DNEVNI GLASNIK - 12. SRPNJA

ZAGREB - Prijetnje napuštanjem Vlade zbog nezadovoljstva vladinim stavovima ili pak neprihvaćanja nečijih stavova unutar Vlade, zakulisni su pritisci koji destabiliziraju Vladu, izjavio je u srijedu hrvatski premijer Ivica Račan, napominjući da je izvanrednu konferenciju za novinare sazvao zbog "eskalacija pritisaka i nametanja rekonstruiranja Vlade" o čemu, kako je rekao, više nije mogao šutjeti. "Spreman sam na razgovore i kompromise, ali ne i na pritiske", naglasio je Račan, ističući da je optimist i da vjeruje da će koalicija uspjeti raščistiti razlike i opstati. Na pitanje podržava li Budišin ulazak u Vladu, Račan je kazao da će na to odgovoriti nakon sastanka na kojem će se, po njegovim riječima, vidjeti je su li posljednji događaji unutar vladajuće koalicije bili "bura u čaši vode ili nešto više". "Pokušat ćemo riješiti nesporazume i razlike, ali ne na račun stabilnosti Vlade", kazao je Račan, naglasivši kako u Vladi kojoj je on na čelu neće dozvoliti "strančarenje". Račan je potvrdio da je njegova izjava u posljednjem broju "Nacionala" većim dijelom točno prenijeta, ali je opovrgao da je govorio o koaliciji HSLS-a s HDZ-om, kao i da je "prijetio" prijevremenim izborima. Govoreći o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (Hini), Račan je kazao kako će na sutrašnjoj sjednici Vlada razriještiti dosadašnjeg glavnog urednika Benjamina Tolića, no nije rekao tko će biti imenovan kao v.d. glavnog urednika. Nekadašnji glavni urednik, a sada dopisnik Hine iz Pariza Mirko Bolfek, Saboru će ovih dana biti predložen za za v.d. ravnatelja Hine. DUBROVNIK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odvojeno je u utorak poslijepodne u dubrovačkoj vili Orsula razgovarao sa slovenskim predjsednikom Milanom Kučanom, a pridružio im se crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Kako je nakon završetka sastanka rekao savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku Igor Dekanić, trojica predsjednika su dali podršku demokratskom razvitku u regiji, ponovo se obvezali na daljnju suradnju te osudili pritisak režima iz Beograda na Crnu Goru. On je istaknuo da su sa slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom dogovoreni daljnji kontakti i što tješnja međusobna suradnja oko za sada još otvorenih pitanja. DUBROVNIK - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je u Dubrovniku kako je Crna Gora danas bliža državnoj samostalnosti nego je to bila jučer, te kako će vlast procijeniti trenutak kada će raspisati referendum o budućem državno-pravnom statutusu Crne Gore. "Držim da ovako neodgovornim postupcima vlasti u Beogradu bivamo sve bliži korištenju te mogućnosti", rekao je Đukanović komentirajući ustavne promjene koje je usvojila jugoslavenska skupština u Beogradu i mogućnost sazivanja referenduma u Crnoj Gori. Đukanović je na konferenciji za tisak napomenuo kako se iz ukupne dosadašnje politike Crne Gore može vidjeti da se Podgorica nije žurila s takvim potezom. Predsjednik Češke Havel kazao je kako je buduće pravno uređenje SRJ potpuno u nadležnosti građana te države, a svi pametni ljudi dali bi prednost mirnom rješenju bez upotrebe sile. On se zauzeo za to da NATO demonstrira silu kako bi spriječio Miloševića da vojno intervenira u Crnoj Gori. ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu bugarskog premijera Ivana Kostova, s kojim je razgovarao se o situaciji u jugoistočnoj Europi te o zajedničkim ciljevima i zadaćama vanjske politike dviju zemalja. Premijer Kostov je istaknuo kako Bugarska i Hrvatska trebaju stvoriti zonu sigurnosti da bi se lakše privukli strani ulagači, ali i da imaju zajedničku obvezu smanjiti političke rizike u regiji, navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednika. Bugarski premijer je naglasio da njegova zemlja izuzetno cijeni napore koje predsjednik Mesić ulaže kako bi se postigla stabilnost u regiji. Predsjednik bugarske vlade sa suradnicima posjetio je i Hrvatski državni sabor gdje je razgovorao s njegovim predsjednikom Zlatkom Tomčićem. ZAGREB - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora započeo je u srijedu šestu, izvanrednu sjednicu raspravom o izmjenama Zakona o privatizaciji kojima se predlažu mjere za ubrzavanje privatizacije. Na početku sjednice u dnevni su red uvrštene dvije nove točke - Izvješće Istražnog povjerenstva o okolnostima prodaje "Večernjeg lista" i prijedlog za razrješenje dosadašnjeg i imenovanje novog direktora Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina). Obrazlažući predložene izmjene Zakona o privatizaciji ministar Fižulić je rekao da s gospodarskog stajališta privatizacija u Hrvatskoj nije postigla očekivani pozitivni učinak. Nije potaknut gospodarski rast, nije povećana zaposlenost, poduzeća nisu modernizirana, a mnoga su i propala, kazao je ministar Fižulić. Zbog toga su, nastavio je, mnogi mali dioničari s vremenom odustali od otplate dionica. Tijekom rasprave zastupnici su najavili brojne amandmane, uz obrazloženje da je u zakonu niz nejasnoća. Iz istih su razloga neki, pak, predložili da se zakon uputi u treće čitanje. Dom je imenovao Željka Rohatinskog za novog guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) te razriješio dosadašnjeg guvernera Marka Škreba, koji je prije nekoliko mjeseci mandat stavio na raspolaganje, s obzirom da je Sabor odbio financijska izvješća HNB-a. Rohatinski je za guvernera imenovan većinom glasova: Zastupnici HDZ-a i HSP-a bili su suzdržani, a kako su pojasnili njihovi predstavnici, oni nemaju primjedbi na stručnost novog guvernera, nego na to što su bili isključeni iz konzultacija oko čelnog čovjeka središnje banke. ZAGREB - Mandatno imunitetno povjerenstvo Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora odlučilo je na u srijedu održanoj sjednici Domu predložiti skidanje zastupničkog imuniteta zastupniku HDZ-a i bivšem predsjedniku Uprave Croatia linea Dariju Vukiću. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci nedavno je Saboru dostavilo zahtjev za odobrenje pokretanja kaznenog postupka protiv Darija Vukića, zbog toga što svojedobno nije pokrenuo stečajni postupak u Croatia lineu, premda su za to bili stečeni svi uvjeti. ZAGREB - Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji dobio je u srijedu pozitivnu ocjenu u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabora. Zastupnici su pozdravili Vladinu namjeru da se izmjeni spomenuti Zakon držeći da će se na taj način ubrzati privatizacija i potaknuti gospodarski rast, te oživjeti koncept malog dioničarstva. Dom je glasovao protiv izmjena u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a kojim bi se proširio krug državnih dužnosnika. Potporu Županijskog doma danas su dobile izmjene u Carinskom zakonu te u zakonima o PDV-u i financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave. Njihove izmjene nužne su zbog prilagodbe hrvatskog zakonodavstva ulasku Hrvatske u WTO. ZAGREB - Nakanu da Hrvatski državni sabor ostane dvodoman, odnosno da se i nakon ustavnih promjena zadrži Županijski dom, u utorak su poduprli svi zastupnici Županijskoga doma. Većina zastupnika istodobno drži da će se predviđenim redefiniranjem položaja Županijskog doma i nadalje smanjivati njegova uloga. Nakon višesatne rasprave Županijski dom je većinom glasova ocijenio načelno opravdanim da se pristupi ustavnim promjenama, kojima bi se polupredsjednički sustav zamijenio parlamentarnim, u kojemu bi Vlada odgovarala isključivo Saboru. Dom je, uz protivljenje zastupnika vladajuće koalicije, prihvatio i zaključak po kojemu Vladin prijedlog vrvi nedorečenostima i netočnim političkim tvrdnjanma te da zbog toga, kao i zbog zatvorena načina pripreme promjena, Županijski dom ne može donijeti o njima određeno stajalište. ZAGREB - Liberalna stranka (LS) pruža punu potporu premijeru Račanu i njegovoj Vladi, te se protivi svim političkim pritiscima za rekonstrukciju Vlade koja bi se svodila isključivo na kadrovska rješenja, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić. Sadašnja Vlada nema alternativu, njezina je alternativa drugačije ponašanje unutar šestorice, te stvaranje suradnje u čemu nacionalni interesi trebaju biti primarni, kazao je Kramarić. Odgovarajući na upit o najavama koalicije LS-a, IDS-a i HNS-a Kramarić je kazao da je LS razmišljao o toj mogućnosti, te da ako se takvo što i dogodi, to ne bi ugrozilo opstojnost šestorice.Ističući da se LS odupire rekonstrukciji Vlade, a koja bi dolazila iz HSLS-a, politička tajnica LS-a Helena Štimac je rekla da HSLS pokazuje težnje političkoj moći i dominiranju unutar vladajuće koalicije. MOSTAR - Ministar branitelja Republike Hrvatske Ivica Pančić u utorak je posjetom Mostaru završio je dvodnevni posjet BiH. O rješavanju pitanja hrvatskih stradalnika i branitelja Domovinskog rata u BiH razgovarao je s hrvatskim dužnosnicima Hercegovačko- neretvanske županije, grada Mostara i s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata. Ministar Pančić je na mostarskom groblju Malinama položio vijenac palim braniteljima Domovinskog rata. Na konferenciji za novinare nakon razgovora pančić je kazao da će se "Hrvatska i nadalje skrbiti za hrvatske stradalnike Domovinskog rata u BiH, ali ta pomoć mora biti javna i u skladu sa stvarnim novčanim mogućnostima Republike Hrvatske". Potvrdio je da će Hrvatska godišnju pomoć hrvatskim stradalnicima u BiH smanjiti s 300 na oko 120 milijuna kuna, rekavši kako je zadovoljan što su njegovi sugovornici u Mostaru (a u ponedjeljak i u Sarajevu i središnjoj Bosni) shvatili novčane teškoće u Hrvatskoj. Ministar je rekao da je sugovornike posebno upozorio da je način na koji se do sada dodjeljivala pomoć stradalnicim Domovinskog rata u BiH neprihvatljiv jer je novac iz Hrvatske u BiH, kako je ustvrdio, "često dolazio u krive ruke" te da se to nije nadziralo. Odbacio je optužbe da je Vlada zaboravila Hrvate u BiH, rekavši da su te optužbe vjerojatno posljedica napetosti koja je nastala nakon političkih promjena u Hrvatskoj. Na upit ima li njegovo ministarstvo podatke o dvostrukim (višestrukim) korisnicima skrbi od HVO i od Hrvatske vojske Pančić je odgovorio da je do sada ustanovljeno da 50 do 60 osoba istodobno s različitim matičnim brojevima prima invalidninu i u Hrvatskoj i u BiH. ZAGREB - Republika Hrvatska očekuje znatno veću pomoć međunarodne zajednice od dosadašnje u obnovi ratom razorenih hrvatskih krajeva, istaknuo je u srijedu ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić na prvom sastanku Radne skupine za obnovu i infrastrukturu Koordinacije Vlade Republike Hrvatske za područja od posebne državne skrbi. Ministar Čačić izvijestio je da je obnova ratom razorenih objekata u Hrvatskoj financirana iz državnog proračuna i da je za tu namjenu do sada utrošeno oko devet milijardi kuna, obnovljeno 99 tisuća stambenih jedinica, 180 škola i objekata socijalne i komunalne infrastrukture. Međunarodna zajednica do sada je sudjelovala u tim projektima s relativno malim udjelom od samo sedam posto, rekao je Čačić. Supredsjedatelj Radne skupine Ljudevit Herceg najavio je da će u petak, 14. srpnja, biti potpisan ugovor s izvođačima radova o izgradnji 2640 objekata na ratom stradalim područjima za koji su osigurana sredstva iz državnog proračuna. ZAGREB - Oko 150 radnika Name, Šavrića i Zagrepčanke prosvjedovalo je u srijedu na Markovu trgu. Radnici Name i Šavrića dijelili su letke saborskim zastupnicima u kojima zahtijevaju zaštitu svojih prava u stečaju, dok su radnici Zagrepčanke tražili vladino objašnjenje odluke Nadzornoga odbora toga poduzeća o preseljenju radnika i opreme iz pogona u Heinzelovoj u Samobor. Izaslanstvo radnika Zagrepčanke, predvođeno voditeljem zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata Mariom Ivekovićem, primio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Nakon sastanka Iveković je prenio radnicima Linićev stav da za odluku o preseljenju dijela Zagrepčankinih radnika i opreme iz Heinzelove u Samobor nije nadležna Vlada, nego Zagrepčankin Nadzorni odbor. Izrazito nezadovoljni Linićevim stajalištem, jer je Zagrepčanka u stopostotnom vlasništvu države, radnici su se razišli te za ispunjenje svojih zahtjeva najavili daljnje sindikalne akcije. I radnici Name i Šavrića također su napustili Markov trg. MONS - NATO ne namjerava u Zemuniku ili bilo gdje u Hrvatskoj izgraditi svoju zrakoplovnu bazu, rekao je u srijedu u Monsu glasnogovornik glavnog zapovjednika NATO-a za Europu pukovnik Konrad Freytag skupini hrvatskih novinara koji se nalaze u posjetu Vrhovnom zapovjedništvu NATO-a za Europu (SHAPE). Na novinarsko pitanje o tome da li bi zrakloplovna baza u Hrvatskoj imala strateško značenje za NATO Freytag je odbio izravno odgovoriti. "Strateški cilj NATO-a je stvoriti sigurnosno okruženje u kojem bi bili svi partneri iz Partnerstva za mir" rekao je Freytag. WASHINGTON - Nastavi li se povratak izbjeglica u BiH kao dosad bit će potrebno 30 godina da se oni vrate svojim domovima, ako prije ne umru, s dosta gorčine primjećuje donedavni supredsjedatelj Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić u uvodniku za "Washington Post" u srijedu. Njegova je ocjena da civilni dio Daytonskih sporazuma nije proveden. To dokazuje brojkom od oko 1,5 milijuna izbjeglica i dodaje da se njih samo oko 4 posto dosad vratilo u "etnički očišćena" područja, prije svega u Republiku Srpsku. Silajdžić zamjera međunarodnoj zajednici što u takvim uvjetima uporno nastoji provesti opće izbore u studenome. Kaže da su nacionalističke stranke danas snažnije nego 1996. godine pa će izbori samo učvrstiti njihov položaj i utjecaj. Stoga bi bilo bolje odgoditi ih. On smatra da u BiH moraju ostati međunarodne vojne snage. Dugoročno se sigurnost u BiH mora jamčiti članstvom u Partnerstvu za mir, kaže Silajdžić. Odlučno, smatra, valja ubrzati povratak izbjeglica, osobito u gradove. SREBRENICA/UN - Oko 3000 bosanskih muslimana u utorak je uz jake mjere sigurnosti molitvom obilježilo petogodišnjicu masakra u Srebrenici. Molitva je održana ispred nekadašnjeg zapovjedništva nizozemske postrojbe UN-a, tada zadužene za čuvanje UN-ove "sigurnosne zone" u Srebrenici. Mnogi od pristiglih muslimana po prvi su puta posjetili grad nakon 11. srpnja 1995., dana kada su srpske snage počinile najveći masakr u ratu u BiH. Dosad je u masovnim grobnicama u okolici pronađeno četiri tisuće tijela, a procijene o broju nestalih variraju između tri i šest tisuća. Bosanski Srbi su duž prometnica pratili kretanje kolone autobusa prema Srebrenici, ali izuzev sporadičnih pokazivanja tri prsta, drugi izgredi nisu zabilježeni. Godišnjica pada Srebrenice obilježena je u Ujedinjenim narodima simpozijem na kojemu je posebna pažnja usmjerena na UN-ovo izvješće u kojemu se detaljno opisuju događaji koji su prethodili masakru. BEOGRAD - Sadašnji podgorički režim udario je opet na zajedništvo srpkog i crnogorskog naroda praveći savezništvo s Hrvatima, pišu danas beogradske "Večernje novosti". U komentaru se navodi se su se predsjednici Crne Gore i Hrvatske, Milo Đukanović i Stjepan Mesić u ponedjeljak "gotovo pobratimili", i "Mesić je primio ispriku Đukanovića za bol i patnju koje su Crnogorci braneći državu nanijeli Hrvatima u napadima na Dubrovnik". Ohrabrena "savezništvom" Đukanovića i Mesića sada "nekakva Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj" udara na zajedništvo srpskog i crnogorskog naroda, piše u komentaru beogradskog lista. (Hina) td