ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Sustavom Državne riznice moguće su proračunske uštede i do pet posto državnog proračuna. Uspostava sustava Državne riznice stoga je jedan od bitnih elemenata preustroja Ministarstva financija, kojega je
nedavno prihvatila hrvatska Vlada. Istaknuo je to ministar financija Mato Crkvenac na današnjem predstavljanju sustava Državne riznice u Hrvatskom državnom saboru koje je organizirao saborski Odbor za financije i državni proračun.
ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Sustavom Državne riznice moguće su
proračunske uštede i do pet posto državnog proračuna. Uspostava
sustava Državne riznice stoga je jedan od bitnih elemenata
preustroja Ministarstva financija, kojega je nedavno prihvatila
hrvatska Vlada. Istaknuo je to ministar financija Mato Crkvenac na
današnjem predstavljanju sustava Državne riznice u Hrvatskom
državnom saboru koje je organizirao saborski Odbor za financije i
državni proračun.#L#
Crkvenac je istaknuo da preustroj Ministarstva predviđa i jačanje
područja istraživanja i analize pa će se u Ministarstvu osnovati
Zavod za makroekonomske analize i planiranje, osnovat će se Ured za
informatizaciju, a osmišljena informatizacija državne uprave
trebala bi donijeti znatne uštede, te će se uvesti nadzor na razini
Ministarstva financija.
Riznica je, kako ju je uz ostalo definirala pomoćnica ministra
financija i voditeljica projekta riznice Jasminka Keser,
financijski servis koji upravlja financijskim sustavom primjenom
informatičke tehnologije. Proračunske funkcije financijskog
planiranja, izvršenja proračuna, odnosno plaćanja, državno
računovodstvo, kontrola javnog duga i upravljanje javnim novcem,
kontrola rashoda i izdataka poslovi su koji se objedinjuju u
državnoj riznici. Među ciljevima projekta, Keser ističe
upravljanje novčanim tokom (likvidnost), evidentiranje stanja
obveza (dugovi), reorganizaciju funkcija proračuna, unapređenje
rada državne administracije.
Sustav Državne riznice u Hrvatskoj se izrađuje tri godine i do sada
je u cijelosti profunkcionirao prvi stupanj. Na jedinstvenom
računu sada se vode plaće korisnika proračuna, kapitalni izdaci i
sva velika plaćanja. Do kraja godine u planu je dovršenje drugog
stupnja čime bi se svi izdaci svih ministarstava objedinili na
jedinstvenom računu riznice, a u trećem bi stupnju trebali biti
obuhvaćeni svi korisnici. Jedinstvenim računom tako bi bilo
obuhvaćeno svih sadašnjih devet tisuća pojedinačnih računa na koje
se odlijeva proračunski novac.
Prezentacija Državne riznice obuhvatila je i predstavljanje
programskog sustava, kojega za riznicu radi tvrtka SAP Hrvatska.
(Hina) bn ds