FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠV-LE TEMPS 12.7.EU I ŠVICARSKA

CH-E-integracije-Organizacije/savezi-Vlada-Diplomacija-Tržište/cijene ŠV-LE TEMPS 12.7.EU I ŠVICARSKA ŠVICARSKALE TEMPS12. VII. 2000.Neodgovorno odbijanje Švicarske da se uključi u europsku politiku"Dne 21. svibnja ove godine švicarski je narod u velikoj većini odobrio niz bilateralnih sporazuma s Europskom unijom. To je dobro, jer prvi put nakon 1992., kada je odbio da uđe u Europski gospodarski prostor (EEE), gospodarska razmjena između Švicarske i njezinih europskih susjeda ponovno podliježe više-manje nediskriminacijskom režimu. (...)Nepuna dva mjeseca nakon glasovanja od 21. svibnja, moramo reći da je Savezno vijeće stalo na istu stranu, tj. stranu pristaša politike čekanja. Istina je da je vlada prije toga javno iznosila niz različitih mišljenja, čija je različitost iznenadila čak i najsnošljivije branitelje sadašnjeg Saveznog vijeća. Pokazalo se da svaki ministar ima vlastitu zamisao o budućoj europskoj politici ili nepolitici Švicarske i da se, k tome, osjeća potpuno slobodan da se javno izrazi. To samo po sebi ne bi bilo zlo da ta vladina nesloga nije pokazala kako se Savezno vijeće nije pripravilo ni dogovorilo o razdoblju 'nakon 21. svibnja'Vlada je upala u stupicu vlastite taktike koja se nakon bolnog
ŠVICARSKA LE TEMPS 12. VII. 2000. Neodgovorno odbijanje Švicarske da se uključi u europsku politiku "Dne 21. svibnja ove godine švicarski je narod u velikoj većini odobrio niz bilateralnih sporazuma s Europskom unijom. To je dobro, jer prvi put nakon 1992., kada je odbio da uđe u Europski gospodarski prostor (EEE), gospodarska razmjena između Švicarske i njezinih europskih susjeda ponovno podliježe više-manje nediskriminacijskom režimu. (...) Nepuna dva mjeseca nakon glasovanja od 21. svibnja, moramo reći da je Savezno vijeće stalo na istu stranu, tj. stranu pristaša politike čekanja. Istina je da je vlada prije toga javno iznosila niz različitih mišljenja, čija je različitost iznenadila čak i najsnošljivije branitelje sadašnjeg Saveznog vijeća. Pokazalo se da svaki ministar ima vlastitu zamisao o budućoj europskoj politici ili nepolitici Švicarske i da se, k tome, osjeća potpuno slobodan da se javno izrazi. To samo po sebi ne bi bilo zlo da ta vladina nesloga nije pokazala kako se Savezno vijeće nije pripravilo ni dogovorilo o razdoblju 'nakon 21. svibnja' Vlada je upala u stupicu vlastite taktike koja se nakon bolnog poraza iz 1992. sastojala u tome da pokuša onemogućiti svaku javnu raspru o Švicarskoj i o Europi, iz straha da opet ne izazove zbrku između ograničenosti sporazuma o kojima se pregovara i šireg konteksta buduće uloge Švicarske u EU-u. Sedam dugih godina, nakon kojih se Europa još jednom iz temelja promijenila, naši su ministri, čini se, zaboravljali, raspravljajući međusobno, da pripreme srednjoročnu i dugoročnu budućnost Švicarske u Europi. Tako Švicarska danas ima sektorske sporazume s Unijom, ali ne i europsku politiku. (...) Stalna ili privremena pripadnost Uniji ne oslobađa od europske politike. Naprotiv. Ako nismo članovi nekog kluba, moramo znati zašto nismo, ili nismo još, i postupati u skladu s tim. Je li razumno, primjerice, često napadati sklonost Unije tzv. planskom gospodarstvu, a sami nismo kadri pratiti ritam liberalizacije te iste Unije, primjerice na polju električne energije i telekomunikacija? Ne bi li bilo pametnije na mnogim područjima voditi liberalnu politiku koja će ići ispred politike Unije? Je li suverena država kao što je Švicarska, razborita i odgovorna ako prati velike raspre o budućim političkim krajnjim ciljevima i o djelovanju Unije, dok je gleda izvana duboko sumnjajući, a da nije izravno zainteresirana, pa čak ne pomišlja da se uključi. I to kada ta država ima puno toga da kaže o djelovanju demokracije, jamačno najvažnijoj temi u izgradnji Europe, o federalizmu, o supsidijarnosti, o decentralizaciji, itd. Umjesto što se iscrpljuje u zastarjeloj raspri oko 'da' i 'ne'. (...) Bitno pitanje s kojim se sučeljava prosječna europska država nije pitanje utjecaja velikih država Unije na malene - on je uvijek postojao, i prije osnutka zajedničkog tržišta - već utjecaja malenih i srednjih država na velike, već prema tomu jesu li članice Unije ili nisu. Postavlja se, primjerice, pitanje je li Austrija mogla izbjeći nesretne sankcije država članica EU-a i je li mogla dovesti do njihova ukidanja da nije članica europskog kluba. (...) Švicarskoj je žurno potrebna jasna politička predodžba o tome kakva zemlja želi postati u desetljećima koja su pred nama i u kakvoj se Europi želi razvijati. Samo će na temelju takve predodžbe odvažno i konstruktivno moći prosuditi koliko će joj ulazak omogućiti da ostvari svoje ciljeve. Autor ovih redaka uvjeren je da će Švicarska ulaskom u Uniju opet pronaći svoju dušu, kao i čudotvoran recept svojih utemeljivača: 'Ujediniti se da bi mogao biti različit'. Bez obzira na ishod inicijative 'Da Europi' koju je pokrenula mladež, Savezno vijeće mora se dogovoriti o europskoj politici koja će biti dostojna tog imena. Svaka politika čekanja bila bi pogibeljna, jer bi prije ili kasnije drugi odlučili uime Švicarske. A isprika prema kojoj se pitanje o primanju ne može postaviti u ovom času, jer je vlada obećala narodu da 'da' bilateralnim sporazumima nema veze s pitanjem o primitku, nije utemeljena. Ako ova dva pitanja nisu povezana, zašto se ne bi rješavalo jedno, pa onda drugo? Nepriznavanje europske politike u Švicarskoj neodgovorno je. Dužnost je saveznih vlasti da ga privedu kraju i da napokon, kao što je red u svakom demokratskom društvu, pokrenu raspru", piše predsjednik upravnog vijeća lista David de Pury.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙