ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Hrvatska je u proteklih godinu dana postojanja Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu polučila znatne političke koristi od svojega sudjelovanja, a materijalno-financijske može očekivati tek iduće godine,
rekao je u petak u Zagrebu voditelj odjela Pakta o stabilnosti u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Tomislav Thuer (Tir).
ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Hrvatska je u proteklih godinu dana
postojanja Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu polučila
znatne političke koristi od svojega sudjelovanja, a materijalno-
financijske može očekivati tek iduće godine, rekao je u petak u
Zagrebu voditelj odjela Pakta o stabilnosti u hrvatskom
Ministarstvu vanjskih poslova Tomislav Thuer (Tir). #L#
Jednogodišnja bilanca Pakta o stabilnosti koji je startao 30.
srpnja prošle godine u Sarajevu je dvojaka: s jedne strane velika
politička korist u stabilizaciji i demokratizaciji regije i
poticanju regionalne suradnje i suradnje regije s EU, a s druge
nezadovoljstvo sporošću s kojom regija dobija materijalnu i
financijsku pomoć.
Ambivalentan odnos prema Paktu, zadovoljstvo političkim i
nezadovoljstvo materijalno-financijskim rezultatima s drugim
zemaljama jugoistočne Europe koje očekuju pomoć od Pakta dijeli i
Hrvatska.
Premijer Ivica Račan je u četvrtak u Sarajevu kazao kako Hrvatska
podupire Pakt, ali da nekim procesima u njemu nije zadovoljan jer se
presporo odvijaju ili stagniraju.
Pristizanje pomoći zemljama jugoistočne Europe usporeno je zbog
opreznosti potencijalnih donatora, birokratizma i lošeg
političkog vodstva, ocjenjuju analitičari.
"Hrvatska je kroz Pakt o stabilnosti redefinirala svoj odnos prema
regiji, a time sebi pomogla u približavanju EU," rekao je u
razgovoru za Hinu Tomislav Thuer. "Pakt je odigrao bitnu ulogu u
stvaranju okvira u kojem se Hrvatska doživljava kao stabilna i
demokratska zemlja."
Hrvatska, međutim, kao i druge zemlje teško može očekivati
materijalnu pomoć u okviru projekata Pakta prije iduće godine zbog
jednostavne činjenice da sredstva EU i zemalja koje su izrazile
spremnost financirati pojedine projekte nisu predviđena u
proračunima za ovu godinu.
"Očekujemo da ćemo konkretnije 'naplatiti' činjenicu da smo
postali 'dobri momci' tek iduće godine," rekao je Thuer.
Na financijskoj konferenciji u ožujku u Bruxellesu obećano je
ukupno oko 6 milijardi dolara potpore zemljama jugoistočne Europe,
od čega 2,3 milijarde za tzv. projekte "brzog starta" koji moraju
započeti u roku od godinu dana.
Hrvatskoj je za nekoliko projekata 'brzoga starta' obećano 135
milijuna dolara, među ostalim za 23 kilometra auto-ceste Breznički
Hum-Varaždin oko 100 milijuna i 22 milijuna za modernizaciju pruge
Beli Manastir-Vrpolje.
Thuer je nedavno sudjelovao na sastanku s predstavnicima Europske
investicijske banke u Luxembourgu na kojem je Hrvatska naišla na
krajnje pozitivan prijam.
Međutim, za konkretno počinjanje projekata auto-ceste i pruge koje
bi EIB financirao trebat će znatno vrijeme. Misija banke za
utvrđivanje činjenica treba doći u Hrvatsku u rujnu, a mandat za
suradnju s Hrvatskom EIB će moći dobiti krajem godine.
Slična je situacija i s hrvatskim projektom o povratku 16 tisuća
izbjeglih Srba koji je na konferenciji u Bruxellesu prihvaćen kao
bitan doprinos zaštiti ljudskih prava i obnovi povjerenja u regiji.
Ukupno težak 55,6 milijuna dolara, ovaj projekt treba vrijeme da se
nađu financijeri za njegovu realizaciju i da novci stvarno dođu u
Hrvatsku.
(Hina) sl ii