FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 17. VII. TISAK

US-BA-HR-PRORAČUNI-Vlada-Politika VOA 17. VII. TISAK GLAS AMERIKE - VOA18. VII. 2000.Pregled tiska'The New York Times' piše da se predloženim proračunom za američku pomoć inozemstvu ne mogu ostvariti američki vanjskopolitički ciljevi. 'Premda postoje neki pozitivni elementi u zakonskom prijedlogu o pomoći inozemstvu koji je donesen u Zastupničkom domu prošloga tjedna, on još ima mnogo nedostataka. Stoga je taj prijedlog posve opravdano potaknuo predsjednika Clintona da zaprijeti vetom, piše komentator 'The New York Timesa'. 'Osnovni problem je u tome da su izdvojena sredstva na daleko preniskoj razini da bi se mogli ostvariti američki vanjskopolitički ciljevi. I zakonski prijedlog Zastupničkog doma, kao i verzija već usvojena u Senatu prošli mjesec, za dvije milijarde dolara su ispod zahtjeva Bijele kuće za fiskalnu 2001. godinu. U oba zakonska prijedloga uključena su velika smanjenja sredstava u proračunu Bijele kuće za višenacionalne banke za razvoj, koje daju zajmove za izgradnju osnovne infrastrukture u najsiromašnijim zemljama. U oba je prijedloga propušteno osigurati adekvatna sredstva za financiranje međunarodnih programa za poboljšanje zdravlja žena, a smanjena su i sredstva za održavanje mirovnih misija i programa
GLAS AMERIKE - VOA 18. VII. 2000. Pregled tiska 'The New York Times' piše da se predloženim proračunom za američku pomoć inozemstvu ne mogu ostvariti američki vanjskopolitički ciljevi. 'Premda postoje neki pozitivni elementi u zakonskom prijedlogu o pomoći inozemstvu koji je donesen u Zastupničkom domu prošloga tjedna, on još ima mnogo nedostataka. Stoga je taj prijedlog posve opravdano potaknuo predsjednika Clintona da zaprijeti vetom, piše komentator 'The New York Timesa'. 'Osnovni problem je u tome da su izdvojena sredstva na daleko preniskoj razini da bi se mogli ostvariti američki vanjskopolitički ciljevi. I zakonski prijedlog Zastupničkog doma, kao i verzija već usvojena u Senatu prošli mjesec, za dvije milijarde dolara su ispod zahtjeva Bijele kuće za fiskalnu 2001. godinu. U oba zakonska prijedloga uključena su velika smanjenja sredstava u proračunu Bijele kuće za višenacionalne banke za razvoj, koje daju zajmove za izgradnju osnovne infrastrukture u najsiromašnijim zemljama. U oba je prijedloga propušteno osigurati adekvatna sredstva za financiranje međunarodnih programa za poboljšanje zdravlja žena, a smanjena su i sredstva za održavanje mirovnih misija i programa koji pokušavaju spriječiti nuklearnu proliferaciju. Primjerice, prema prijedlogu Zastupničkog doma, sredstava za zajmove za razvoj smanjena su za 40 posto. Kao dodatak tome, verzija Zastupničkog doma sadrži i jednu neprihvatljivu odredbu koja ne dopušta nikakvu američku pomoć stranim organizacijama koje se koriste vlastitim novcem za obavljanje pobačaja i sudjeluju u političkim raspravama kojima je cilj izmjena zakona o pobačaju, piše današnji 'The New York Times'. 'Prema postojećem zakonu, sredstva američke Vlade ne mogu se koristiti za plaćanje pobačaja ili za lobiranje o pitanjima pobačaja u drugim zemljama. Prošle je godine Kongres otišao i korak dalje, zabranio je različitim skupinama da za te svrhe koriste druga sredstva, a ne samo ona dobivena od Vlade. Administracija predsjednika Clintona prihvatila je jednogodišnje ograničenje kao dio sporazuma s republikancima u Kongresu o plaćanju duga Ujedinjenim narodima. Taj antidemokratski propis o zagovaranju pobačaja treba ukinuti, nalazi 'The New York Times'. 'Gospodin Clinton također traži od Kongresa da poveća ukupnu međunarodnu pomoć za programe planiranja obitelji. U prijedlogu Zastupničkog doma za tu se svrhu izdvaja 385 milijuna dolara, što je za 30 posto manje od sredstava za to utrošenih 1995. godine, prije nego je Kongres srezao taj program. Međutim, Zastupnički dom je usvojio amandman kojim se povećavaju sredstva za oslobađanje dužničkog tereta najsiromašnijih zemalja, kako bi ispunio Predsjednikov zahtjev za 225 milijuna dolara. Oslobađanje dužničkog tereta je ključno, jer najsiromašnije zemlje svijeta troše i do 60 posto svog proračuna kako bi servisirale dugove na starim zajmovima i nisu kadre preusmjeriti dragocjena sredstva na ulaganje u zdravstvo i socijalne programe, čime bi se moglo umanjiti siromaštvo. No i Zastupnički dom i Senat propustili su osigurati dodatnih 210 milijuna dolara za olakšavanje dužničkog tereta u ovoj fiskalnoj godini. Zastupnički dom je također mudro donio amandman kojim se financiraju globalni programi borbe protiv side, kako bi bio na razini od 244 milijuna dolara, koliko je zatražio Predsjednik. No ta sredstava su uzeta s računa drugih bitnih programa američkih međunarodnih operacija. U prijedlogu Senata nema odredbe protiv pobačaja, ali predviđa samo jadnih 75 milijuna dolara za ublažavanje dužničkog tereta i zbog toga zaslužuje veto', piše današnji 'The New York Times', zaključujući da 'ovo nerealistično sakaćenje proračuna najvjerojatnije znači to da će konačne brojke o američkoj pomoći inozemstvu biti dio pregovora o proračunu između Bijele kuće i Kongresa krajem ove godine'. O američkom angažmanu u Europi, poglavito problemu koji se zove Slobodan Milošević, piše bostonski 'The Christian Science Monitor'. Komentator današnjeg izdanja piše kako je od svih nepoželjnih naknadnih učinaka 'hladnog rata' najgora Miloševićeva okrutna kampanja za stvaranje jugoslavenskog carstva kojim bi dominirali Srbi. 'To je isto tako - nakon Rusije - bio najveći izazov Sjedinjenim Državama i Europi u definiranju sigurnosnih i humanitarnih ideala u poslijesovjetskom razdoblju'. Po mišljenju komentatora ovog bostonskog lista, najniža točka toga bila je masakr Bošnjaka kod Srebrenice, a to i jest najveći zločin počinjen u Europi od holokausta naovamo. Ujedno je i glavni razlog zašto Miloševića treba svrgnuti s vlasti i pronaći načine kako spriječiti etničke sukobe u toj regiji. Koliko god da se administracija predsjednika Clintona trudila, izgleda da je još daleko od svršetka Miloševićeve vladavine, piše 'The Christian Science Monitor'. 'Mir u Bosni trebao bi biti jedan od temelja za mir u ovoj najturbulentnijoj i najnasilnijoj regiji Europe. Stvaranje multietničke vlade u Bosni i Hercegovini dat će nadu Kosovu i drugim mjestima gdje su problemi možda još i dublji. A s toliko nemirnih točaka na svijetu gdje se međunarodne operacije provođenja i održavanja mira nalaze na svojevrsnom testu, neuspjeh i napuštanje jednostavno nije jedna od opcija', zaključuje komentator 'The Christian Science Monitora'. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙