ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Iako ljetna stanka Hrvatskog državnog sabora traje tek tri tjedna, politički događaji koji se u Hrvatskoj smjenjuju velikom brzinom, gotovo da su u zaborav potisnuli nedavne žučne parlamentarne rasprave.
Ipak, vrijedi podsjetiti na nekoliko odluka novog saziva Zastupničkog doma, jer su one u velikoj mjeri redefinirale političku, socijalnu i gospodarsku budućnost Hrvatske.
ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Iako ljetna stanka Hrvatskog državnog
sabora traje tek tri tjedna, politički događaji koji se u Hrvatskoj
smjenjuju velikom brzinom, gotovo da su u zaborav potisnuli nedavne
žučne parlamentarne rasprave. Ipak, vrijedi podsjetiti na nekoliko
odluka novog saziva Zastupničkog doma, jer su one u velikoj mjeri
redefinirale političku, socijalnu i gospodarsku budućnost
Hrvatske. #L#
Među najvažnijima odlukama koje je Sabor donio u proteklih šest
mjeseci svakako je ona o pristupanju promjenama Ustava kojima je
osnovni cilj uvođenje parlamentarnog umjesto polupredsjedničkog
sustava vlasti.
U svakom političkom sustavu najveća je opasnost koncentracija
moći, a upravo će se jasnim reguliranjem odnosa između zakonodavne,
izvršne i sudbene vlasti spriječiti svaka moguća koncentracija
moći, kazao je u raspravi na izvanrednoj parlamentarnoj sjednici
ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan
Ivanišević.
Predsjednik Republike i dalje bi se birao na neposrednim izborima.
Premda bi se njegove ovlasti smanjile, on bi zadržao ovlasti
poglavara države i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, kao i
određene ovlasti nad službama sigurnosti. Bio bi također odgovoran
za rješavanje kriznih situacija između Sabora i Vlade. Te njegove
ovlasti bile bi ograničene kod značajnih odluka institucijom
supotpisa predsjednika Vlade.
Vlada bi isključivo odgovarala Saboru, a njezine bi dužnosti i
odgovornosti bile proširene i jasnije formulirane. Međutim,
širenje odgovornosti Vlade bilo bi popraćeno i širenjem
parlamentarnog nadzora nad Vladom.
Vlada bi, pak, u određenim slučajevima mogla tražiti od
Predsjednika Republike raspuštanje parlamenta i raspisivanje
prijevremenih izbora. U raspravi je upozoreno da bi trebalo točno
odrediti slučajeve kada bi Vlada to mogla učiniti kako bi se
onemogućile česte parlamentarne krize.
Ustavnim promjenama kane se, također, ojačati i funkcije Sabora,
posebice u području obrane i službi sigurnosti, i to preko
saborskih povjerenika koji bi mogli kontrolirati rad tih službi.
Pritom bi parlament ostao dvodoman. Zadržao bi se Županijski dom,
ali bi se njegova uloga redefinirala, pa bi predstavljao posebne
regionalne interese.
Ovakvo pozicioniranje triju najviših tijela državne vlasti
osiguralo bi ravnotežu u njihovim odnosima i onemogućilo
koncentraciju moći u bilo kojem od njih, kazao je Ivanišević.
OPORBA SUZDRŽANA PREMA USTAVNIM PROMJENAMA
Uz to, cilj je ustavnih promjena uspostavljanje vladavine prava.
Pritom bi se trebale provesti i korekcije u sudbenoj vlasti, kako bi
se uspostavila njezina potpuna neovisnost.
Trebalo bi, također, uvesti promjene u lokalnoj i regionalnoj
samoupravi, s krajnjim ciljem decentralizacije vlasti.
U glasovanju o promjenama Ustava zastupnici HDZ-a, najjače
oporbene stranke, bili su suzdržani. Podržavamo ideju da se
polupredsjednički sustav vlasti transformira u parlamentarni, no
suzdržani smo zbog toga što oporba nije sudjelovala u njegovoj
pripremi, kazao je tada u parlamentarnoj raspravi Vladimir Šeks.
Pritom je izrazio bojazan da promjene nisu usmjerene ka uvođenju
parlamentarnog, nego "kancelarsko-vladinog" sustava. Naime, po
njegovu mišljenju, prijedlog pokazuje želju Vlade da Sabor zapravo
odgovara njoj.
Bojazan od prevlasti Vlade nad parlamentom izrazili su i zastupnici
HSP-a, pa su i oni bili suzdržani u glasovanju, dok su zastupnici
vladajuće šestorke podržali prijedlog ustavnih promjena.
Najesen slijede rasprava i utvrđivanje nacrta, a potom usvajanje
prijedloga, za što je potrebna dvotrećinska većina, ili 101 glas.
ODLUKE KOJE SU POBOLJŠALE MEĐUNARODNI POLOŽAJ HRVATSKE
Sabor je u proteklih šest mjeseci donio i nekoliko vrlo značajnih
odluka kojima je poboljšan međunarodni položaj Hrvatske. Među
njima je svakako najznačajnija Deklaracija o suradnji Republike
Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu.
U njoj se ističe kako svi počinitelji ratnih zločina na prostoru
bivše Jugoslavije trebaju biti kažnjeni bez obzira na to koje su
nacionalnosti i koje su dužnosti obavljali.
Kaže se, također, da Hrvatska smatra neupitnim nadležnost Haaškog
suda za ratne zločine počinjene za Domovinskog rata i neposredno
nakon njega. Hrvatska se, pritom, obvezala da će njezini pravosudni
organi poduzeti sve kako bi ratni zločinci bili otkriveni i
primjereno kažnjeni.
Nakon burne rasprave, zastupnici HDZ-a nisu sudjelovali u
glasovanju o Deklaraciji jer nije prihvaćen njihov amandman da su
moguća kaznena djela počinjena u akcijama "Bljesak" i "Oluja"
isključivo u nadležnosti hrvatskog pravosuđa, a ne Haaškog suda.
Tvrdili su, pritom, kako se Deklaracijom narušava dostojanstvo
Domovinskog rata.
To su u raspravi opovrgnuli zastupnici vladajuće šestorke,
ustvrdivši da će se upravo odjeljivanjem ratnih zločina od
Domovinskog rata očuvati dostojanstvo borbe Hrvata za
samostalnost.
Uz to, Sabor je donio Zakon o područjima posebne državne skrbi, koji
je, također, bio pod posebnim povećalom međunarodne zajednice.
Njime se izjednačavaju svi građani Hrvatske u pravu na zaštitu
privatnog vlasništva i povratak pod jednakim uvjetima.
Taj zakon, naime, propisuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih
građana koji su prebivali na tim područjima prije Domovinskog rata,
a koji su se vratili i nemaju u vlasništvu drugi stan ili kuću u
Hrvatskoj.
Korisnici tog prava su svi hrvatski državljani koji žive ili su se
vratili na spomenuta područja, a ta su prava uskraćena onima koji su
osuđeni za ratne zločine.
Oporba je glasovala protiv tog zakona, jer je tvrdila kako se njime
izjednačavaju žrtva i agresor u Domovinskom ratu. S istim
argumentom glasovala je i protiv Zakona o obnovi, kojim se pravo na
obnovu priznaje za materijalna dobra koja su uništena ili oštećena
od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do
završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Da Hrvatska poštuje međunarodne standarde pokazalo se i donošenjem
paketa zakona vezanim uz nacionalne manjine - o službenoj uporabi
manjinskog jezika i pisma, te obrazovanju na manjinskom jeziku. U
taj paket ulazi i Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o
pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Hrvatskoj.
Prema nekim rješenjima za nacionalne manjine, ovaj je ustavni zakon
znatno iznad međunarodnih standarda i rješenja u susjednim
zemljama, rečeno je u raspravi.
I dok su, primjerice, zastupnici HSP-a to ocijenili lošim, Mladen
Godek (HSLS) kazao je u raspravi kako upravo razina zaštite manjine
od većine predstavlja klasičan kriterij stupnja demokratičnosti
jedne zemlje.
PAKET SOCIJALNIH ZAKONA
Uz to, Sabor je raspravljao o nekoliko zakona kojima bi se trebao
poboljšati položaj umirovljenika i radnika. Među njima je svakako
najvažniji Zakon o povećanju mirovina, kojima se usklađuju
mirovine ostvarene do kraja 1997. s mirovinama ostvarenim od 1998.
U saborskoj je raspravi ministar rada i socijalne skrbi Davorko
Vidović kazao kako je bivša vlast teret svojih promašaja prebacila
na umirovljenike, pa ih je svojedobno, suspenzijom Zakona o
usklađivanju mirovina, dovela u nepovoljan i neravnopravan
položaj. Tu je odluku bivše Vlade Ustavni sud 1998. ocijenio
protuustavnom. Nova je Vlada odlučila ispraviti tu nepravdu i
vratiti dug umirovljenicima. Poboljšati njihov socijalni položaj,
ispraviti nepravde i pronaći rješenja koja će biti ekonomski
održiva, osnovni su ciljevi ovog zakona, istaknuo je Vidović.
Stoga se predlaže povećanje mirovina ostvarenih do kraja 1997. od
14 do 20 posto. Po tomu bi, primjerice, 700 tisuća umirovljenika
koji su mirovine ostvarili do 1994. godišnje dobili još 2,4
mirovine. Tako bi oni, samo po osnovi usklađivanja mirovina, u
idućih 10 godina dobili 44.500 kuna.
Prijedlog je prošao u prvom čitanju, a najesen slijedi rasprava o
konačnom zakonu. Ako bude usvojen, mirovine će se povećati već od 1.
siječnja iduće godine.
U prvom je čitanju prošlo i nekoliko prijedloga zakona kojima bi se
trebao poboljšati položaj radnika. Primjerice, o Stečajnom, te
Zakonu o radu.
Potonjim bi se legaliziralo pravo radnika na štrajk zbog neisplate
plaća. Sada, naime, zbog takvog štrajka radnici mogu dobiti otkaz.
Ta će novina, rečeno je u parlamentarnoj raspravi, prisiliti
poslodavce na redovitiju isplatu plaća.
U Stečajnom zakonu najvažnija je, pak, novina što se radnicima daje
prvenstvo u naplati iz stečajne mase, dok se država, koja je dosad
bila prva, stavlja u drugi isplatni red.
To su prva dva iz paketa od 10 radno-socijalnih zakona kojima će se
ojačati socijalna sigurnost radnika, istaknuo je u saborskoj
raspravi ministar Vidović.
Njegovo ministarstvo riješilo je i problem dječjeg doplatka, oko
kojeg se digla velika "medijska prašina".
Prvo je krajem ožujka odgođena primjena tog zakona kojim bi dječji
doplatak dobivala i djeca nezaposlenih, poljoprivrednika i
obrtnika. U proračunu nema dovoljno novca, a bivša Vlada nije
ostvarila nužne pripreme za provedbu tog zakona, bilo je tadašnje
obrazloženje odgode primjene Zakona o dječjem doplatku.
Ipak, Vlada je vrlo brzo obavila sve pripreme i osigurala novac, te
je krajem lipnja Sabor prihvatio prijedlog da od 1. listopada, uz
sadašnjih 450 do 500 tisuća, dječji doplatak dobiva još 200 tisuća
djece.
SMANJENA DRŽAVNA POTROŠNJA, RASTEREĆENO GOSPODARSTVO
U proteklih šest mjeseci Sabor je donio i nekoliko važnih zakona s
područja gospodarstva. Primjerice, proračun i pakete zakona
usmjerene na smanjenje cijene rada, te ispunjavanje uvjeta za
pristup Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Vlada se ove godine odlučila za proračun štednje, te srezala
državnu potrošnju. Među ostalim, smanjene su plaće državnim
dužnosnicima i službenicima, te odgođena ili smanjena kapitalna
ulaganja za projekte koji trenutačno nisu prioritet.
Nakon burne rasprave, Sabor je prihvatio proračun u predloženom
iznosu od 48,3 milijarde kuna, što je 1,2 posto manje od proračuna
iz 1999.
U raspravi je ministar financija Mato Crkvenac istaknuo kako u
proračunu ima elemenata odricanja i štednje, ali i socijalnih te
razvojnih elemenata, što će stvoriti uvjete za dugoročan i zdrav
gospodarski rast.
Kako bi se izvuklo gospodarstvo iz recesije, Sabor je u svibnju
prihvatio i paket zakona kojemu je osnovni cilj smanjenje cijene
rada.
Gotovo jednoglasno Sabor je podržao sniženje stopa doprinosa za
zdravstveno i mirovinsko osiguranje za dva postotna boda, čime je
cijena rada u prosjeku smanjena za 3,30 posto. Zahvaljujući tomu,
gospodarstvu bi godišnje ostalo više od milijardu kuna, što bi
trebalo potaknuti zapošljavanje i veća ulaganja.
Na proljetnom zasjedanju Sabor je prihvatio i zakone koji su
omogućili pristup Hrvatske WTO-u. Najvažniji je, pritom, bio Zakon
o carinskoj tarifi kojim su carine u prosjeku smanjene za 28 posto.
Za nešto više od mjesec dana počinje jesensko zasjedanje Sabora.
Sudeći po najavama, bit će burno kao i na proljetnim sjednicama.
Raspravljat će se o ustavnim promjenama, usklađivanju mirovina i
brojnim zakonima koji bi trebali riješiti nagomilane socijalne i
gospodarske probleme. Upravo o odlukama Sabora u svezi s tim
pitanjima uvelike ovisi politička, gospodarska i socijalna
budućnost Hrvatske.
Nenad Bach
(Hina) nb im