FR-YU-HR-integracije-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada FR-MONDE 12.7.REFORMA EU USTANOVA FRANCUSKALE MONDE12. VII. 2000.Francuska ubrzava ritam pregovora o reformi europskih ustanova"Reforma ustanova i izgradnja europske obrane,
odnosi s Rusijom i s Balkanom, sukob zbog banana sa Sjedinjenim Državama: na prvoj sjednici Vijeća za opće poslove pod francuskim predsjedanjem, koja je 10. i 11. srpnja u Bruxellesu okupila ministre za vanjske poslove i za europska pitanja petnaestorice, u glavnim je crtama načinjen jako bogat raspored za drugo polugodište 2000. Treba naime dvostruko zapeti da bi se do susreta na vrhu u Nici, u prosincu, pokušala završiti reforma ustanova i procesa odlučivanja u Uniji, što je glavni izazov ovog predsjedanja.Francuski su čelnici u ponedjeljak svojim partnerima predložili ambiciozan program rada za Međuvladinu konferenciju (CIG) o reformi europskih ustanova. Da bi izbjegli 'šepavu nagodbu' i budući da je riječ o 'zadnjoj prilici da se spasi sustav Unije', kao što je istaknuo Pierre Moscovici, ministar za europska pitanja, organizirat će se brojni skupovi. Uz ministarske sjednice koje se svaki mjesec bave tim pregovorima, Pierre Vimont, stalni francuski predstavnik pri EU-u, dvaput na mjesec okupit će radnu skupinu.
FRANCUSKA
LE MONDE
12. VII. 2000.
Francuska ubrzava ritam pregovora o reformi europskih ustanova
"Reforma ustanova i izgradnja europske obrane, odnosi s Rusijom i s
Balkanom, sukob zbog banana sa Sjedinjenim Državama: na prvoj
sjednici Vijeća za opće poslove pod francuskim predsjedanjem, koja
je 10. i 11. srpnja u Bruxellesu okupila ministre za vanjske poslove
i za europska pitanja petnaestorice, u glavnim je crtama načinjen
jako bogat raspored za drugo polugodište 2000. Treba naime
dvostruko zapeti da bi se do susreta na vrhu u Nici, u prosincu,
pokušala završiti reforma ustanova i procesa odlučivanja u Uniji,
što je glavni izazov ovog predsjedanja.
Francuski su čelnici u ponedjeljak svojim partnerima predložili
ambiciozan program rada za Međuvladinu konferenciju (CIG) o
reformi europskih ustanova. Da bi izbjegli 'šepavu nagodbu' i
budući da je riječ o 'zadnjoj prilici da se spasi sustav Unije', kao
što je istaknuo Pierre Moscovici, ministar za europska pitanja,
organizirat će se brojni skupovi. Uz ministarske sjednice koje se
svaki mjesec bave tim pregovorima, Pierre Vimont, stalni francuski
predstavnik pri EU-u, dvaput na mjesec okupit će radnu skupinu.
Povrh toga, četiri će ministarske konklave do konca godine
raspravljati o napretku radova.
Obrana. Što se tiče europske obrane, utvrđen je vremenski raspored
kako bi za šest mjeseci mogla započeti operativna faza. Osim
skupina koje će raspravljati o četirima temama što su utvrđene
prošlog mjeseca (pitanja u svezi sa sigurnosti; zajedničke snage;
pristup Unije NATO-ovim sredstvima i snagama; utvrđivanje stalnih
sporazuma za dogovaranje između EU-a i NATO-a), u srpnju je
predviđeno nekoliko susreta na kojima će se točno odrediti 'opći
cilj', tj. osnutak snaga od pedeset do šezdeset tisuća ljudi.
Početkom rujna države članice predočit će prijedloge u svezi s
njihovim udjelom ljudstva i opreme. 20. i 21. XI. u Bruxellesu će se
organizirati 'konferencija o sudjelovanju snaga'.
Rusija. Kao što su najavili u Feiri, petnaestorica su odlučila da će
'početi pripremati program Tacis za Rusiju koji će pokrivati
razdoblje od 2000. do 2003.' To u praksi znači da će se obnoviti
zajmovi namijenjeni za taj program koji su zamrznuti u ožujku
prošle godine kako bi se kaznilo ponašanje Rusije u Čečeniji. U času
kada se govori o nakani čečenskih snaga da pokrenu veliku ofenzivu,
EU želi podsjetiti da je sklona teritorijalnoj cjelovitosti Rusije
i da 'osuđuje terorizam i primjenu sile prema civilima', ali
ponajprije želi 'uspostaviti dugoročnu suradnju' s Moskvom u
sklopu 'otvorena i zahtjevnog dijaloga'.
Balkan. Francuski su čelnici na prvoj sjednici htjeli istaknuti
važnost stabilizacije Balkana te političkog, financijskog i vojnog
sudjelovanja EU-a na tom području. Zabrinuti za razvoj prilika u
Srbiji, ministri su se očitovali za jačanje napora u korist srpskog
civilnog društva, neovisnih glasila i demokatskih općina. Oni su
također izrazili potporu Crnoj Gori i njezinu Predsjedniku. Većina
ih je izrazila priličnu sumnju u politiku sankcija koju vodi Unija,
istaknuvši da ona, kako se čini, više šteti puku nego čelnicima.
Hubert Vedrine, francuski ministar vanjskih poslova koji je
predsjedao skupom, rekao je da petnaestorica moraju preispitati
strategiju u svezi s time. Zemlje partneri odobrile su francuski
prijedlog da se 24. i 25. XI. u Hrvatskoj organizira susret na vrhu
između EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Njihovo se približavanje
mora temeljiti na 'zamisli o realnim izgledima za ulazak', rekao je
g. Vedrine. EU im odmah nudi 'sporazume o stabilizaciji i o
pridruživanju'. Pregovori s Makedonijom su u tijeku, i mnogi su
poželjeli da se oni završe do konca godine. Upravljen je poziv za
brz početak pregovora s Hrvatskom čiji demokratski razvitak svi
jednodušno pozdravljaju", pišu Philippe Lemaitre i Laurent
Zecchini.