći da je to model kojim se ništa ne rješava, a žrtvuju ljudi. Tvrde da bi Lav kvalitetnom prodajom, a ne onakvom kakvu nudi Hrvatski fond za privatizaciju, imao priliku za oporavak. Traže da se problem Lava riješi na takav način kako bi on bio u turističkoj funkciji, ako ne ove godine kako je Vlada obećavala, onda iduće. Radnici Lava već šest mjeseci nisu dobili plaću, a Vladu podsjećaju kako je premijer obećao da će svi radnici u poduzećima u kojima država ima više od 25 posto dionica, imati redovite plaće. POTPISAN UGOVOR O KONCESIJI O OPSKRBI PLINOM U Gradskoj vijećnici u Sisku u srijedu je potpisan ugovor između Grada Siska, općina Lekenik, Sunja i Martinska Ves sa šireg sisačkog područja i mješovite hrvatsko-talijanske tvrtke Montcogim plinara d.o.o. iz Svete Nedjelje o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbe plinom na području tih jedinica lokalne uprave i samouprave u idućih 30 godina. Montcogim plinara, čiji su osnivači sa po 50 posto udjela tvrtka Montmontaža d.d. iz Zagreba i talijanska tvrtka Italcogim iz Milana, u iduće tri godine u izgradnju plinovoda i priključaka uložit će 15 milijuna njemačkih maraka. Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Fabio Pigliapoco je istaknuo da je to jedan od najvećih projekata u dosadašnjoj gospodarskoj suradnji Italije i Hrvatske. HINET NAJAVIO OD 33 DO 66 POSTO NIŽE TARIFE ZA PRISTUP INTERNETU Hinet - najveći hrvatski davatelj usluga Interneta, koji posluje u okviru Hrvatskih telekomunikacija (HT), najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare od 33 do 66 posto manje cijene pristupa Internetu za svoje 'male' i 'office' korisnike te niže pretplatničke tarife za 'office', 'mali plus' i 'office plus' korisnike. Mali i office korisnici za sat vremena 'surfanja' Internetom, radnim će danom od 7 do 22 sata plaćati 6,60 kuna (bez PDV-a), umjesto dosadašnjih 13,20 kuna. U razdoblju od 22 do 7 sati ujutro radnim danom, te nedjeljom i blagdanom, tarifa za sat vremena na Internetu iznosit će 4,40 kuna, također bez PDV-a. Mjesečna pretplata na Internet za male plus korisnike smanjena je sa 99 na 79 kuna. Dosadašnja mjesečna pretplata od 169 kuna za "office" i "office plus" korisnike smanjena je na 99 kuna. Kao dodatnu pogodnost, Hinet je postojećim 'malim plus' korisnicima odlučio pokloniti besplatnu pretplatu za mjesec kolovoz, odnosno besplatnu pretplatu za prvi mjesec korištenja Interneta svima koji, po tom tarifnom modelu, postanu njihovim korisnicima do kraja kolovoza. HT-ov internet provider Hinet trenutačno ima oko 120 tisuća svojih korisnika, a s obzirom na nove jeftinije tarife i dodatne pogodnosti, očekujemo da ćemo do kraja ove godine imati ukupno između 180 i 200 tisuća korisnika. Rekao je to, nakon konferencije za novinare, u razgovoru za Hinu, zamjenik predsjednika Uprave i direktor za marketing i poslove razvoja u HT- u Armin Schubert. Sniženje cijena korištenja Interneta za male i office korisnike primjenjivat će se od 17. kolovoza ove godine. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA IZRAEL I HRVATSKA POTPISALI DVA GOSPODARSKA UGOVORA Izrael i Hrvatska potpisali su u utorak u Jeruzalemu Ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji te Ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja kao znak i poticaj jačanju odnosa dviju zemalja. Ugovore su potpisali zamjenik izraelskog premijera David Levy i zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić koji na čelu velikog hrvatskog izaslanstva od nedjelje boravi u četverodnevnom službenom posjetu Izraelu. "Odnosi između naših dviju zemalja sve su jači i stalno se proširuju", rekao je Levy novinarima nakon potpisivanja ugovora. Granić je potpisivanje dvaju ugovora ocijenio važnim trenutkom u odnosima Hrvatske i Izraela. Od ovih ugovora kao i od mogućeg potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini koji bi trebao uskoro početi, Hrvatska i Izrael očekuju međusobno jačanje gospodarskih odnosa i trgovinske razmjene koja je trenutno na vrlo niskoj razini od 20 milijuna dolara godišnje na obje strane. STOIBER POHVALIO VLADINE MJERE ZA POTICANJE STRANIH ULAGANJA Impresioniran sam poticajnim mjerama za privlačenje inozemnih ulaganja koje je donijela hrvatska vlada, a te bi mjere trebale Hrvatsku učiniti konkurentnom na europskom tržištu, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik vlade Slobodne države Bavarske Edmund Stoiber nakon sastanka s premijerom Ivicom Račanom. "Pod dojmom sam tempa i intenziteta svih onih mjera hrvatske vlade koje pridonose rješenju problema koji su postojali glede ulaganja iz Bavarske, Njemačke ili Europe u Hrvatsku", istaknuo je Stoiber. On je rekao da bi se program mjera koje je vlada poduzela mogao nazvati "orijentacijom na samu ponudu". "To su mjere koje omogućuju da se bude konkurentan na europskom tržištu", naglasio je Stoiber. Predsjednik vlade Bavarske bio je u jednodnevnom posjetu Hrvatskoj, tijekom kojeg se osim s Račanom sastao i s predsjednikom Stjepanom Mesićem. Premijer Račan rekao je da očekuje kako će mjere za poticanje stranih ulaganja snažno utjecati na poboljšanje suradnje hrvatskih i bavarskih poduzeća i financijskih institucija. "U tom pogledu očekujemo brojne i dobre poteze na planu investicija i novih projekata", rekao je Račan. Račan je najavio da će se na jesen u Muenchenu sastati stručnjaci dviju vlada kako bi dogovorili konkretnu suradnju. Odgovarajući na pitanje njemačkog novinara o pravnoj sigurnosti inozemnih ulaganja u Hrvatsku, Račan je priznao da "postoje problemi u brzini rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, u preciznosti zemljišnih knjiga", ali je naglasio da vlada radi na tome. "Ovim mjerama želimo pokazati da su ulaganja sigurna", rekao je Račan. Račan i Stoiber razgovarali su i o mogućnostima sudjelovanja bavarskih tvrtki i financijskih institucija u privatizaciji hrvatskog industrijskog i turističkog sektora. POSJET WASHINGTONU: POTAKNUTI ULAGANJA SAD-A U HRVATSKU Hrvatsko izaslanstvo, koje 7. kolovoza u Sjedinjene Države vode predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan na gospodarskom će planu nastojati potaknuti dovršetak bilateralne pravne regulative čime će se potaknuti američka ulaganja u Hrvatsku, rekla je u četvrtak u Zagrebu glasnogovornica vlade Aleksandra Kolarić. "Cilj Hrvatske je stvoriti povoljnu, sigurnu i pouzdanu pravnu i poreznu klimu za ulaganja", kazala je Kolarić. Robna razmjena sa SAD-om u protekloj je godini iznosila 320 milijuna dolara što čini svega dva posto robne razmjene Hrvatske sa svijetom, pri čemu je Hrvatska na američko tržište plasirala robu vrijednu 86.4 milijuna dolara, najviše farmaceutsko-medicinskih proizvoda. Iz Amerike uvezeno je 242 milijuna dolara roba. Namjera je obje strane potaknuti povećanje robne razmjene i Sjedinjene Države na tom su planu učinile nove korake otvorivši u Hrvatskoj regionalna predstavništva dvije agencije američke vlade za poticanje ulaganja i financiranje studija o mogućnostima ulaganja OPIC-a i PDA. Od 1993. do 1999. američke su kompanije u Hrvatskoj uložile milijardu dolara što čini gotovo trećinu ukupnih stranih ulaganja. SAD je tako i najveći investitor u Hrvatskoj. Američka strana ove je godine za Hrvatsku odobrila 20 milijuna dolara pomoći. Izaslanstvo će se tijekom boravka u Washington od 7. do 10. kolovoza suresti s američkim predsjednikom Billom Clintonom, državnom tajnicom Madeleine Albright, ministrom obrane Williamom Cohenom, te drugih dužnosnicima, kao i američkim investitorima. UKIDANJE VIZA ZA HRVATSKU OTVARA ALBANIJI PUT U EUROPU Ukidanje viza za Hrvatsku otvorilo bi Albaniji koridor prema srednjoj i zapadnoj Europi te potaknulo jaču suradnju s Hrvatskom, istaknuo je albanski premijer Ilir Meta u utorak govoreći u Zagrebu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) pred hrvatskim i albanskim gospodarstvenicima u HGK-u. Albanski premijer, koji je s predstavnicima albanskih gospodarstvenika bio u dvodnevnom posjetu Zagrebu, razgovarao je u utorak prije podne s hrvatskim kolegom Ivicom Račanom o mogućnostima bolje gospodarske i prometne suradnje koju bi olakšalo ukidanje viza između Hrvatske i Albanije. Hrvatska i albanska strana suglasile su se da postoji potreba za uvođenjem redovite trajektne i svakodnevne zračne linije između Zagreba i Tirane, precizirao je Meta. Čvršćem cestovnom povezivanju dviju zemalja, prema njemu, pridonjet će izgradnja jadransko-jonske autoceste u okviru Pakta o stabilnosti. 4. SINDIKATI HFP ĆE BITI ODGOVORAN ZA MOGUĆI STEČAJ TPT-A I JEDINSTVA Čelnici Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) izvijestili su u utorak na konferenciji za novinare kako je zbog sporosti Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u utvrđivanju uvjeta prodaje, strani partner odustao od ulaganja u karlovačku Tvornicu plinskih turbina (TPT), pa toj tvrtci vjerojatno predstoji stečaj. Također, ističu sindikalci, stečaj prijeti i zagrebačkoj tvornici opreme za prehrambenu industriju "Jedinstvo", jer HFP ne ispunjava ugovor o pozajmici toj tvrtci od pet milijuna kuna. Predsjednik Sindikata metalaca Ivica Jakopčević i glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović drže kako stečaj TPT-a i Jedinstva uopće ne bi bio aktualan da je HFP na vrijeme objavio uvjete prodaje TPT-a pod posebnim uvjetima, odnosno proveo ugovor s Jedinstvom o pozajmici, kojega je sklopila Vlada premijera Zlatka Mateše. Zdravko Berić, zastupnik američke tvrtke MSB, izvijestio je da mu je 29. srpnja stiglo pismo od MSB-a, u kojem ga ta tvrtka obavještava da odustaje od ulaganja u TPT i to zbog sporosti HFP-a koji ni nakon tri mjeseca njihova čekanja nije donio odluku o uvjetima prodaje TPT-a. Povlačenjem MSB-a propalo je 20 milijuna DEM ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta u TPT-u i opremanje tvrtke sa 10 najmodernijih strojeva za izradu dijelova zrakoplovnih plinskih turbina, a posredna šteta iznosi 320 milijuna dolara, kolika bi bila vrijednost posla ugovorenog za idućih pet godina, istaknuo je Berić. MSB je, kaže, već naložio da se strojevi, koji su došli u Hrvatsku, do 24. kolovoza otpreme u Sloveniju, gdje će se organizirati proizvodnja prethodno namijenjena TPT-u. Direktor TPT-a Zdravko Katić najavio je da odustajanje MSB-a znači stečaj, a zapravo će to biti likvidacija, jer neće biti stečajne mase zbog hipotekarne opterećenosti TPT-ove imovine. Pomoćnik predsjednika SMH-a za ekonomska pitanja Ivo Marijanović najavio je kako će SMH tužiti Vladu i HFP zbog nepoštivanja sporazuma o pozajmici Jedinstvu. Sindikat također traži povrat nekretnina Jedinstva od Ministarstva obrane, te objedinjavanje većinskog paketa dionica tvrtke, koje sada ima PIF "Sunce". Te bi se dionice, kaže, prenijele u HFP. Tako bi se, kaže Marijanović, povećao temeljni kapital, a HFP bi postao većinski vlasnik. To je važno, ističe Marijanović, jer PIF "Sunce" zapravo nije zainteresiran za budućnost Jedinstva, pa su, tvrdi, pregovori s njim bespredmetni. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) nije mogao prodati karlovačku Tvornicu plinskih turbina (TPT) tvrtki "SB invent", jer ta tvrtka nije vjerodostojno HFP-u potvrdila svoj bonitet, odnosno riječ je o "neozbiljnosti ponude", istaknula je u srijedu na konferenciji za novinare pomoćnica potpredsjednika HFP-a Božena Mesec. Izvijestila je također kako će HFP i dalje nastojati naći strateškog partnera za splitsko Hotelsko-turističko poduzeće (HTP) Lav, a ako ga ne nađe - rješenje će se pronaći kroz stečaj. Mesec je pokazala novinarima preslik telefaksa SB-ova zastupnika Zdravka Berića HFP-u, na kojemu se nalazi fotokopija čeka na iznos od 20 milijuna DEM. "To ne može biti vjerodostojan dokaz boniteta na osnovu kojega bi HFP prodao svoj paket dionica TPT-a", rekla je Mesec. Dodala je kako je također ustanovljeno da "SB invent" uopće ne postoji u trgovačkom registru, a u obrtničkom je registriran na zakonom propisani minimum temeljnog kapitala od 5 tisuća kuna. Sve to svjedoči, kaže Mesec, o neozbiljnosti SB-ove ponude za kupnju dionica TPT-a, kao i o neosnovanosti prigovora Sindikata metalaca Hrvatske i TPT-ova poslovodstva da je HFP zbog "svoje inertnosti" otjerao MSB i tako trasirao put TPT-a u stečaj, odnosno likvidaciju. Štoviše, tvrdi Mesec, HFP nema većinski paket dionica TPT-a, a njegovi su vlasnici zapravo Karlovačka i Varaždinska banka, koje imaju hipoteku nad TPT-ovim nekretninama i strojevima. Osvrćući se probleme splitskog Lava, čiji radnici prosvjeduju zbog najave stečaja i neisplate plaća, Mesec je ustvrdila da je HFP učinio sve da pronađe strateškog investitora za otkup većinskog paketa dionica. Izvijestila je kako u tome zasad nije uspio, jer su investitori zahtijevali "prevelike kompenzacije" za podmirenje Lavovih dugova. HFP će, najavila je, i nadalje pregovarati s investitorom, a ako oni ne uspiju, rješenje će se potražiti kroz stečaj. HFP će, rekla je, isplatiti 6 zaostalih plaća, a isplaćivat će ih sve do ulaska strateškog partnera ili stečaja. 5. STATISTIKA TROMJESEČNI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 1,6 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine (od travnja do lipnja) veća za 1,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a za isti je postotak (1,6 posto) povećana i u odnosu na razbolje od siječnja do ožujka ove godine, podatci su Državnog zavoda za statistiku, izračunati na temelju indeksa trend-ciklus. Ovi pokazatelji govore o poboljšanju kretanja u industrijskoj proizvodnji, budući je u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine u odnosu na prethodna tri mjeseca industrijska proizvodnja bila manja za 0,1 posto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje ostvaren rast od 0,8 posto. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) u tromjesečju od travnja do lipnja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rast od 2,7 posto bilježi se u prerađivačkoj industriji, dok u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena za 0,8 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 4 posto. Po glavnim pak industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) u razdoblju travanj-lipanj ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rast za 5,3 posto ostvaren je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, za 4,5 posto trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,2 posto kod kapitalnih proizvoda te povećanje od 1,1 posto u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Smanjenje proizvodnje za 4,2 posto u tom se vremenu bilježi u grupaciji energije. U odnosu na prva tri mjeseca ove godine u razdoblju travnja-lipanj prema područjima NKD-a, najveći se rast od 2,4 posto također bilježi u prerađivačkoj industriji, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju povećana za 1,9 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i u ovom je usporedivim razdobljima zabilježen pad od 4 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u drugom ovogodišnjem tromjesečju u usporedbi sa prva tri ovogodišnja mjeseca rast prozvodnje od čak 8 posto ostvaren je kod kapitalnih proizvoda , a za 3,6 posto u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda osim energije povećana za 1,1 posto. Pad pak proizvodnje od 4,1 posto u tom je razdoblju zabilježen kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. PRIVREDNI VJESNIK: KONJUKTURNI TEST HRVATSKOG GOSPODARSTVA Prema konjukturnom testu Privrednog vjesnika u kojem su sudjelovale 294 hrvatske tvrtke iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine, u drugom tromjesečju ove godine ukupno 39,2 posto od tih ispitanih tvrtki bilježi poboljšanje potražnje u odnosu na prvi kvartal 2000., dok istodobno 10,6 posto tvrtki navodi lošiju potražnju. Od ispitanih tvrtki, njih 21,4 posto u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarivalo povećanje potražnje, dok je za to razdoblje 28,1 posto tvrtki navelo lošiju potražnju u odnosu na tromjesečje ranije, uspoređeno je u tom testu. U prerađivačkoj industriji bilježi se rast potražnje i narudžbi za koje, zaključuju u tom istraživanju, impuls većinom daje domaće tržište. Posebno je visok rast narudžbi ocijenjen u proizvodnji hrane i pića, duhanskih proizvoda, proizvodnje drva i proizvoda od drva, te proizvodnja prometnih sredstava. Stanje narudžbi za izvoz i dalje se pretežno ocijenjuje kao nezadovoljavajuće - 7,4 posto tvrtki navodi 'relativno visoke' narudžbe za izvoz, dok 36,6 posto tvrtki ističe da su te narudžbe 'preniske'. Kao pozitivna promjena u drugom ovogodišnjem tromjesečju može se zabilježiti znatno poboljšanje ocjena stanja likvidnosti, odnosno nakon dugo vremena je broj tvrtki koje navode da je likvidnost 'dobra' bio veći od broja poduzeća koje su likvidnost ocijenile kao 'lošu'. Prema rezultatima konjukturnog testa Privrednog vjesnika, u građevinarstvu se pak bilježi niska aktivnost i nezadovoljavajuće niske narudžbe. Naime, od ispitanih tvrtki, njih 8,5 posto navodi kako je u drugom tromjesečju 2000. građeno više nego u prvom kvartalu, dok 64,6 posto poduzeća ističe kako je manje građeno. Za usporedbu, prijašnjih godina, porast građevne aktivnosti u drugom kvartalu u godini navodilo je oko 50 posto ispitanih tvrtki, dok se broj onih gospodarskih subjekata koji su iskazivali da su manje gradili, kretao između 15 i 25 posto od svih ispitanih. Što se tiče stanja narudžbi u toj grani djelatnosti 79,1 posto tvrtki ocijenilo ih je 'niskim', dok je 0,6 posto tvrtki narudžbe ocijenile 'relativno visokom'. U trgovini na veliko promet je u drugom tromjesečju 2000., u odnosu na prethodni kvartal, bio veći kod 55,2 posto ispitanih tvrtki, dok 28,6 posto navodi kako im je promet bio manji. Trgovina na malo također je u drugom ovogodišnjem kvartalu, u odnosu na prethodni, zabilježila rast prometa, odnosno to je navelo 80 posto ispitanih tvrtki. Rast prometa u trećem kvartalu očekuje 57,1 posto tvrtki, a očekuje se i rast prometa u slijedećih šest mjeseci. Povećanje cijena u trgovini na malo navelo je ukupno 15,7 posto tvrtki u odnosu na 8,2 posto tvrtki koje su zabilježile povećanje cijena u prijašnjem kvartalu. Na 294 tvrtke koje su sudjelovale u tom konjukturnom testu hrvatskog gospodarstva otpalo je 34,2 posto ukupnog prihoda i 29,5 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji, 19,4 posto ukupnog prihoda i 19,6 posto zaposlenih u građevinarstvu, te 16,9 posto ukupnog prihoda i 10,8 posto zaposlenih u trgovini. NEPOVOLJNI FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA Gotovo 60 tisuća hrvatskih poduzetnika ostvarilo je u prošlogodišnjem poslovanju ukupni prihod u iznosu od 275,3 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno su ukupni rashodi dosegnuli iznos od 279,6 milijardi kuna i bili su 6 posto veći nego u godini ranije. Ne samo da se pogrošao odnos osvarenog prihoda prema rashodima - sa 99,1 posto u 1998. na 98,5 posto u prošloj godini, već je konačni financijski rezultat poslovanja poduzetnika duboko u minusu. Ukupni su gubici, naime, za 6,7 milijardi kuna premašili ostvarenu dobit nakon oporezivanja. To su samo neki od pokazatelja iz opsežne informacije o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1999. koju je upravo objavio Zavod za platni promet (ZAP). Ovim je statističkim istraživanjima obuhvaćeno 59.972 poduzetnika sa 716.195 zaposlenika. Među 64.827 poduzetnika koji ZAP-u nisu dostavili statističke izvještaje o prošlogodišnjem poslovanju, najveći je dio onih koji nisu imali prometa za žiro računima, odnosno nisu ni poslovali. U ZAP-u ocjenjuju kako su financijski rezultati poslovanja u 1999. izrazito nepovoljni, što je i odraz kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Negativno se poslovalo u čak 11 područja djelatnosti od njih 14. Poduzetnici svih veličina kao cjelina su poslovali također negativno, a s gledištva vlasništva jedino je privatni sektor uspio iskazati veću ukupnu dobit od gubitaka. Ukupni su gubici premašili iznos od 15 milijardi kuna (i za 31,5 posto su veći nego u godini prije), dok je dobit svih poduzetnika prije oprezivanja bila 10,7 milijardi (ili 18,5 posto više nego 1998.). Nakon oporezivanja dobit iznosi 8,3 milijardi kuna, što predstavlja porast za 25,1 posto u odnosu prethodnu godinu. S dobiti je poslovalo 40.995 poduzetnika ili 68,4 posto, dok je znatno manje onih - 18.977 koji su poslovali s gubitkom, međutim, njihovi su gubici toliki da su nadmašili dobit profitabilnih poduzetnika za 6,7 milijardi kuna. Analize kretanja prihoda i rashoda pokazuju da su se, promatrano po područjima djelatnosti, polarizirale tri grupe: oni čiji su ukupni prihodi i ukupni rashodi smanjuju, potom djelatnosti kod kojih prihodi padaju a rashodi rastu, te one kod kojih obje kategorije rastu. U području ribarstva, hotela i zdravstva ukupni su prihodi i rashodi u padu do najviše devet posto. Ukupni prihodi stagniraju u području financijskog posredovanja i rudarstva a rashodi rastu. U ostalih devet područja ukupni prohodi i ukupni rashodi uglavnom ujednačeno rastu, pri čemu se dinamikom izdvajaju prerađivačka industrije (rast prihoda 6,4 posto, rashoda 8,1 posto), kao i područje poslovanja nekretninama (porast prihoda 8,9 posto, rashoda 8,7 posto). Međutim, i najveći se gubici iskazuju u prerađivačkoj industriji - 7,2 milijarde kuna ili 47,6 posto, s time da se u tom području iskazuju i najveći dobici, u iznosu od 3,5 milijardi kuna ili 41,8 posto, što daje ukupni negativni rezultat za prerađivačku industriju od 3,7 milijardi kuna. Gubici su iskazani u svim područjima, a naveći od 1,6 milijardi kuna u proizvodnji naftnih derivata, iako se prijašnjih godina u tom potpodručju poslovalo s dobiti. Visinom gubitaka, napominju u ZAP-u, ističe se još područje trgovine (15,1 posto sveukupnih gubitaka, ili 2,3 milijarde kuna), potom područje prometa, skladištenja i veza (10,8 posto ili 1,6 milijardi ukupnih gubitaka), te područje djelatnosti hotela i restorana (8,5 posto ili 1,28 milijardi kuna prošlogodišnjih gubitaka u poslovanju). Za razliku od prijašnjih godina, kada se uobičajilo da mali poduzetnici kao cjelina posluju s pozitivnim financijskim rezultatom, u 1999. za sve tri grupacije poduzetnika, svrstanih po veličini, konsolidirani je financijski rezultat negativan - kod velikih poduzetnika za 4,4 milijarde, srednje velikih 1,6 milijardi, dok su kod malih poduzetnika gubici premašili dobit za 663 milijuna kuna. IMOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA 413,2 MILIJARDE KUNA Ukupna imovina hrvatskih poduzetnika na kraju prošle godine iznosila je 413,2 milijarde kuna, što je 6,9 posto više nego na početku godine. Pritom je kratkotrajna imovina porasla 8,3 posto, na nešto više od 139 milijardi kuna, dok je dugotrajna imovina, po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), iznosila 257,7 milijardi kuna, što je porast od 4,2 posto. Kratkotrajna imovina, promatrano po osnovnim oblicima, rasla je ujednačeno, istaknuli u ZAP-u. Tako najveći dio kratkotrajnih potraživanja (75,9 posto) čine ona od kupaca, koja su potkraj prošle godine u odnosu na početak godine porasla 7,7 posto. Rast obveza prema dobavljačima iznosio je 9,8 posto. Kretanja strukture izvora pokazuju i dalje nepovoljne tendencije, odnosno smanjuje se udjel kapitala i rezervi, za 0,3 posto te dugoročna rezerviranja za rizike koja su smanjena 4,2 posto. Svi ostali izvori zabilježili su rast. Potkraj prošle godine dugoročne i kratkoročne obveze sudjelovale su u ukupnim izvorima sredstava sa 48,5 strukturnih poena, što znači da su se izjednačile s vrijednošću kapitala i rezervi. U ZAP-u ističu, kako je prisutan sve veći nesklad između kapitala i imovine te potraživanja i obveza. Kapital i rezerve zajedno s dugoročnim obvezama (259,2 milijarde kuna) bili su potkraj 1999. godine dostatni za financiranje dugotrajne imovine (257,7 milijardi kuna) i samo maloga dijela zaliha (od 1,5 do 39,7 milijardi kuna). Istodobno, već duže vrijeme uočeno je zaostajanje novčanih sredstava i iskazanih kratkotrajnih potraživanja za kratkoročnim obvezama. Posljedica toga je poljuljana financijska ravnoteža hrvatskog gospodarstva. Tako su prema stanju od 31. prosinca 1999. godine bili blokirani žiroračuni 30.278 pravnih osoba u ukupnom iznosu od 26,6 milijardi kuna. Prema kraju 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećao se 14,2 posto, a iznos blokada za 84,2 posto. Promatrajući prema veličini imovine, potkraj prošle godine srednje veliki poduzetnici raspolagali su s gotovo petinom, a mali poduzetnici s četvrtinom imovine hrvatskog poduzetništva. Prema oblicima vlasništva, pak, smanjen je udjel državnog sektora u ukupnoj aktivi i pasivi, i to za 8,9 strukturnih poena. Istodobno, udjel privatnog sektora porastao je 2,5 strukturnih poena, a udjel mješovitog sektora za čak 6,9 strukturnih poena. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE ZAGREBAČKA BANKA POTPISALA SINDICIRANI KREDIT OD 150 MIL EURA Zagrebačka banka d.d. potpisala je početkom tjedna u Londonu Ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu od 150 milijuna eura. Kredit je namijenjen je intenzivnom razvoju uspješnog poslovanja banke, a u sindikatu je 31 svjetska banka. Inozemne su banke u svojoj ponudi Zagrebačkoj banci ponudile više od 200 milijuna eura, što predstavlja znatno veći iznos od onog traženog i, kažu u Banci, potvrđuje iznimno povjerenje koje u međunarodnim financijskim krugovima uživa Zagrebačka banka. Cjelokupni posao oko odobravanja sindiciranog kredita aranžirale su Bayerische Landesbank Girozentrale, Citibank, Commerzbank, The Dai-Ichi Kangyo Bank i Westdeutsche Landesbank Girozentrale. DOBIT GRUPE PBZ ZA ŠEST MJESECI GOTOVO 220 MILIJUNA KUNA Dobit Grupe Privredne banke Zagreb za prvih šest mjeseci 2000. godine, prema nerevidiranom polugodišnjem izvješću, iznosi 219,8 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine iznosila je 70 milijuna kuna. Takvom rezultatu Grupe najviše pridonosi sama Banka - PBZ s dobiti od 184,8 milijuna kuna, te zaustavljanje trenda negativnog poslovanja kao i pozitivni rezultati Riadria banke i povećanje tržišnog udjela i uspješnog poslova PBZ American Expressa. Krajem prvog polugodišta PBZ je pripojila Krapinsko zagorsku banku, osnovavši novu podružnicu - Krapina. Cjelokupnom poslovnom strategijom bitno su smanjeni ukupni troškovi Grupe u odnosu na 1999. godinu i poboljšana efikasnost poslovanja. Privredna banka Zagreb za prvih šest mjeseci bilježi i značajan porast kreditne aktivnosti. Krediti građanima porasli su u odnosu na početak godine 23 posto, a krediti poduzećima za 5 posto. Istodobno su lansirani novi proizvodi kao što su AMEX krediti, nenamjenski krediti bez jamaca, potrošački i auto-krediti gdje je Banka u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila povećanje od 31,2 posto. Ostvaren je i porast ukupnih depozita od 16 posto, koji je odraz poslovne strategije i povjerenja klijenata koji su u Banci prepoznali sigurnu financijsku instituciju. U usporedbi s prošlom godinom, u prvih šest mjeseci ove godine tržišni udio Privredne banke Zagreb u depozitima porastao je za 1,2 posto. Istovremeno, tržišni udio u kreditima građanima u odnosu na prosinac 1999. godine porastao je za 1,6 posto, a u kreditima poduzećima 1,3 posto. VLADINO JAMSTVO ZA EUROOBVEZNICE HBOR-A VRIJEDNE 500 MILIJUNA EURA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), temeljem jamstva hrvatske Vlade, može se na međunarodnom tržištu kapitala u idućih nekoliko godina zadužiti do ukupno 500 milijuna eura (više od 3,8 milijardi kuna). Riječ je o srednjoročnom programu HBOR-a - nazvanom Euro Medium Term Note Programu (EMTN) - odnosno izdavanju obveznica, dužničkih vrijednosnih papira. Pojedinačni iznosi koji će se povlačiti u zasebnim emisijama ovisit će o godišnjim potrebama i kreditnim aktivnostima Banke. Hrvatska je Vlada na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o davanju okvirnog jamstva za takvu emisiju euroobveznica, uz napomenu da se to čini kako se ne bi za svaku emisiju provodio postupak izdavanja jamstva. Vlada će posebnom odlukom definirati ukupan limit izdanja HBOR-ovih vrijednosnih papira u jednoj proračunskoj godini, uz ovlaštenje Upravi HBOR-a da može prema potrebama i prilikama izdati nove emisije do definiranog ukupnog najvećeg iznosa. Sukladno tome, HBOR-u je odobreno zaduženje u proračunskoj 2000. do iznosa od 100 milijuna eura. EMTN program je skup dokumentacije na osnovu koje HBOR u vrlo kratkom roku pripreme može izaći na tržište euroobveznica, a za svaku pojedinu emisiju potanko će se definirati svi uvjeti i elemtni transakcije. Time se omogućuje HBOR-u da u trenutku koji se ocjeni povoljnim na tržištu brzo donese i provede odluku o novoj javnoj ili privatnoj emsiji obveznica u sklopu Programa. Upravo to je bio razlog zašto je inozemni pravni savjetnik za EMTN program, odvjetnički ured Weil, Gotshal & Manges, predložio formu okvirnog jamstva Vlade za sve emisije obveznica. Glavni organizator (aranžer) zaduživanja HBOR-a kroz EMTN program je Deutsche Bank iz Londona, organizator prve emisije obveznica i savjetnik u procesu rejtinga je Chase Manhattan International, a u sindikatu banaka koje se obvezala za komunikaciju s investitorima i koje jamče plasmana obveznica su: Morgan Stanley Dean Witter, Merrill Lynch, BNP Paribas, Credit Susse First Boston, UBS Warburg, Dresdner Kleinworth Benson, Daiwa SBGM, Raiffeisen Zentralbank i Privredna banka Zagreb. Program je aktiviran nakon što je HBOR dobio investicijski kreditni rejting (BBB-; Baa3), jer su time postali dostupni mnogi investitori kojima je dopušteno ulaganje samo u vrijednosne papire institucija i tvrtki koje imaju kreditni rejtnig. Sam program, kako napominju iz HBOR-a, bit će po uspostavi objavljen na svim relevantnim mjestima koja prate potencijalni investitori, a održat će se i nekoliko izravnih sastanaka sa pojednim investitorima u Londonu i Frankfurtu, kako bi se predstavila Banka i EMTN program. Prospekt o programu dostavljen je Luxemburškoj burzi, na kojoj će EMTN program biti uvršten, nakon čega će dokumentacija sa svim potankostima biuti dostavljena članicama bankarskog sindikata. NATAŠA MARENDIĆ OVLAŠTENIK DAB-A ZA CROATIA BANKU Iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) izvijestili su da od 1. kolovoza ove godine Adolf Matejka, na vlastiti zahtjev i zahtjev Hrvatske narodne banke, prestaje obnašati dužnost ovlaštenika za rukovođenje i zastupanje Croatia banke u postupku sanacije. Na dužnost ovlaštenika direktor DAB-a Marinko Filipović imenovao je Natašu Marendić, dosadašnju pomoćnicu ovlaštenika u Croatia banci. Nataša Marendić obnašat će dužnost ovlaštenika do održavanja redovne Skupštine Croatia banke. Budući da se proces sanacije te banke uspješno privodi kraju, Skupština će se održati najkasnije u rujnu ove godine. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 31. srpnja-03. kolovoza 2000. Br.? Dionice ? Zaključna cijena (HRK)? Postotna promjena? Promet (HRK)? ? ? 1.? Hrvatski zavod za zdrav. osig.? 98,70*? -? 23.945.353? ? ? 2.? Dalmatinska banka ? 220? -? 3.923.600? ? ? 3.? Podravka? 139,10? -0,64? 517.561? ? ? 4.? Pliva? 438? -3,74? 295.444? ? ? 5.? Kraš ? 203 ? 1,50? 172.389? ? ? 6.? Riječka banka ? 131? 0,76? 166.696? ? ? 7.? Tvornica duhana Zagreb? 700? 0,00? 153.300? ? ? 8.? Sunčani Hvar? 26? -? 131.350? ? ? 9.? Riviera? 80? -4,76? 27.260? ? ? 10.? Zagrebačka banka 0 ? 1.202? -3,84? 27.204? ? ? ? UKUPAN PROMET ? ? 638,09? 29.406.977? ? ? ? Vrijednost indeksa CROBEX? ? -2,62? 780? ? ? *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 31. srpnja-03. kolovoza 2000. Br.? Dionice ? Zaključna cijena (HRK) ? Postotna promjena? Promet (HRK)? ? ? 1.? Turishotel? 75? -? 3.512.750? ? ? 2.? Galeb? 171,15? -? 2.562.115? ? ? 3.? PIF Središnji nacionalni? 14,91? 1,43? 315.506? ? ? 4.? PIF Dom ? 18,10? 3,08? 167.863? ? ? 5.? PIF Pleter ? 9,60? -2,04? 132.940? ? ? 6.? Ericsson Nikola Tesla? 189? 4,42? 100.043? ? ? 7.? PIF Velebit? 12,70? 2,42? 72.280? ? ? 8.? PIF Slavonski ? 9,00? 0,22? 54.155? ? ? 9.? PIF Sunce ? 8,04? -1,95? 48.213? ? ? 10.? PIF Expandia? 19,04? 1,44? 43.535? ? ? ? UKUPAN PROMET ? ? -6,58? 7.122.971? ? ? ? Vrijednost indeksa VIN? ? 2,26? 362? ? ? PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 27. srpnja - 03. kolovoza 2000. Datum? Potražnja? Dnevni promet ? Prosječna? Noćni promet? ? ? (kn)? (kn)? kamata? (kn)? ? 27. VII.? 16.200.000? 16.200.000? 4,15 ? 77.700.00? ? 28. VII.? 2.530.000? 2.530.000? 4,07? 193.033.000? ? 31. VII.? 8.500.000? 8.500.000? 5,06? 222.780.000? ? 01. VIII.? 10.500.000? 10.000.000? 6,50? 223.091.000? ? 02. VIII.? 19.500.000? 18.500.000? 6,78? 241.380.000? ? 03. VIII.? 10.000.000? 7.300.000? 7,05? -? ? Dnevni prosjek? 11.250.000? 10.505.000? 5,60? 191.596.000? ? AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum? Izdavatelj? Rok dospijeća? Ostvareni iznos emisije/kn? Kamatna stopa? ? 02.08.? HNB ? 35 dana ? 55.500.000? 7,01%? ? 02.08.? HNB ? 91 dan ? 19.000.000? 8,00%? ? Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 02.08. - 2.819.600.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA TEČAJ EURA U ODNOSU NA DOLAR NA NAJNIŽOJ RAZINI U 10 TJEDANA Tečaj eura u četvrtak se spustio na najnižu razinu u 10 tjedana u odnosu na američki dolar, na 0,9077 dolara. Treći je to dan zaredom da vrijednost eura pada uslijed sve većih očekivanja da će gospodarski rast u eurozoni (11 zemalja Europske Unije koje su uvele euro) i dalje biti sporiji u usporedbi s rastom američkog gospodarstva. To znači da će se još povećavati razlika između razina kamatnih stopa u eurozoni i SAD-u u korist američke valute. Euro, kojemu je vrijednost u odnosu na dolar pala tokom dana za jedan posto, spustio se i u odnosu na japanski jen na najnižu razinu u pet i pol tjedana, tj. na 98,50 jena za jedan euro. Najniži tečaj eura u odnosu na dolar, od uvođenja jedinstvene europske valute, eura početkom prošle godine, zabilježen je u svibnju ove godine, tj. oko 0,8840 dolara za jedan euro. OPEC: NAFTA JEFTINIJA ZA VIŠE OD DVA DOLARA PO BARELU Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ponovno je znatno pala. Tako je za barel nafte (159 litara) prošloga tjedna trebalo izdvojiti 25,60 američkih dolara, dok je tjedan dana ranije barel stajao 27,85 dolara, izvijestili su u ponedjeljka iz tajništva kartela u Beču. Tijekom lipnja cijena nafte članica OPEC- a prosječno je iznosila 29,12 dolara, dok je u svibnju prosječna cijena bila 26,94 dolara, a tijekom travnja 22,93 dolara. Prošlotjedni pad cijena nafte posljedica je nedavne odluke OPEC-a o povećanju proizvodnje za 500 tisuća barela dnevno, kako bi se njezina cijena zadržala na razini ispod 28 dolara. 9. POSEBAN PRILOG U 2001. RAST TURISTIČKOG PROMETA 10 DO 15 POSTO Hrvatski turistički djelatnici predviđaju da će u idućoj godini rast turističkog prometa u Hrvatskoj iznositi od 10 do 15 posto, ili čak do 20 posto u odnosu na ovu godinu. Do kraja ove turističke godine, očekuje se ostvarenje 6,5 milijuna turističkih dolazaka, što je 37 posto više nego lani a za 19 posto više nego najbolje poratne 1998. godine. Istodobno, procjenjuje se da će u ovogodišnjoj sezoni biti ostvareno 37,8 milijuna noćenja, odnosno 43 posto više nego u godini prije, a 19 posto više nego 1998. Pritome se procjenjuje da će strani gosti ove godine u Hrvatskoj ostvariti više od 32,5 milijuna noćenja (ili gotovo 86 posto od ukupnog broja), što bi predstavljalo rast od čak 52 posto prema godini prije. Kod domaćih se pak turista očekuje skroman rast broja noćenja za 2 posto - na 5,3 milijuna. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u svojim je polaznim odrednicama, prema kojima će napraviti Program rada HTZ-a za iduću godinu, navela i osnovne ciljeve kojima hrvatski turizam treba težiti u 2001. godini. Osnovni je cilj povećanje prihoda iz aktivnosti vezanih za turistički promet. Drugi važan cilj integralnog koncepta hrvatskog turističkog nastupa na međunarodnom tržištu u idućoj godini je i objedinjavanje sredstava cjelokupnog sustava HTZ-a, dok je produljenje turističke sezone treći cilj realizacije prijedloga integralnog nastupa. Hoteli, ali i ukupna turistička infrastruktura već u 2001. godini trebali bi raditi najmanje sedam mjeseci, odnosno od travnja do listopada. HTZ je temeljem turističkih rezultata u prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj te obujma knjiženja turističkih aranžmana kod inozemnih turoperatora (stanje prodaje na dan 30. lipnja) simulirao turistički promet u Hrvatskoj za iduću godinu. Po toj bi procjeni u idućoj godini Nijemci mogli ostvariti nešto više od milijun turističkih dolazaka i u strukturi dolazaka svih turista sudjelovati s 18,4 posto. Na drugom bi mjestu mogli biti Talijani s 920.000 dolazaka (15,5 posto od ukupnih dolazaka), a potom Slovenci, koji bi mogli zabilježiti 862.500 dolazaka (14,5 posto od ukupnog broja). OSIGURANO 50 MILIJUNA KUNA ZA NASTAVAK RADOVA NA POSAVSKOJ AUTOCESTI Nakon kratkotrajnog zastoja i usporenije izgradnje 26 kilometara duge dionice posavske autoceste od Velike Kopanice do Županje radovi na izgradnji južne trake autoceste ovih su dana pojačano nastavljeni. Neizvjesnot u vezi s nastavkom gradnje autoceste uklonjena je nakon što je investitotor, Hrvatska uprava za ceste osigurala 50 milijuna kuna za nastavak radova. Po riječima direktora Konzorcija "Zelena magistala", koji okuplja sedam slavonskih cestarskih poduzeća Petra Šimića odobrenih 50 milijuna kuna bit će dovoljno za radove do rujna. "Kako bismo završili južnu traku dionice od Velike Kopanice do Županje i do kraja godine na njega preusmjerili promet uz tih 50 milijuna kuna potrebno nam je još oko 140 milijuna kuna i to pod uvjetom da sredstva budu osigurana do listopada. U protivnom, bez obzira na novac zbog jesenskih a potom i zimskih vremenskih uvjeta nećemo biti u stanju u rokovima završiti radove", doznaje se od Šimića. U izgradnju dionice od Velike Kopanice do Županje, na kojoj su radovi započeli potkraj prošle godine, do sada je uloženo oko 100 milijuna kuna i u tijeku je postavljanje cementne stabilizacije i prvog sloja asfalta. Istodobno, uz gradnju kolnika grade se i željeznički i cestovni nadvožnjaci, mostovi te niz drugih objekata uz autocestu. Rok za puštanje u promet dionice od Velike Kopanice do Županje čija će izgradnja državu stajati 744 milijuna kuna je polovica studenog 2001. godine. Posavska autocesta dio je međunarodnog putnog pravca E-70 koji se u Hrvatskoj u duljini od 305,5 km proteže od Bregane do Bajakova. Do sada je izgrađeno 241,7 km autoceste. ZAPADNI KRAK ISTARSKOG IPSILONA OD IZNIMNOG ZNAČAJA ZA TURIZAM Poglavarstvo Istarske županije u utorak je na svojoj sjednici u Puli ocijenilo da je zapadni krak "istarskog ipsilona" od Dragonje do Pule iznimno važan za gospodarstvo Istre, posebno turizma, te stoga od hrvatske Vlade i nadležnog ministarstva traži da nađe rješenje za nastavak njegove izgradnje. Poglavarstvo smatra neprihvatljivom odluku da se projekt "istarskog ipsilona" zaustavi, a da se pritom ne ponudi novo rješenje s obzirom da se, kako je istaknuo pročelnik odjela turizma Branko Curić "tom prometnicom odvija 65 posto turističkog prometa u Istarskoj županiji, odnosno 40 posto ukupnog hrvatskoga turističkog prometa".