PROŠLE GODINE POZITIVAN REZULTAT POSLOVANJA BANAKA I ŠTEDIONICA

PROŠLE GODINE POZITIVAN REZULTAT POSLOVANJA BANAKA I ŠTEDIONICA Prošlogodišnji su financijski rezultati banaka i štedionica povoljniji nego godinu dana prije. Banke i štedionice prošle su godine poslovale s konsolidiranim pozitivnim financijskim rezultatom od 34,9 milijuna kuna (dobit je iznosila 1,26 milijardi kuna, a gubitak 1,23 milijarde kuna), dok su 1998. poslovale s negativnim rezultatom od 2,5 milijardi kuna, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Informacija ZAP-a o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja banaka i štedionica u prošloj godini izrađena je na temelju godišnjih statističkih izvješća. Obrađeni su podatci, uglavnom nerevidirani, 53 aktivne i 3 banke u stečaju, te 33 aktivne i jedne štedionice u stečaju. Izvještaje nisu predale četiri banke i tri štedionice u stečaju, te po jedna aktivna banka i štedionica. Prema podatcima ZAP-a, ukupni su prihodi banaka i štedionica u prošloj godini bili veći od rashoda za 148,9 milijuna kuna. Rezultat je to rasta ukupnih prihoda koji su sa 13,06 milijardi kuna bili za 3,7 posto viši nego u 1998. godini, dok su rashodi bili manji za 13,4 posto i u prošloj su godini iznosili 12,9 milijardi kuna. Pritom se na 56 banaka odnosi čak 97 posto ukupnih prihoda i 96,5 posto rashoda, dok se na 34 štedionice odnosi tek 3 posto ukupnih prihoda (390 milijuna) i 3,5 posto rashoda (425 milijuna kuna). U strukturi ukupnih prihoda banaka i štedionica najzastupljeniji su, s udjelom od 66,1 posto, kamatni prihodi. U prošloj su godini ti prihodi bili 8,6 milijardi kuna, što je 1,6 posto više nego u 1998. Slijede potom ostali prihodi (udjel od 20,1 posto), te nekamatni prihodi od provizija ili naknada (12,2 posto). Strukturu ukupnih rashoda određuju tri vrste troškova - opći administrativni (udjel 25,5 posto), kamatni (30,9 posto), te ostali redovni troškovi s udjeloj 37,4 posto (4,8 milijarde kuna) od kojih se glavnina, 84,7 posto, odnosi na troškove vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke. Prema informaciji ZAP-a, banake i štedionica u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja od 1,37 milijardi kuna. Odbije li se obračunati porez na dobit u iznosu od 113,9 milijuna kuna, dobit tekuće godine iznosila je 1,26 milijardi kuna, što je 56,6 posto više nego u 1998. Od ukupno 90 banaka i štedionica koje su dostavile podatke, ZAP ističe da dobit koju je iskazala 41 banka iznosi 1,2 milijardi kuna, a da se 28,8 milijuna kuna dobiti odnosi na 20 štedionica. Pritom je oko dvije trećine dobiti banaka koncentrirano u osam banaka, a u štedionicama u svega njih četiri. Ukupni pak gubici u prošloj godini iznose 1,2 milijarde kuna, što je 63 posto manje nego godinu ranije. Od toga se na 15 banaka odnosi 1,1 milijarda kuna, a na 14 štedionica 93,2 milijuna kuna. Kod banaka je zamjetno da se više od polovice gubitaka odnosi na tri banke u stečaju. Tako se na Županjsku, Gradsku banku Osijek, Neretvansko- gospodarsku banku odnosi 605,9 milijuna kuna, dok 12 preostalih banaka iskazuje ukupni gubitak 528,1 milijun kuna. I dok ukupni bankarski sustav, te same banke bilježe pozitivne rezultate, same štedionice prošlu su poslovnu godinu završile s negativnim financijskim rezultatom, odnosno gubicima koji su za 64,4 milijuna kuna veći od dobiti. Gubici štedionica u prošloj su godini više nego udvostručeni u odnosu na 1998., a ukupni je njihov prošlogodišnji iznos od 93,2 milijuna kuna trostruko viši nego iskazana dobit štedionica (29 milijuna kuna). Razlike u rezultatima između banaka i štedionica vide se i u odnosu između ukupnih prihoda i rashoda. I dok je taj odnos kod banaka poboljšan, i one su na svakih 100 kuna troškova ostvarile 101,7 kunu prihoda, ili 17,3 kune više nego 1998., kod štedionica je pogoršan, jer su u 1999. na svakih 100 kuna troškova ostvarile 86,3 kune prihoda, ili 2,5 kuna manje nego li 1998. ZAP ocjenjuje da su na prošlogodišnje rezultate poslovanja u bankarstvu umnogome utjecali recesija i smanjena gospodarska djelatnost, nelikvidnost i nezaposlenost, kosovska kriza, strogi okviri monetarne politike, slab dotok inozemnog kapitala, afere i neprofesionalno ponašanje dijela banaka, narušeno povjerenje štediša, a u nekim bankama i izgubljeno. Zbog lošeg poslovanja i jačanja konkurencije slabije banke i štedionice nisu uspjele opstati na bankovnom tržištu i u prošloj je godini pokrenut stečaj za sedam banaka. Proces eliminacije nije dovršen i za neke je banke i štedionice otpočeo u prvom polugodištu ove godine, ističe se u Informaciji ZAP-a.