IT-E-US-predsjednici-skupovi IT-24. VII.-LA STAMPA- G8-EUROPA-SAD ITALIJALA STAMPA24. VII. 2000.Europa autonomnija u odnosu na SAD"Bio je to posljednji Clintonov put, a Putinov prvi. Američki Predsjednik, tri mjeseca prije izbora
njegova nasljednika, nije bio usredotočen, mislio je na Camp David, kamo je već odletio, odnosno na posljednju 'chance' da svoj dvostruki mandat zaključi s 'povijesnim' rezultatom, mirom između Izraelaca i Palestinaca.Putin je, međutim, bio usredotočen, bio je to njegov pravi prvi nastup među Velikima Zemlje, poglavito Zapada. I pripremio se, napravivši jedan složeni put na istok, na Okinavu, s važnim dionicama u Pyongyangu i Pekingu, pokazavši time da ima nove (stare) karte ruske diplomacije koje će odigrati za stolom pobjednika hladnoga rata. Nije bio predviđen nekakav 'tehnički' rezultat ovog susreta, i nije ga ni bilo. No Putin je postsovjetsku Rusiju predstavljao jednom fleksibilnom odlučnošću, ako se tako može kazati, koja je uvijek nedostajala Jeljcinu, koji je izmjenjivao ispade srdžbe i uzmicanja.Još jedan protagonist tog 'summita' bio je Romano Prodi, kao predsjednik Europskoga povjerenstva. Prodi je dolazio iz
ITALIJA
LA STAMPA
24. VII. 2000.
Europa autonomnija u odnosu na SAD
"Bio je to posljednji Clintonov put, a Putinov prvi. Američki
Predsjednik, tri mjeseca prije izbora njegova nasljednika, nije
bio usredotočen, mislio je na Camp David, kamo je već odletio,
odnosno na posljednju 'chance' da svoj dvostruki mandat zaključi s
'povijesnim' rezultatom, mirom između Izraelaca i Palestinaca.
Putin je, međutim, bio usredotočen, bio je to njegov pravi prvi
nastup među Velikima Zemlje, poglavito Zapada. I pripremio se,
napravivši jedan složeni put na istok, na Okinavu, s važnim
dionicama u Pyongyangu i Pekingu, pokazavši time da ima nove
(stare) karte ruske diplomacije koje će odigrati za stolom
pobjednika hladnoga rata. Nije bio predviđen nekakav 'tehnički'
rezultat ovog susreta, i nije ga ni bilo. No Putin je postsovjetsku
Rusiju predstavljao jednom fleksibilnom odlučnošću, ako se tako
može kazati, koja je uvijek nedostajala Jeljcinu, koji je
izmjenjivao ispade srdžbe i uzmicanja.
Još jedan protagonist tog 'summita' bio je Romano Prodi, kao
predsjednik Europskoga povjerenstva. Prodi je dolazio iz
zajedničarske 'oluje' glede biotehnologija, i znao je mirno i jasno
ponuditi europsku platformu, dobru za sve partnere iz EU-a, i
dijalektičku u usporedbi s onom Sjedinjenih Država. Makar bio
svjestan koliko ključan ostaje odnos s Amerikom, djelovao je kao
samostalan i ugledan partner glede različitih tema, od širenja
Unije, do politika prema siromašnom i bolesnom svijetu. Vratio se u
Bruxelles snažniji nego što daju naslutiti nedavne kritike, često
instrumentalizirane.
Na općem planu, taj G7 (sve više G8, s Rusijom) kao središnju temu je
imao pokretanje globalizacije, nakon gužvi u Seattleu, no
korigirane, znajući da osim velikih mogućnosti ona nosi i opasnosti
marginalizacije i daljnjeg osiromašenja. Mnogo ovisi o želji i
sposobnosti oboljelih da se izliječe. No, kako je rekao Prodi u
intervjuu 'Stampi', 'pitanje Trećeg svijeta ušlo je na glavna
vrata'. I to je novost, o kojoj ovisi i budućnost ovih skupova na
vrhu", piše Aldo Rizzo.