FR-LES ECHOS 20.7.NOVO GOSPODARSTVO

FRANCUSKA LES ECHOS 20. VII. 2000. Mladi krumpiri novoga gospodarstva "Uspoređujući novo gospodarstvo s mladim krumpirima koji su, unatoč svemu, krumpiri, ('Les Echos' od 18. VII.), Alain Etchegoyen želi podcijeniti bitne promjene koje su na putu da iz temelja promijene sustav proizvodnje i razmjene u svijetu. Daje nam prigodu da bolje pojasnimo sadržaj pojma koji, čini se, odražava te promjene. Tako možemo istaknuti barem pet glavnih čimbenika koji čine tu novost, kako bi odredili novo gospodarstvo i započeli raspru. 1. Prvu novost, kralježnicu novoga gospodarstva, čini internet. Pomoću tehničkih mogućnosti, koje će biti sve veći suparnici (telefonski kablovi, optička vlakna, hercni snopovi), ova mreža postupno povezuje sve kupce i prodavače na planetu, sadašnje i buduće. Pojedinci i poduzeća povezani su preko 'infinite bandwith', pravih informacijskih autocesta na kojima nema zakrčenja ni naplate cestarine, a mogu začas, i uz smiješnu cijenu, prenijeti sve što se dade pretvoriti u brojke: glas, glazbu, podatke, sliku. Cijena umnožavanja i prijenosa numeričkih dobara gotovo je jednaka ništici. Da bi oslikali tu pojavu, rabimo pojmove digitalnog, numeričkog, priključenog gospodarstva; digitalna je mreža zapravo nosač novoga gospodarstva. 2. Vodeći računa o postojanju mreže, koja je nepovratna činjenica, svaki sudionik u gospodarstvu mora biti kadar da što brže iskoristi prilike koje mu se pružaju, u protivnom bi mogao biti isključen. Neprirodno je stoga nastojati na razlici između novog gospodarstva koje čine poduzeća visoke tehnologije, i staroga gospodarstva koje okuplja tvrtke koje proizvode klasična dobra. Doista, postoji razlika između tvrtka koje prodaju nematerijalne stvari (znanje) i onih koje prodaju opipljive stvari, ali sva poduzeća moraju vrlo brzo ući u novo gospodarstvo, gospodarstvo interneta. Uvijek će biti tvornica koje će proizvoditi čelik, automobile i hladnjake koji su nam potrebni u svakodnevici, no internet će bitno utjecati na lanac vrijednosti i na tradicionalne oblike organiziranja. 3. Novo gospodarstvo ne dovodi u pitanje zakon ponude i potražnje, već iz temelja mijenja uvjete primjene toga zakona. Svaki kupac teoretski može na mreži tražiti moguće dobavljače, dobiti potrebne podatke, pogađati se i organizirati dražbu ili neki drugi način kupnje. Svaki dobavljač može pokazati svoj katalog, politiku cijena i preporuke. Te će se mogućnosti moći primijeniti u godinama (mjesecima) koje dolaze, uglavnom s naglim širenjem trgovine između samih poduzeća ('business to business' ili 'B to B'), a onda, zacijelo sporije, i s razvojem trgovine na malo ('B to C'). Novi oblici sučeljavanja ponude i potražnje pokazuju snagu koju ima internet u odnosu prema pokretačkoj snazi drugih velikih mreža (telekomunikacije, željeznica): pristup internetu gotovo je besplatan, a uz to omogućuje stvaranje skupina koje mogu zajednički nastupiti na tržištu. Takvo sučeljavanje ponude i potražnje u stvarnom vremenu ističe takmičarske snage i snižava cijene i troškove, uz uvjet da se nadziru i kažnjavaju navike tajnog dogovaranja, što je još neriješen problem. 4. Novo gospodarstvo gotovo automatski dovodi do raskida lanca vrijednosti i njegove obnove prema različitim obrascima. Preispituju se tradicionalni oblici organiziranja. Gospodarstvenici tu otkrivaju stari problem vertikalne integracije i 'make or buy' koji je već majstorski raščlanio Ronald Coase, dobitnik Nobelove nagrade za gospodarstvo 1991., u napisu iz 1937. o prirodi poduzeća. Coase i njegovi nasljednici stavljaju u opreku hijerarhijski ustroj i niz uspješnih tržišta. Poduzeće postoji zato što ne postoje uspješna tržišta i zato što ih ono zamjenjuje. Internet mijenja tu shemu: načinje vertikalni ustroj lanaca vrijednosti, raščlanjuje zanimanja u pokretljiva i dodatna podzanimanja. Poduzeće koje je shvatilo prednosti mreže, može po najpovoljnijoj cijeni kupovati na tržištu proizvode i usluge koje je prije i samo izrađivalo. Ono postaje prilagodljivije, smanjuje svoje troškove, i u krajnjem slučaju može postati virtualno poduzeće koje organizira i povezuje različita uslužna zanimanja. Internet je moćan protivnik postojećih hijerarhija i kultura koje su s njima povezane. 5. U novom su gospodarstvu veće mogućnosti čovječanstva za inovacije, jer svaka se zamisao može lako izraziti, možda pretvoriti u poslovni plan i provesti. To je stari Schumpeterov problem 'stvaralačkog uništavanja'. Tijek stvaranja vrijednosti na temelju inovacija u središtu je dinamike novog gospodarstva, sa stalnim 'preispitivanjem' svega što postoji. Svi ti čimbenici koji čine novost, ne dovode ipak u pitanje temeljne zakone gospodarstva, već stroj radi uz pomoć manjeg, bržeg, moćnijeg i jeftinijeg alata. Novo gospodarstvo koje je u nastajanju, nezaobilazno je; ono će poprimiti oblike koje naša mašta danas možda ne može ni zamisliti. Ono se čini kao izuzetna mogućnost za rast, ali isto tako nosi sa sobom i opasnost. Prilagodba tom novom svijetu nije laka i čini se prijeko potrebnim da se socijalno nadzire prijelazna faza i da se uvedu kontrolne mjere. Pojam novoga gospodarstva omogućuje danas da se nastoji na velikim promjenama koje se u ovom času događaju i s kojima se moramo sučeliti. Pojam će možda nestati sam od sebe kada se promjene dogode, nadajući se da smo bili mladi krumpiri novog gospodarstva", piše Jean-Marie Chevalier, direktor Cambridge Energy Research Associates, tvrtke s područja novog gospodarstva.