GB-HR-PRORAČUNI-Vlada-Proračun-Politika BBC 11. VII. KALOGJERA O PRORAČUNU BRITANSKI RADIO - BBC11. VII. 2000.Najavljujući ovotjednu izvanrednu sjednicu Sabora premijer Račan je najavio kako Vlada za jesen priprema prijedlog proračuna
ne samo za sljedeću godinu, nego za tri godine unaprijed, tj. do kraja mandata. Kako je sam premijer priznao, riječ je o neuobičajenom potezu, stoga je Tin Radovani direktora Centra za ekonomska istraživanja Dražena Kalogjeru zamolio za objašnjenje odluke o donošenju trogodišnjeg prijedloga proračuna. = Prije svega, proračuni se u svakoj zemlji, koliko je meni poznato, donose za godinu dana. Prema tome, rijetki su primjeri da netko donosi proračun na više godina. Pogotovo je problem u tranzicijskim zemljama u kojima još postoji vrlo velika javna potrošnja i proračun još nije izbalansiran, u kojima proračun još igra onu ulogu koju, recimo, u tržnim ekonomija više nema. Prema tome, ako mi danas govorimo o proračunu za tri godine, vjerujem da je to želja Račanove Vlade da ukaže kako je ona stabilna, kako ona ima projekciju trogodišnjega rasta Hrvatske, kao ima projekciju trogodišnjeg smanjivanja hrvatske javne potrošnje. Tu se javlja jedan problem. Jedan od glavnih prigovora Međunarodnoga monetarnog fonda i svjetske banke na ekonomska kretanja u Hrvatskoj i na
BRITANSKI RADIO - BBC
11. VII. 2000.
Najavljujući ovotjednu izvanrednu sjednicu Sabora premijer Račan
je najavio kako Vlada za jesen priprema prijedlog proračuna ne samo
za sljedeću godinu, nego za tri godine unaprijed, tj. do kraja
mandata. Kako je sam premijer priznao, riječ je o neuobičajenom
potezu, stoga je Tin Radovani direktora Centra za ekonomska
istraživanja Dražena Kalogjeru zamolio za objašnjenje odluke o
donošenju trogodišnjeg prijedloga proračuna.
= Prije svega, proračuni se u svakoj zemlji, koliko je meni poznato,
donose za godinu dana. Prema tome, rijetki su primjeri da netko
donosi proračun na više godina. Pogotovo je problem u tranzicijskim
zemljama u kojima još postoji vrlo velika javna potrošnja i
proračun još nije izbalansiran, u kojima proračun još igra onu
ulogu koju, recimo, u tržnim ekonomija više nema. Prema tome, ako mi
danas govorimo o proračunu za tri godine, vjerujem da je to želja
Račanove Vlade da ukaže kako je ona stabilna, kako ona ima
projekciju trogodišnjega rasta Hrvatske, kao ima projekciju
trogodišnjeg smanjivanja hrvatske javne potrošnje. Tu se javlja
jedan problem. Jedan od glavnih prigovora Međunarodnoga monetarnog
fonda i svjetske banke na ekonomska kretanja u Hrvatskoj i na
ekonomski sustav jest prevelika javna potrošnja. Međutim, očito da
u ovoj godini ti zahtjevi neće biti zadovoljeni. PDV je simbolički
smanjen, javna potrošnja se ništa ne smanjuje, a pogotovo, znate,
to je vrlo složeno u recesijskim uvjetima kao što je Hrvatska.
Smanjivati javnu potrošnju u recesijskim uvjetima, to je vještina
otpuštanja suvišne radne snage. Međutim tu se, znate, javlja još
jedan veliki problem. Mi imamo proračunski deficit koji će se
namiriti prodajom tzv. kapitalnim transferima, a to znači prodajom
imovine i privatizacijom velikih sustava. Još ima
Telekomunikacija, pa privatizacijom HEP-a, pa privatizacijom INA-
e, pa osiguranja i tu očekuje država da će dobiti kroz par godina 5-6
milijardi dolara, odnosno eura, i to znači da bi s time ona mogla 2-3
godine pokrivati taj deficit.
- Ali to je prilično ambiciozno s Vladine strane da računa da će joj,
eventualno, komadanje INA-e i privatizacija nekih dijelova INA-e i
HEP-a i doprivatizacija hrvatskih telekomunikacija pokriti taj
trogodišnji mandat. To se čini da se radi o jednom vrlo
optimističnom gledanju na razvoj hrvatskog gospodarstva.
= Naime, ja bih rekao i optimističkom, ali ja bih još dodao i
pesimističnom. Optimističkom da ćemo dobiti tu svotu u tom roku za
te naše sustave, a ja bih rekao pesimističnom zbog toga jer jedino
realno pokriće svakog proračuna u zemlji nije prodaja, što se ono
kaže, obiteljskog srebra, nego prihodi realne ekonomije.
- Prema tome, nekako se onda čini da ukoliko Račanova Vlada računa
više-manje samo na prodaju obiteljskog srebra, da je najava o
donošenju trogodišnjeg proračuna gotovo političke naravi, a ne
ekonomske?
= Ja bih to također svrstao u tu kategoriju, iako ne bi mogao
zanemariti kad bi to bilo realno i kada bi to bilo dovoljna
ekonomska opravdanost toga. Kad bi to bilo realno, kad bi mi imali
zaista realni rad, to bi bila jedan sjajna orijentacija za
poduzetnike da zna da se tri godine neće dizati porezi, da će tri
godine imati stabilne doprinose itd. Međutim u ovoj situaciji, u
kojoj mi nismo sigurni da li ćemo bez rebalansa izgurati ovu godinu,
to znači rebalansa, novih zaduživanja itd., onda je to, za mene,
dosta rizično i ja bih rekao vrlo smjelo.
(BBC)