ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - U prvih šest mjeseci novi saziv Zastupničkog doma Sabora odradio je čak pet redovitih i jednu izvanrednu sjednicu. Često se radilo do kasno u noć, a dominirale su gospodarske teme. Najznačajniji su, pritom,
bili proračun i paketi zakona usmjereni na smanjenje cijene rada, te ispunjavanje uvjeta za pristup Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - U prvih šest mjeseci novi saziv
Zastupničkog doma Sabora odradio je čak pet redovitih i jednu
izvanrednu sjednicu. Često se radilo do kasno u noć, a dominirale su
gospodarske teme. Najznačajniji su, pritom, bili proračun i paketi
zakona usmjereni na smanjenje cijene rada, te ispunjavanje uvjeta
za pristup Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. #L#
Nedugo nakon konstituiranja u veljači, Zastupničkom je domu na
razmatranje dostavljen proračun za 2000. Po prvi puta predložen je
manji proračun nego što je bio godinu dana prije, i to premda je nova
Vlada naslijedila golem dug od 9,5 milijardi kuna, kako u
ministarstvima, tako i izvanproračunskim fondovima - zdravstvenom
i mirovinskom.
Vlada se odlučila za proračun štednje, te srezala državnu
potrošnju. Među ostalim, smanjene su plaće državnim dužnosnicima i
službenicima, te odgođena ili smanjena kapitalna ulaganja za
projekte koji trenutačno nisu prioritet.
Nakon burne rasprave, Sabor je prihvatio proračun u predloženom
iznosu od 48,3 milijarde kuna, što je 1,2 posto manje od proračuna
iz 1999.
U raspravi je ministar financija Mato Crkvenac opovrgnuo tvrdnje
oporbe kako proračun nije razvojan. Pritom je istaknuo kako će
Vlada ove godine iz proračuna vratiti 3,6 milijardi kuna
naslijeđenog duga, što bi, kazao je, trebalo povećati likvidnost u
gospodarstvu. Napomenuo je i to kako su u proračunu povećana
sredstva za poljoprivredu, obrt i poduzetništvo, te turizam.
Zaključio je kako u proračunu ima elemenata odricanja i štednje,
ali i socijalnih te razvojnih elemenata, što će stvoriti uvjete za
dugoročan i zdrav gospodarski rast.
SMANJENA CIJENA RADA
Kako bi izvukla gospodarstvo iz recesije, Vlada je u svibnju Saboru
dostavila i paket zakona kojemu je osnovni cilj smanjenje cijene
rada.
Gotovo jednoglasno Sabor je podržao smanjenje stopa doprinosa na
plaće za dva posto. Tako je doprinos za zdravstveno osiguranje
snižen s 9 na 7, a za mirovinsko s 10,75 na 8,75 posto. Na taj je način
cijena rada u prosjeku smanjena za 3,30 posto. Vlada je izračunala
kako će time poduzeće uštedjeti 200 kuna na svakoj prosječnoj plaći
od 3.300 kuna. Zahvaljujući tomu, gospodarstvu bi godišnje ostalo
više od milijardu kuna, što bi trebalo potaknuti zapošljavanje i
veća ulaganja.
Međutim, mnogi su zastupnici izrazili zabrinutost zbog toga što će
mirovinski i zdravstveni fond, koji su ionako u financijskoj krizi,
smanjenjem doprinosa ostati "kratki" za više od milijardu kuna.
Kako bi omogućila normalno funkcioniranje tih fondova, Vlada je na
sebe preuzela obvezu naplate doprinosa (Porezna uprava), te
predložila, što je Sabor prihvatio, povećanje posebnih poreza.
Naime, povećanjem trošarina na naftne derivate, duhanske
proizvode, alkohol, kavu i pivo, u proračun bi se do kraja godine
slilo milijardu i pol kuna.
Tomu se oporba oštro usprotivila, posebice povećanju posebnog
poreza na benzin za 29 posto. To će, tvrdila je, izazvati pad
životnog standarda, te potaknuti opći rast cijena, zbog čega bi se
inflacija mogla približiti dvoznamenkastim brojkama.
Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak opovrgnuo je tu tezu.
Poduzeća će, kazao je tada u parlamentarnoj raspravi, više
uštedjeti na smanjenju cijene rada, nego što će izgubiti zbog
poskupljenja goriva, pa ne bi trebala povećavati cijene svojih
proizvoda. S druge strane, najesen će se, zbog ulaska u Svjetsku
trgovinsku organizaciju (WTO) smanjiti carine, što će, kazao je
Kuštrak, izazvati pad cijena kako industrijskih, tako i
poljoprivrednih proizvoda.
PRILAGODBA ULASKU U WTO
Nakon sedmogodišnjih pregovora, Hrvatska je 17. srpnja primljena u
WTO. Protokol o pristupu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Sabor
će ratificirati najesen, no do srpnja je morao donijeti niz zakona
potrebnih za prilagodbu uvjetima WTO-a.
Najvažniji je, pritom, bio Zakon o carinskoj tarifi kojim su carine
u prosjeku smanjene za 28 posto. Većina je saborskih zastupnika
podržala taj zakon, no mnogi su izrazili bojazan zbog mogućeg
negativnog utjecaja na gospodarstvo, posebice poljoprivredu.
U raspravi je ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo kako
je za prilagodbu gospodarstva povećanoj konkurenciji Hrvatska od
WTO-a dobila najdulje moguće razdoblje - od dvije do pet godina, a
na najosjetljivije poljoprivredne proizvode čak sedam.
Kako bi se pomoglo poljoprivredi, Sabor je u travnju prihvatio i
zakon kojim je državna potpora poljoprivredi ove godine povećana za
80 posto - na 1,65 milijardi kuna.
O DRŽAVNIM DUGOVIMA
Pred Saborom se u proteklih šest mjeseci našlo i nekoliko izvješća.
Najvažnija su, pritom, bila izvješća o stanju u bankarstvu, te
javnom dugu i državnim jamstvima.
Potonji je značajan jer je Vlada, po prvi puta, rekapitulirala
državne dugove i jamstava. Prema tom izvješću, ukupna su državna
jamstva dosegnula 24,3 milijarde kuna, od čega se oko 15 milijardi
odnosi na financijska, a 9,4 milijarde na činidbena jamstva.
U burnoj parlamentarnoj raspravi dominirala su pitanja po kojem je
kriteriju bivša Vlada odobravala jamstva i da li ona predstavljaju
opasnost za proračun. Premda su neka dosad došla na naplatu državi,
veće opasnosti zasad nema, bio je zaključak rasprave.
Zaključeno je, također, kako Hrvatska nije prezadužena jer je
ukupan javni dug središnje države, zajedno s izvanproračunskim
fondovima, krajem 1999. iznosio 46,2 milijarde kuna. Od toga je
29,4 milijarde iznosio vanjski dug, a 16,7 milijardi unutarnji.
Zajedno s jamstvima, ukupan dug države iznosi 67,7 milijardi kuna,
ili oko 47 posto brutto domaćeg proizvoda (BDP). Usporedbe radi,
prema kriterijima iz Maastrichta, za ulazak među zemlje euro-zone
javni dug države ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
ROHATINSKI IMENOVAN GUVERNEROM HNB-a
Još burnija rasprava razvila se oko izvješća Hrvatske narodne banke
(HNB) o stanju u bankarstvu. Najviše polemike izazvao je podatak da
je Hrvatska dosad na bankarske krize potrošila čak 5,5 milijardi
američkih dolara, ili oko trećine BDP-a, čime se svrstala među
zemlje s najvećim troškovima bankarskih kriza.
Zbog toga je Zastupnički dom odbio izvješće HNB-a, što je guvernera
Marka Škreba navelo da podnese ostavku.
U srpnju je za novog guvernera središnje banke Sabor imenovao
Željka Rohatinskog.
U međuvremenu, Sabor je donio zakon o prestanku sanacije banaka,
čime se prestalo s automatizmom spašavanja banaka na teret poreznih
obveznika. No, predstavnici Vlade istaknuli su u saborskoj
raspravi da time ne prestaje obveza države prema osiguranoj
štednji.
PRIVATIZACIJA I POTICANJE ULAGANJA
Kako bi se potaknulo gospodarstvo, Sabor je prihvatio i Zakon o
poticanju ulaganja kojim se domaćim i stranim ulagačima daju
carinske, porezne i druge povlastice.
Na dnevnom redu parlamenta našao se i prijedlog revizije pretvorbe
i privatizacije, što je jedno od obećanja koje je vladajuća šetorka
dala uoči izbora. Raspravljalo se o dva prijedloga revizije -
Vladinom i HDZ-ovom. U raspravi je zaključeno kako oba imaju dobra
rješenja, pa je Vlada zadužena da najesen Saboru dostavi konačni
zakon temeljen na oba prijedloga.
Najesen će se raspravljati i o zakonima kojima se smanjuju porezi na
dobit i dohodak, o paketu radno-socijalnih zakona, kao što su
stečajni i zakon o radu, kojima se nastoji ojačati socijalna
sigurnost radnika, te mnogim drugim zakonima iz sfere
gospodarstva.
Po svemu sudeći, i na jesenskom će zasjedanju dominirati zakoni s
područja gospodarstva jer je njegovo oživljavanje, kao i
poboljšanje standarda građana jedan od najvažnijih zadataka
vladajuće šestorke.
Nenad Bach
(Hina) nb im